Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Kol 2009

Dodatna promocija hrvatskom turizmu donijela stotine milijuna eura

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Davor Verković  

Dodatna promocija hrvatskom turizmu donijela stotine milijuna eura

Hrvatski turizam relativno neokrznut prolazi kroz sezonu diktiranu utjecajem globalne ekonomske krize zahvaljujući, uz ostalo, i pojačanoj promociji. Naši su minusi manji od konkurentskih i možemo žaliti što se godina ne odvija u normalnim uvjetima, jer bi to državnoj blagajni, ali i privatnicima, donijelo dodatne stotine milijuna eura. No, svejedno je dostignut sasvim solidan rezultat, otklonjeni su crni oblaci koji su još do prije mjesec, dva letjeli nad najelitnijom granom hrvatskoga gospodarstva.

U 2009., opterećenu globalnom recesijom i krizom, Hrvatska je, dakle, ušla s dosad najsnažnijom turističkom promidžbom kojoj je namijenjeno tri puta više novca nego godinu ranije. Potrošeno je gotovo 190 milijuna kuna. Prvi je put uspostavljen partnerski odnos države, odnosno Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice (HTZ) i privatnog sektora koji je rezultirao uspjelom akcijom. Nadalje, probijeni su novi internetski kanali reklamiranja, prvi smo se put značajnije nudili u državama u okruženju, a uvedena je i novost promocije u nizu novih stranih tiskovina i televizijskih postaja.

Krenimo redom. Vladin akcijski plan namijenjen pomoći turizmu predviđao je utrostručenje novca za ukupnu promidžbu. S lanjskih devet milijuna eura, iznos je povećan na 28 milijuna eura. Odobreni su i unaprijed u pedesetpostotnom iznosu isplaćeni poticaji organizatorima putovanja, i to jedan euro po svakom putniku dovedenom u sezoni te po 20 eura po dovedenom putniku u pred i posezoni. Temeljem ugovora javnog i privatnog sektora, turoperatori su se obvezali dovesti 1,46 milijuna gostiju, što je 40 posto ukupnog organiziranog dolaska. Postojale su, podsjećamo, tri mjere: mjera za turoperatore i putničke agencije odnosila se na udruženo oglašavanje turističkih programa za Hrvatsku u 2009. s organizatorima putovanja.

Slična mjera odnosila se samo za jačanje pred i posezone, dok je treća mjera bila posvećena jačanju zrakoplovnih odredišta (udruženo oglašavanje s turističkim zajednicama i gospodarskim subjektima regija za promociju regionalnih zrakoplovnih odredišta u Hrvatskoj). U planovima se, uz ostalo, priželjkivao i veći broj niskotarifnih letova prema našoj državi. U mjesecima kada se još nije znalo kako će emitivna Europa reagirati na recesiju i koje bi receptivne države mogle imati najveću štetu pojačana je ciljana promidžba (s novim sloganima) za primarna tržišta hrvatskog turizma te za zemlje u širem okruženju.

Tako je, primjerice, za razdoblje od 1. travnja do 15. lipnja ugovoreno 247 spotova HTZ-a na austrijskim tv-postajama ORF 1 i ORF 2 ukupne vrijednosti 3,3 milijuna kuna, što je bio rast vrijednosti oglašavanja od 11 posto u odnosu na godinu ranije. Vrijednost promidžbene kampanje u češkim tiskovinama iznosila je 940.000 kuna, s tom je svrhom potrošeno čak 57 posto više novca nego prošle godine, uz dodatnih 1,33 milijuna kuna utrošenih na reklamu na češkim tv-postajama, ponajprije CT 1 i CT 2. Talijanski su mediji, tiskovine, tv-postaje i internetski portali dobili 20 posto više hrvatskog proračunskog novca - ukupno 5,5 milijuna kuna. Tek 500.000 kuna manje, pet milijuna, zaradile su njemačke tiskovine, dok je ukupna vrijednost tv-oglašavanja na njemačkom tržištu iznosila osam milijuna kuna. Hrvatski se turizam, uz ostalo, reklamirao na RTL-u, VOX-u, SAT 1, Kabel 1...

I slovenski su mediji imali koristi od bespoštedne mediteranske borbe. Budući da nam i Slovenija pripada krugu emitivnih zemalja od prvorazredne važnosti, u slovenskim je tiskovinama utrošeno 460.000 kuna, gotovo trećina više nego 2008. Ovdašnji se turizam s milijun kuna reklamirao na osam slovenskih tv-kanala. Jedna od ovogodišnjih novosti pokušaj je buđenja država u okruženju. Možda ta akcija pojačane promidžbe u zemljama šireg okruženja neće dati očekivani rezultat, prije svega zbog tamošnjih ekonomskih turbulencija, ali na tim tržištima svakako treba i dalje sustavno raditi.

U Ukrajini se, dakle, od 1. do 31. svibnja hrvatski turizam reklamirao na 90 city lights plakata u centru Kijeva. Sličan je sustav reklamiranja obuhvatio i Rumunjsku, gdje je postavljeno 135 back lightsa u Bukureštu, Temišvaru i Sibiju. Susjedna Bosna i Hercegovina uživala je u stotinjak billboarda i isto toliko city lightsa porazmještenim u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci i Mostaru. I potencijalni srpski putnici mogli su vidjeti čari mora susjedne im države i to na 230 billboarda i 100 city lightsa većinom u Beogradu te u nešto manjem obimu u Novom Sadu i Subotici.

S druge strane, tek 12 oglasnih panoa postavljeno je u Makedoniji, u centru Skopja te na svim putevima i graničnim prijelazima prema susjednim zemljama. Bitno je veća pozornost nego dosadašnjih godina posvećena internetskom reklamiranju. HTZ je, uz ostalo, prvi put proveo opću kampanju na Googleu, unaprijeđena je kampanja na engleskom jeziku (razrađene su podgrupe business, camping, culture, nature, nautics...), HTZ je uredio bannere i tekstualne oglase prema standardnim Googleovim formatima. Sličnim su potezima oplemenjene i stranice na njemačkom jeziku. Uglavnom, čak i nesustavni posjetitelji Googlea nisu mogli mimoići hrvatsku reklamu.

Hrvatska na Googleu na deset svjetskih jezika
Osim na moćnim CNN-u i Eurosportu, hrvatski se turizam prvi put reklamirao na Euronewsu i BBC Worldu. Globalno internetsko oglašavanje provedeno je, uz ostalo, na 80 internetskih portala u 17 europskih država. Hrvatska turistička zajednica prvi je put, na deset jezika, provela opću kampanju na Googleu. Dok se, recimo, lanjske godine na internetsko oglašavanje potrošilo tek milijun i pol kuna, ove je godine na taj vid oglašavanja otišlo 10,2 milijuna kuna. Od toga, na Google je potrošeno dva milijuna kuna, na europske portale tri milijuna, a na udruženo oglašavanje 5,2 milijuna kuna. Samo na internetu planirano je i plaćeno nevjerojatnih 360 milijuna prikazivanja oglasa.

»Kad srce kaže...«
Kampanja »Kad srce kaže...« realizirana je od sredine svibnja do kraja lipnja aktualne godine. Rezultat je poznat: pad broja domaćih turista u lipnju, dakle, u mjesecu najžešće kampanje, iznosio je šest posto, a u razdoblju od siječnja do kraja lipnja 11 posto. Novi pad u srpnju, minus domaćih gostiju od 12 posto. S druge strane, zanimljivije je zamišljena akcija »Ambasador hrvatskog turizma« koja se realizira(la) na internetu, na društvenim stranicama poput Facebooka i MySpacea, gdje se širokoj publici omogućilo da putem aplikacija, fotografija..., opišu svoja iskustva s odmora u Hrvatskoj. Zanimljiva ideja od koje ne treba odustati.


Komentari članka

Vezani članci

Vrijeme kad se svaki apartman punio sam od sebe je prošlo. Matematika je neumoljiva

21.07.2026.

Trebamo li mjeriti broj noćenja ili samo prihode? Koliko ove godine stoji kuglica sladoleda, kao da je taj broj kristalna kugla za cijelu sezonu? Uništava li turizam lokalni način života i kako bismo točno trebali uzeti novac koji donosi, a da pritom ništ

Lov na tune u Medulinu privlači goste

20.07.2026.

U Medulinu, jednom od naših najposjećenijih turističkih odredišta, uz bogatu ljetnu ponudu, posebnu pozornost privlače atraktivne manifestacije kao što je Big Game Fishing, odnosno lov na tune.

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

19.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk