Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ou 2010

Dobra priča može turiste privući u svako odredište

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Davor Verković  

Dobra priča može turiste privući u svako odredište

Dok će se 1. travnja na Hvaru formirati blagdanska procesija, kao dio običaja starog pet stoljeća, u Ludbregu će se, uz slavljeničku tortu i vino iz fontane, istodobno obilježavati Dan centra svijeta. Dva tjedna kasnije, u Zagrebu počinje Festival svetog Marka, ali i Zagrebački vremeplov, što nas kroz nošnje i likove vraća u stara vremena. Lošinjani će slaviti potopljenog Apoksiomena, a najveselije će, krajem mjeseca, biti u Lokvama. Zaštitni znak mjesta ima svoju noć: žabe će, prije nego što završe na trpezi, uz bučno odobravanje publike tradicionalno gimnasticirati skokovima u dalj.

Navodimo dio priredbi u ožujku i travnju s liste Hrvatske turističke zajednice, koje su s vremenom postale dobro prihvaćene turističke atrakcije. Priča prodaje turizam, imamo prekrasnu zemlju i obalu, ali nemamo priče. Zato se i događa da, recimo, Austrijanci, koji su oko svog turizma isprepleli mnogo mitova, uspješno prodaju i najzabačenija sela, dok, s druge strane, u nas i najljepšim mjestima nedostaje dobro osmišljenih legendi.

Stvar će, valjda, jednog dana popraviti destinacijske manadžment tvrtke kojima je glavni posao, uz dobro poznavanje lokalnih mogućnosti, smišljanje atraktivnih programa. Aktualne priredbe dobrim su dijelom rezultat starih običaja sačuvanih do današnjih dana. Spomenuta hvarska procesija sačuvana je pet stoljeća i ima vjerne sudionike i promatrače. Organizatori se zaklinju u stanje prvorazrednog duhovnog iskustva tijekom sudjelovanja u procesiji »Za Križem«, koja kreće iz šest otočnih mjesta oko Jelse istodobno, u istom smjeru.

Dok će otočani u miru i dostojanstveno obilježavati tu svetkovinu, u Ludbregu će ludovati. Priča je zanimljiva i dobro osmišljena, isprepletena oko vjerovanja kako je Ludbreg središte svijeta, a da se na suprotnoj strani zemaljske kugle nalazi ludbreški antipod, otočić Antipodes, ostatak drevne Antipodravine. Tim se povodom svake godine na glavnom gradskom trgu dodaje po jedna pločica s imenom neke od svjetskih metropola. Mnogi će 1. travnja potegnuti do Ludbrega, jer će iz gradske fontane teći vino i dijelit će se slavljenička torta...

Zagrepčani se uglavnom »ne buju« ludirali, nego će imati Festival svetog Marka, od 15. travnja do 8. svibnja, nekoliko dana virtuoznog muziciranja na lokacijama Gornjega grada. U stara vremena vratit će nas priredba Zagrebački vremeplov s početkom od 17. travnja, paradom središnjih likova iz zagrebačke povijesti: boema, šlager pjevača, šestinskih kumica... Do kraja rujna iz paviljona na Zrinjevcu svirat će se valcer i tango. Zagrepčanima se ipak nekako čini da je grad bio mnogo veseliji prije dva, tri desetljeća te da se sada nude tek mrvice u odnosu na ono što bi se moglo osmisliti u gradu takve povijesti.

Za tri tjedna, 21. ožujka, maratonci će trčati stazu dugu 61 kilometar nazvanu »Od Kaptola do Kaptola«. Sportaši spajaju dvije katedrale, pa je početak utrke u Zagrebu, a cilj ispred katedrale u Čazmi. Tjedan kasnije, Koprivnica će na trenutak zaboraviti Podravkin »spice«, jer će im dan uljepšavati lokalni ribolovci. Naziv priredbe je »Ribolovci svome gradu«, a vrhunac je 600 litara fiš-paprikaša u kojem će, dakako, uživati isključivo pučani. S druge strane, Slavonski Brod, od 12. do 18. travnja, ulazi u svijet bajki Ivane Brlić Mažuranić. Brođani tako obilježavaju to što je spisateljica dio života provela u njihovu gradu pa, uz ostalo, u spomen na te godine organiziraju dječje susrete, literarne, kazališne, likovne i fotoradionice... U Splitu se od 28. ožujka do 5. travnja održava Croatia Boat Show, etablirana priredba, sada uz bok najboljim europskim nautičkim sajmovima.

Devetu godinu zaredom u Svetom Filipu i Jakovu, od 23. do 25. travnja, održat će se Dani cvijeća, a na Malom Lošinju Dani Apoksiomena, starogrčkog atleta, čiji je kip, jedan od sedam preostalih na cijelom svijetu, prije desetak godina pronađen blizu Lošinja, između dvije morske stijene, na dubini od 45 metara. U mjestu koje, za razliku od dobrog dijela jadranske obale, ionako obiluje inicijativama i događanjima, priređuju se razne priredbe vezane uz zadanu temu (izložba keramike i antičkog nakita, fotografija, čak i prikaz antičke gastronomije, frizure iz tog doba, prezentacije grčko-rimskog hrvanja...). Posjetitelji će moći iskoristiti posebne hotelske popuste na masaže i rimske kupke.

Krajem travnja, točnije 25., uz atraktivne Jurjevske kresove, Turopoljci slave Dan svetog Jurja, zaštitnika zemlje, usjeva, zelenila i stoke. Po njima je upravo tog dana pravi početak proljeća. Stotinjak kilometara dalje, u Lokvama, mjestu s uspješno brendiranim žabama, koje su nacrtane čak i na kantama za smeće, obilježavat će se Žabarska noć. Dok će jednima vrhunac večeri biti natjecanje u žabljim skokovima, drugi će čekati da im žabe doskoče do tanjura. Uglavnom, vrlo dobro zamišljena fešta i da svako naše malo misto ima takav brend naš bi turizam bio globalni primjer uspješnog biznisa od kojeg dobro živimo.

I dalje siromašna ponuda
Kvalitetno se upravljanje odredištem, ono što je u razvijenom svijetu višedesetljetni standard, tek uvodi u hrvatsku turističku praksu. Destinacijske manadžment-kompanije (DMC) trebale bi preporoditi siromašnu ponudu turističkih atrakcija. Riječ je o usmjeravanju receptivnih agencija da preuzmu odgovornost stvaranja novih turističkih proizvoda na tom odredištu, ali i da posluju po svjetskim standardima kvalitete. S druge strane i glomazni uspavani sustav turističkih zajednica mogao bi se pozabaviti organizacijom DMC-a, odnosno usklađivanjem interesa privatnog i javnog sektora.


Komentari članka

Vezani članci

Vrijeme kad se svaki apartman punio sam od sebe je prošlo. Matematika je neumoljiva

21.07.2026.

Trebamo li mjeriti broj noćenja ili samo prihode? Koliko ove godine stoji kuglica sladoleda, kao da je taj broj kristalna kugla za cijelu sezonu? Uništava li turizam lokalni način života i kako bismo točno trebali uzeti novac koji donosi, a da pritom ništ

Lov na tune u Medulinu privlači goste

20.07.2026.

U Medulinu, jednom od naših najposjećenijih turističkih odredišta, uz bogatu ljetnu ponudu, posebnu pozornost privlače atraktivne manifestacije kao što je Big Game Fishing, odnosno lov na tune.

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

19.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1581 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1359 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk