Dolazi četvrta poljoprivredna revolucija - tko će od nje imati koristi?

Dronovi koji nagledaju usjeve, roboti koji pomažu u berbi voća i povrća i žetvi na polju počeli su sve više biti svakodnevica, a hoće li oni uskoro zamijeniti radnike ili je ipak on nenadmašiv, vrijeme će pokazati.

U slučaju poljoprivrede, neki istraživači, poduzetnici i političari smatraju da su učinci umjetne inteligencije i drugih naprednih tehnologija toliko veliki da potiču tzv. četvrtu poljoprivredu revoluciju. Jedni od njih su i profesori David Rose i Charlotte Anne Chivers čiji je rad na tu temu objavio The conversation.

Kako je sve krenulo?
Prva revolucija započela je prije oko 12.000 godina kada su se ljudi tek počeli baviti poljoprivredom. U svojim vrtovima i poljima uzgajali su kulture za koje nekada nisu znali ni ime, a stoku su držali većinom vani na otvorenom ili u prostorijama u kojima su i oni prebivali.

Druga se odnosila na reorganizaciju zemljišta, a uslijedila je završetkom feudalizma u Europi negdje od 17. stoljeća. Treća, također svima poznata kao zelena revolucija bila je uvođenje kemijskih gnojiva, pesticida i novih visokorodnih sorti usjeva. Danas se za neke smatra kako su zdravstveno upitni za čovjeka i okoliš.

I evo, ova buduća, četvrta, slično kao i industrijska odnosi se na uvođenje nove tehnologije - inteligentnih strojeva.

"Takvi pametni roboti mogli bi se koristiti za uzgoj i žetvu, uklanjanje korova, mužnju krava, a dronovi koje sve više viđamo već nam sada pomažu u prepoznavanju bolesti na biljkama, detektiraju štetnika i slično. Također, ostale tehnologije specifične za proizvodnju hrane uključuju nove vrste uređivanja gena kako bi se mogle napraviti sorte otporne na bolesti i koje daju veće prinose", pojašnjava u radu Rose podsjetivši da je tu i meso uzgojeno u laboratoriju.

Naglašava da ovakav način proizvodnje zahtijeva veće financijske napore, ali u drugu ruku smanjuju onečišćenje okoliša i udio stakleničkih plinova.

Brojne inovacije završile neslavno
Istraživanjem su profesori otkrili kako su farmeri u Ujedinjenom Kraljevstvu optimistični prema novoj revoluciji te da smatraju kako je nova razina strojeva ključna za rješavanje izazova u ovom sektoru.

Međutim, i prethodne su tehnologije također dočekane s pozitivnim stavom, a dosta njih je završilo neslavno poput genetski modificiranih usjeva i insekticida dihlor-difenil-trihloretan poznatim još i kao DDT.

Dobar primjer je i robotizirana mužnja krava. U našem istraživanju poljoprivrednik nam je rekao da je upotreba robota poboljšala ravnotežu između radnog i privatnog života i omogućila radniku s invaliditetom na farmi da izbjegava njemu nezgodne zadatke. No, s druge strane, stvorili su i drugačiju vrstu stresa zbog prekomjernog preopterećenja informacijama i percepcije da se podaci trebaju pratiti 24/7“, ističe Chivers.

Nije za svačiji džep
Također, profesori smatraju kako koristi od ove revolucije neće imati svi te da one neće biti baš za svačiji džep. Većina novih izuma je jako skupa, a svima je poznato kako si mali farmeri čak ne mogu priuštiti ni novi traktor, a ne nešto veće.

Nacionalni savez poljoprivrednika (NFU) tvrdi da bi nova tehnologija mogla privući mlađe, tehnički vještije farmere, dok bi kod starijih koji nemaju vještine prikladne za novi stil proizvodnje, izazvale strah i opterećenje.

Treba podsjetiti i kako Europska unija svojim instrumentom NextGeneration uvelike računa na digitalizaciju sektora.