Dobre vijesti stižu iz Slavonije

Žetva pšenice u Slavoniji na vrhuncu je upravo kao i žega s dnevnim temperaturama zraka koje većim dijelom dana ne padaju ispod 30 celzijevaca. Nagla zatopljenja sredinom lipnja nagnala su pšenicu na nešto ranije dozrijevanje pa je žetva počela već sredinom prošlog tjedna i trajat će još nekoliko dana.

Dr. Georg Drezner, stručnjak za žitarice Poljoprivrednog instituta u Osijeku, s terena prima svježe podatke o prinosima pšenice kod seljaka i kombinata. Na tri različita kraja Slavonije požeti su rekordni prinosi. Kod Donjeg Miholjca i Valpovo te u Lovasu preko 9,5 tona pšenice po hektaru, a u Dražu u Baranji devet tona, neki su od primjera najviših uroda. Ondje se sve poklopilo u pravo vrijeme - povoljni agroklimatski uvjeti, pravilne agrotehničke mjere i kvalitetno sjeme prikladnih sorti. Hrvatski prosjek dosta je lošiji. Ministarstvo poljoprivrede već je procijenilo da će na 166.615 hektara površina zasijanih pšenicom ovogodišnji urod biti 700 tisuća tona, od čega je 60 tisuća tona sjemenski materijal. Dakle prosječni prinos u zemlji je 4,2 tone po hektaru. Pekarska industrija u Hrvatskoj godišnje treba oko 550 tisuća tona (neki procjenjuju nešto više) pa je očito da će dio završiti u izvozu. U Belju u Baranji pšenica je zasijana na 5.664 hektara od ukupno 20 tisuća hektara koliko obrađuje taj Agrokorov kombinat. 'Danas smo na polovici ovogodišnje žetve pšenice, a prinosi koje imamo do sada se kreću oko osam tona po hektaru', izvijestila nas je njihova glasnogovornica Ljiljana Vajda-Mlinaček. Ova tvrtka pšenicu neće ni ove godine otkupljivati, jer s kooperantima ima ugovorenu otkup 25 do 30 tisuća tona pšenice. S obzirom na sušne prilike od jeseni sve do travnja, pšenica je odlično prošla, naglašava Drezner. Udio proteina je visok, a vlage nizak. 'Kiše u travnju i svibnju spasile su ovogodišnji urod pšenice. Negdje je padalina čak bilo previše, a to je kod poljoprivrednika koji nisu na vrijeme zaštitili usjeve uzrokovalo pojavu bolesti, poglavito palež lista i palež klasa', objasnio je tportalu dr. Drezner. Dobar prinos i kvaliteta iznenadile su i Stanka Zdravčevića, tajnika Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje. Njega jedino muči prevelik udio šturih zrna, nedovoljno razvijenih i ispodprosječno malih zrna, koja se nazivaju 'bijelom primjesom' za razliku od nepšeničnih zrna, 'crne primjese'. 'Inače bi bijele primjese bilo od dva do tri posto, ali ove godine imat ćemo preko osam, čak i 12 posto'. 'Otkupljivači štura zrna računaju kao smeće i ne namjeravaju plaćati, ali ne vraćaju nama nego melju i proizvode druge proizvode, poput mekinja', potužio nam se Zdravčević, koji je na ovaj detalj upozoravao i Ministarstvo poljoprivrede, ali kaže bez uspjeha. 'Ove godine poljoprivrednici bi mogli izgubiti desetinu zarade na neplaćenom šturom zrnu', upozorava.

Prije dva tjedna na sastanku u HGK u Osijeku predstavnici udruga seljaka i Hrvatske poljoprivredne komore već su rekli da očekuju otkupnu cijenu između 1,30 i 1,5 kuna po kilogramu pšenice. Pozivajući se na slične cijene burzi u Budimpešti i Parizu slično je nedavno u Slavonskom Brodu ocijenio i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Konačna cijena tek se treba utvrditi. Lani je primjerice iznosila 1,55 kuna po kilogramu, a preklani samo 1,10 do 1,20 kuna.