Do ulaska u EU struja će poskupjeti najmanje 30%

Hrvati struju plaćaju gotovo upola manje od Britanaca i Nijemaca, a cijena električne energije u nas za trećinu je niža od prosjeka na razini Europske Unije, pokazuju podaci Eurostata. Prema podacima eurostatističara, cijena kilovatsata struje prije oporezivanja prošle godine u Hrvatskoj je iznosila nešto manje od osam euro-centa. Istodobno, kilovatsat električne energije u Njemačkoj iznosio je gotovo 13 centa, a u Velikoj Britaniji gotovo 14 centa. Prosjek na razini Unije bio je nešto manje od 12 centa.

Niske trošarine
Skuplju struju od Hrvata plaćaju i građani “nove Europe”, čije su plaće usporedive s našima ili čak manje od plaća u nas pa je kilovatsat struje u Mađarskoj lani stajao gotovo 13 centa, a u Sloveniji nešto više od devet centa. Pritom valja uzeti u obzir da su se sve tranzicijske zemlje prilikom ulaska u EU suočile sa znatnim poskupljenjima energenata, što je ponajprije posljedica njihova dodatnog oporezivanja predviđenog regulativom EU.

- Cijene struje u nas morat će se izjednačiti s onima u EU. Dio razloga za to su i razmjerno niske trošarine koje Hrvatska ima u usporedbi s EU. Trošarine na struju i plin mi ni nemamo, a članice EU ih imaju - ističe Ante Babić, neovisni ekonomist. Cijene će se morati usklađivati tijekom sljedeće tri do pet godina.

Upletanje politike
Da su poskupljenja energenata u Hrvatskoj neizbježna, smatra i Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar. Upozorava da se u Hrvatskoj kroz cijene energenata i dalje vodi socijalna politika. Rezultat toga su niže cijene energenata, ali i neprofitabilnost energetskog sektora, koji energente mora uvoziti po znatno višim cijenama. Gubitke potom opet saniraju socijalni obveznici.

- Socijalna politika ne bi se smjela voditi kroz cijenu energenata. To je i nepošteno jer istu, subvencioniranu cijenu struje plaćaju i oni sa 2000 kuna i oni sa 20.000 kuna plaće - naglašava Granić.

Postupno usklađivanje
- Ne može se istodobno voditi i razvojna i socijalna politika. Hrvatska oskudijeva energentima i mora ih uvoziti, a ‘zaleđivanjem’ cijena zapravo subvencioniramo strane proizvođače energije - napominje Babić.

Osim u cijeni struje, Hrvatska za EU jako zaostaje i u cijenama plina. S druge strane, cijene benzina u nas su više čak i u odnosu na neke članice Unije, no i po njima kaskamo za prosjekom EU. Pravo je pitanje kako u uvjetima pada životnog standarda preživjeti cjenovni energetski udar. Ne treba se stoga čuditi prognozama ekonomista da će se usklađivanje cijena energenata u nas i u EU odvijati postupno. No Davor Štern, energetski stručnjak, upozorava da bi se u budućnosti puno većim problemom od cijena energenata mogla pokazati njihova (ne)dostupnost.

- Najskuplji je energent onaj kojeg nema. Pravi je problem nedostatan dijalog između EU i Rusije, o čijim energentima Europa ovisi. Ako Rusima pukne film, svoje će energente usmjeriti prema Indiji i Kini, a mi ćemo se vratiti grijanju na drva! - strahuje Štern. Kao ilustracija toga može nam poslužiti siječanjska plinska kriza, koja je gotovo paralizirala gospodarstvo Starog kontinenta. Njezine je posljedice osjećala i Hrvatska, čija se industrija i trgovina tjednima smrzavala.