Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Ou 2025

Zlatko Bućan: Lani sam s dva tretmana na kiselom tlu ostvario 6 t/ha pšenice

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Karolina Rastija  

Zlatko Bućan: Lani sam s dva tretmana na kiselom tlu ostvario 6 t/ha pšenice

Odradili smo dva fungicidna tretmana, nije bilo potrebe za trećim. Zbog preciznih uputa, dobrog 'tajminga', dobrih kombinacija fungicida i biostimulatora došli smo do izuzetnog prinosa unatoč lošijoj kvaliteti tla, kaže ovaj ratar o suradnji s tvrtkom AgroChem MAKS.

Zlatko Bućan iz Pravutine pored Karlovca ratar je koji na 55 hektara poljoprivrednog zemljišta uzgaja pšenicu, soju i kukuruz, a napredne metode zaštite i ishrane redovna su poljoprivredna praksa na njihovim parcelama već dulji niz godina.

Prošle je godine unatoč kiselom tlu, čiji je pH ispod 5, ostvario zavidnih 6 t/ha pšenice. Glavnu krušaricu uzgaja na 15 hektara, a cjelokupni program zaštite i folijarne ishrane odradio je prema programu tvrtke AgroChem MAKS.

"Odradili smo dva fungicidna tretmana, nije bilo potrebe za trećim. Zbog preciznih uputa, dobrog 'tajminga', dobrih kombinacija fungicida i biostimulatora došli smo do izuzetnog prinosa unatoč lošijoj kvaliteti tla", kaže nam Bućan.

Što je bilo presudno za visok prinos?
Napominje kako je prema uputama stručnog savjetnika iz AgroChem MAKS-a Josipa Celinšćaka odradio aplikaciju fungicida u pravo vrijeme, a kombinirao ih je i s folijarnim biostimulativnim gnojivom Tora Turbo Cereals u prvom tretmanu.

Za prvi fungicidni tretman koristio je Fungicid Pack Tetrax, a za drugi Fungicid Pack Prodom. Za oporavak usjeva od zimskih mjeseci dok pokrivenost tla nije bila potpuna primjenio je kombinaciju biostimulatora Tora Root u dozi 2 l/ha i Tora Fusion u dozi 2 l/ha.

"Rezulati navedene kombinacije biostimulatora bili su vidljivi pet dana nakon aplikacije, a pšenica je "izbusala" bolje nego inače", ističe Bućan te dodaje kako je za zaštitu pšenice od širokolisnih korova primijenio Flame Duo u dozi 50 g/ha.

Bez prilagodbe proizvodnje nema ni visokih rezultata
"Zbog klimatskih prilika proizvodnja ratarskih kultura pa tako i strnih žitarica postaje sve problematičnija te je bez pravovremene zaštite i ishrane usjeva gotovo nemoguće doći do željenih rezultata", poručuju iz tvrtke AgroChem MAKS.

Kažu, uzmemo li u obzir da se do 80-tih godina prošlog stoljeća fungicidni tretmani u žitaricama nisu niti primjenjivali, danas ipak razgovaramo o minimalno dva, a vrlo često i tri fungicidna tretmana za uspješnu zaštitu od bolesti.

"To nam najbolje može potvrditi koliko su se uvjeti proizvodnje promijenili i da bez inovativnih rješenja nije moguće doći do željenih prinosa", smatraju.

Iz ove tvrtke ističu da se kod prvog fungicidnog tretmana Fungicid Pack Tetrax kombinacijom dvije djelatne tvari - tetrakonazol (40 g/l) i azoksistrobin (250 g/l) osigurava dugotrajna zaštita. Naime, pojašnjavaju kako tetrakonazol djeluje inhibitorno na biosintezu ergosterola koji ima važnu funkciju u izgradnji stanične membrane te ometa brojne enzimske procese patogenih gljiva te na taj način dovodi do zaustavljanja ishrane patogena te konačne smrti.

Azoksistrobin s druge strane djeluje na proces disanja patogenih gljiva inhibirajući proces prijenosa elektrona. "Kombinacija dvije djelatne tvari savršeno se uklapa u anitirezistentne strategije".


Komentari članka

Vezani članci

Darko Babić: Uz vrhunske hibride i sorte imamo i dobre vijesti o cijeni

20.02.2026.

Ususret proljetnoj sjetvi, na stručnom predavanju tvrtke AgroChem MAKS predstavljen je sjemenski program SelectiS. Razgovarali smo s voditeljem divizije sjemenarstva dr.sc. Darkom Babićem.

Jačaju mlinski sektor, predstavljen program potpora za preradbene kapacitete

29.01.2026.

Dugoročni cilj je što veće količine pšenice i drugih žitarica prerađivati u županijskim mlinovima, pretvarati u brašno, a potom i u tjesteninu te druge pekarske proizvode, čulo se u Osječko-baranjskoj županiji na sastanku s predstavnicima sektora mlinske

Cijena pšenice je niža nego prije 18 godina

12.12.2025.

Često možemo čuti od hrvatskih ratara da se (s pravom?) bune na cijene pšenice u Hrvatskoj i kažu ista je kao prije 20 ili 30 godina. Je li tome stvarno tako?

Na 240.000 hektara niče nova pšenica, stručnjaci savjetuju otpornije sorte

31.10.2025.

Ove će godine na oko 240 tisuća hektara biti zasijana pšenica i druge ozime kulture. Zbog bolje genetike ratarima se savjetuju certificirane sorte sjemena otpornije na promjenjive meteorološke uvjete i biljne bolesti...

Rekordan urod, prazni džepovi: Zašto ratari opet gube unatoč milijun tona pšenice?

28.07.2025.

Uz računicu da je ovogodišnji prinos pšenice sedam tona po hektaru, u netom završenoj žetvi Hrvatska je požela više od milijun tona te nama najvažnije krušarice, što je oko 200.000 tona više nego u 2024. godini, kada je prosječan prinos bio 5,8 tona po he

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke