Crnogorski jeftini silikoni

Stranci vole Crnu Goru zbog divlje ljepote i jeftinih silikona, naslov je članka o medicinskom turizmu objavljenom u crnogorskim Vijestima. Navodi se kako mogućnosti medicinskog turizma država nije iskoristila na pravi način te je daleko od ozbiljnog bavljenja ovom djelatnošću. Medicinski turizam u Crnoj Gori, pišu Vijesti, razvija se bez pomoći države, ali ipak stomatolozi i estetski kirurzi zadovoljno trljaju ruke jer stranci, ali i domaći gastarbajteri, vrijeme godišnjih odmora iskorištavaju za korekcije po znatno nižim cijenama nego u Europi.

Stomatolozi i plastični kirurzi jeftiniji su i do 70 posto nego europski 'plastičari' što bi, pišu Vijesti, trebalo unaprijediti i uključiti u okvir opće turističke ponude. Nedostatak specijaliziranih turističkih agencija koje se bave medicinskim turizmom i strategije dolazaka takvih pacijenata, njihova prijema u bolnicu, utvrđenih cjenika i hotelskih kapaciteta za oporavak govore o nedostatku državne strategije. Trenutno se sve svodi na povremene dolaske stranih državljana.

Navodi se kako je u Njemačkoj za povećanje grudi potrebno izdvojiti između 7.000 i 10.000 eura, dok je u Crnoj Gori potrebno 2.500 eura. Zubne proteze u Njemačkoj koštaju od 850 do 1.200 eura, a crnogorici će silikonske proteze naplatiti 250, a klasične do 200 eura. U tekstu se navodi da su Slovenija, Mađarska i Hrvatska napravile značajan korak u smjeru razvoja medicinskog turizma.

Mađarska vodeća destinacija medicinskog turizma
Međutim, kod nas medicinske usluge u turističkom prometu sudjeluju sa simboličnih jedan posto, navodi se u tekstu "Dok Hrvatska planira, ostali zarađuju" u srpanjskom broju magazina Banka. U Udruzi za razvoj medicinskog turizma procjenjuju da je u 2009. od ukupno 6,5 milijardi eura prihoda od turizma zdravstveni turizam donio samo oko 75 milijuna, a u 2010. još manje, oko 45 milijuna eura.

Slično kao i u Crnoj Gori, financiranje ove grane turizma nije posebno regulirano, niti je do sada kreirana strategija razvoja, tako da se u tom smislu ništa posebno ni ne događa. "Sva su dosadašnja ulaganja bila isključivo privatnog karaktera tako da u posljednjih pet godina bilježimo jedva nekoliko poduzetničkih inicijativa u gradnji medicinskih centara”, kazala je Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK.

Vodeća destinacija medicinskog turizma u Europi je Mađarska. Prema ovogodišnjoj anketi Treatment Abroada tu zemlju izabire 12 posto ispitanika iz svih europskih zemalja, uglavnom zbog stomatoloških usluga. Samo za popravak zuba zapadni Europljani u Mađarskoj su lani platili 240 milijuna eura, a Slovenija od zdravstvenog turizma ostvaruje 2,8 milijuna noćenja, a Hrvatska ni 200.000.

Značajna gospodarska grana
Procjenjuje se da se globalna vrijednost tržišta medicinskog turizma u 2010. kretala između 64 i 100 milijardi dolara te da, unatoč krizi, raste visokih 25 do 35 posto godišnje na globalnoj razini. Mnoge zemlje svijeta su razvojem medicinskog turizma uspjele značajnije popuniti državnu blagajnu,a posebno se ističu države Južne Amerike, Azije i Istočne Europe, pišu Vijesti.

Tajvan, na primjer, godišnje od medicinskog turizma ostvaruje prihod od oko milijardu eura. Ali, kako je kazao za magazin Banka Keith Pollard, glavni direktor Treatment Abroada, britanske konzultantske tvrtke specijalizirane za zdravstveni turizam, mnoge države i zdravstveni djelatnici, koji su žustro krenuli tražiti zlato u medicinskom turizmu, razočarali su se. Riječ je o tome da nema rezultata preko noći nego na srednje i duge staze.

Dodao je kako Hrvatska postaje sve privlačnije odredište, posebno za dentalne pacijente. "Na ljestvici zanimanja britanskih pacijenata, prema našem istraživanju, na petom ste mjestu iza Mađarske, Poljske, Turske i Španjolske“, kazao je Pollard u intervjuu "Hrvatska (opet) zakasnila".