Cijene čvaraka lete u nebo, zašto?

Svake godine pred božićne i novogodišnje blagdane cijene čvaraka lete u nebo. Nekad je kilogram stajao pedeset kuna. No, u posljednjih nekoliko godina u nekim trgovačkim lancima dosežu cijenu i do tristotinjak kuna. Ima li opravdanja za toliko poskupljenje ili je riječ o potrošačkom trendu, provjerila je emisija HTV-a Plodovi zemlje.

- Kod nas se u selu nekad subotom klalo po 100-150 svinja. Sad se ta svinjokolja odvija u pet kuća. Prvo, svinje nisu više tako masne. Drugo, mi upotrebljavamo masnoće, odvoje se sve slanine. Leđna slanina recimo, jako se traži. Znači ne možete vi puno odvojiti za čvarke, kaže Vladimir Škrobo iz Karanca za Plodove zemlje.

Jer treba napuniti i pušnicu - kobasicama, slaninom i ostalim delicijama. A njih su u Ulici zaboravljenog vremena kušali mnogi gosti i turisti.

- Čvarak je proizvod od masnoće od svinje. Od 30 kilograma masnoće dobijemo 5 kilograma čvaraka. Kod nas u restoranu kilogram čvaraka košta 120 kuna, kaže Škrobo.

Ove cijene od 300 kuna, da se nitko ne uvrijedi, ja pretpostavljam da su to preprodavači. To nije proizvodna cijena jer čvarke po 150 kuna mi šaljemo poštom, dodaje Škrobo.

Nekad sirotinjska hrana, rekli bi mnogi, danas povlastica bogatih. No, u Baranji svi ih jedu u slast.

- U ponudi imamo čvarke od obične i od crne svinje. Cijena je od 120 do 180 kuna. Ono što je dobro, što smo mi ti koji ih proizvodimo pa je cijena tu nešto i niža. Mi smo prva ruka, kaže Stanko Škrobo.

- Svaka roba ima svog kupca. Nije toliko dostupan kao nekada i samim time je svojevrsna delicija. Još ako je fino tanak, hrskav, a ne mastan,onda je odličan i vrijedi svaku kunu, dodaje Škrobo.

Dobro osmišljen marketinški proizvod

No, ne i onaj uvozni, složit će se svi, koji se može naći u nekim trgovinama, po iznimno visokoj cijeni.

- Čvarak se pojavio kao jedan marketinški dobro osmišljen proizvod, dakle upakiran u pakiranje od 100, 200, 250 grama. On je dobio svoje mjesto na tržištu, na polici trgovina gdje jednostavno postiže i zbog tog marketinškog pristupa i zbog marži trgovaca, visoku cijenu, pojašnjava Igor Mikulić iz HGK Osijek.

U jednoj đakovačkoj mesnici kilogram je 90 kuna. Prodaja ide dobro.

- Svinje nisu iste kao prije 20-30 godina. Ja se isto sjećam da su čvarci bili neki nusproizvod koji su neki jeli jedan, dva dana nakon kolinja. Treći, četvrti dan, da ne kažem peti, s njima su se hranili psi i domaće životinje, kaže Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske.

Planski uzgoj što mesnatijih svinja utjecao je, među ostalim, i na proizvodnju čvaraka. Tako danas svinja iste kilaže kao nekad ima manje masnoga tkiva.

- Nemojmo zaboraviti, čvarak u Slavoniji, čvarak na nekom sajmu ili u trgovačkom centru u Zagrebu ne može biti jednake cijena zbog troškova transporta, zbog troškova prodaje. Mjesta gdje se prodaju čvarci nose neku financijsku težinu, ali s druge strane je nerealno da čvarak bude 250 do 300 kuna. Za Zagreb je realnost od 120 do 180 kuna, kaže Jančo.

Velika potražnja

Na osječkoj tržnici njihova je cijena niža, manje pakiranje već za 15 kuna, a veće za 30 kuna. Potražnja velika, osobito za onim domaćim. Skuplji čvarci su oni od crne slavonske svinje.

- Crna slavonska svinja je posebna zato što se ne tovi, ona se žiruje. Trebaju dvije godine da dođe do svog uzrasta kako bi išla na klanje. Kilogram naših čvaraka je 140 kuna, kaže prodavačica Josipa Brkić.

Ne začuđuje jer su domaći proizvodi sve traženiji. No, i u Slavoniji bi, barem što se tiče kupaca, čvarci mogli biti jeftiniji. Obitelj Horvat nekad je za sebe proizvodila prerađevine. Danas ih kupuje ne tržnici.

- Strašno puno posla i truda, zbog toga smo mi odustali, kaže Zlata Hrvat iz Osijeka.

O padu domaćeg svinjogojstva govori i podatak da smo nekada imali i do 280 tisuća krmača. Danas ni 100 tisuća.

- Očito je da smo pali s brojem krmača pa nije ni čudo da smo onda u ukupnoj proizvodnji svinjogojstva Europske unije sa sudjelovanjem od 0,3%, poručuje dr.sc. Draženka Gutzmirtl.

Skuplja proizvodnja

Nekadašnja pročelnica županijske savjetodavne službe razlog tomu vidi i u prilagodbi svinjogojaca europskim pravilima koja su im poskupjela proizvodnju.
Nekada je, kaže, bilo "svinjsko obilje - danas svinjski deficit". No, iznimno visoku cijenu čvaraka, ne odobrava.

- Vi možete i kod našeg seljaka pronaći za 30 i 50 kuna. Hoću reći, to je jedna enormna cijena koja se sad podiže. A mi Hrvati kakvi jesmo, što skuplje to bolje. No to u ovom slučaju ipak nije tako, dodaje Draženka Gutzmirtl.

- Mislim da je nekakvih 100-injak kuna realna cijena. Prije ste mogli dobiti od jedne svinje 5 do 10 kilograma čvaraka, a danas dobijete kilogram, dva i automatski je onda otišla je i cijena čvaraka na tržištu, pojašnjava Davor Pašalić, pomoćnik ravnatelja HAPIH-a.

Tradicija neće izumrijeti

Bilo da su obični ili oni poput čipsa - cijena im je sve masnija. Jer svinja je sve manje. Ipak tradicija neće izumrijeti.

Samo je pitanje koliko ćemo za njega morati izdvojiti. I hoćemo li jesti one domaće ili iz uvoza koji ponekad stoje kao suho zlato. Umjesto da na njima zarađuju domaći proizvođači, a mi da uživamo u kvalitetnom proizvodu po pristupačnijoj cijeni.