Čelnici EU dogovorili obrise strategije za rješavanje krize

Čelnici eurozone dogovorili su u nedjelju u Bruxellesu ciljeve i obrise strategije za rješavanje dužničke krize u eurozoni. Nove konkretne odluke donijet će na novom summitu u srijedu, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy.

Nakon završetka sastanka na vrhu 17 čelnika eurozone Van Rompuy je upozorio neke članove Europskog vijeća da do srijede trebaju uvjeriti svoje kolege da njihove zemlje u potpunosti provode mjere koje su obećale. Očita je aluzija na talijanskog premijera Silvija Berlusconija, koji se jučer našao pod pritiskom svojih partnera, koji se pribojavaju da bi Italija mogla uzdrmati eurozonu, ako odlučno ne krene sa smanjivanjem deficita i javnog duga te sa strukturnim mjerama koje bi trebale osigurati gospdoarski rast. Talijanski javni dug iznosi 1900 milijardi eura, što je 120 posto BDP-a te zemlje. Berlusconi je zato najavio sjednicu talijanske vlade o gospodarskom rastu već u ponedjeljak. Napretkom se smatra i odustajanje francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya od ideje da se europski fond za financijsku stabilizaciju (EFSF) pretvori u banku koja bi mogla dobivati neograničeni iznos kredita od Europske središnje banke. Sarkozy je zasad odustao od te ideje zbog protivljenja Njemačke i ECB-a. Umjesto toga, razmatraju se dvije mogućnosti povećanja kapaciteta EFSF-a, vrijednog 440 milijardi eura, kako bi se osiguralo da troškovi financiranja Italije i Španjolske ne izmaknu kontroli, kao što se to dogodilo Grčkoj, Irskoj i Portugalu. Tako bi se sredstvima EFSF-a djelomice jamčilo kupcima novih španjolskih i talijanskih obveznica. Uz to, na ulaganja u europske obveznice nastojalo bi se privući velike fondove iz Kine i Brazila. Europski lideri odškrinuli su vrata i za dokapitalizaciju europskih banaka. Procjenjuje se da bi im trebao novi kapital od 100 do 110 milijardi eura kako bi im se poboljšale bilance nakon otpisa dijela grčkih dugova. Preostaje još i dogovor oko toga koliko bi grčkog duga otpisale privatne banke u drugom paketu pomoći Ateni. Ljetos je privatni sektor pristao na otpis 21 posto svojih potraživanja prema Grčkoj, dok se sada od njih traži otpis između 50 i 60 posto potraživanja. Banke bi, navodno, pristale na 'dobrovoljni' otpis 40 posto grčkih dugova.

Ima još problema koje treba riješiti, no postignut je napredak po svim pitanjima, kazao je u nedjelju Sarkozy. Na sva ta neriješena pitanja odgovor bi trebao dati summit EU-a u srijedu.Naime, u srijedu će se ponovno sastati čelnici svih 27 zemalja članica EU-a, a odmah nakon sastanka i summit šefova država ili vlada 17 zemalja eurozone.