Burze riba šire se čitavom obalom

U suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te Ministarstva mora, prometa i veza, Splitsko-dalmatinska županija će iz svoga proračuna ove godine Gradu Komiži financijski pomoći u izradi idejnog, glavnog i izvedbenog projekta ribarske luke i veletržnice ribe u tom viškom gradu. Grad Komiža je već izradio UPU, Studiju valovanja i idejni projekt, a u postupku zadnje faze izrade je studija utjecaja na okoliš. U postupku je zahtjev za izdavanje koncesije prema Lučkoj upravi Split, te narudžba izrade glavnog projekta. Ribarskom lukom u Komiži osigurat će se bolja učinkovitost ribolovne flote, veća sigurnost uz smanjenje troškova poslovanja, te veća kvaliteta proizvoda. Prodaja i otprema ulova na organiziranom tržištu i u blizini mjesta ulova ima značajan utjecaj na isplativost ribolova, a ribarima umanjuje brigu zbog plasmana, cijene otkupa ulova ili daljnjeg transporta kupcu. Opskrba pogonskim gorivom za ribarska plovila također je važna stavka koju rješava taj projekt. Projektom bi se također sagledala moguća rješenja modela upravljanja lukom i veletržnicom, a temeljem pozitivnih talijanskih iskustava. Gradnja veletržnice je županijski prioritet.

Ribari se susreću s velikim problemima, posebno zimi kada se nemaju gdje usidriti i iskrcati ulov. Takva situacija pogoduje i sivoj ekonomiji. Restorani su puni svježe ribe za koju se ne može utvrditi odakle dolazi. Program povećanja proizvodnje i potrošnje ribe, koji se temelji na rezultatima ispitivanja stanja prirodnih zaliha Jadranskog mora, predviđa gradnju i modernizaciju ribolovne flote, osiguranje sigurnih pristaništa za brodove s pratećom logistikom i infrastrukturom, te uspostavu organiziranog sustava sabiranja i trgovanja ribom. Prema njemu se prije još skoro pet godina trebalo osnovati osam proizvodnih veletržnica ribe u Puli, Rijeci, Zadru, Tribunju, Splitu, Komiži, Pločama i Umagu. Grad Komiža projektnu dokumentaciju za luku radi u suradnji sa splitskom lučkom upravom. U županijskom prostornom planu stoji kako se lučki prostor potreban za obavljanje djelatnosti iz sustava burze ribe razgraničava unutar luke otvorene za javni promet. Djelatnosti burze ribe obavljat će se u lukama otvorenim za javni promet u Splitu, Makarskoj, Postiri, Viri i Visu. Veletržnica ribom do sada na ovom području nije otvorena uglavnom zbog velikog otpora priobalnih i otočkih jedinica lokalne samouprave. Osim u Komiži, o gradnji burza ribe razmišljalo se i u Segetu pokraj Trogira te Vranjicu pokraj Solina.

Temeljem Nacionalnog programa razvitka otoka, donesenog 1997. godine, na osnovi Zakona o trgovini trebala su se odrediti mjesta za prodaju ribe, odnosno veletržnice s dražbaonicama -aukcijama. Vlada je trebala pomoći u gradnji veletržnica na obali i unutrašnjosti zemlje, u sklopu kojih bi se nalazili i poslovni prostori trgovaca ribom, nakon čega bi zainteresirani trgovci sami organizirali sabirno-distributivne centre, ribarnice i druga prodajna mjesta za ribu i druge morske organizme. Program predviđa i sklapanje bilateralnih trgovačkih sporazuma s više zemalja EU-a kako bi se umanjile visoke carinske pristojbe koje plaćaju naši izvoznici svježe ribe i ribljih prerađevina, te ishođenje povlastice od Europske unije za hrvatske izvoznike svježe ribe i ribljih prerađevina. Ideja o projektu ribarske luke s veletržnicom ribe u Komiži, čiji su nositelji bili Grad Komiža i Ribarska zadruga »Komiža«, stara je više od desetljeća. Taj je projekt, kao jedini na jadranskoj obali, 2002. godine bio uspješno predstavljen Vijeću Jadransko-jonske inicijative i dobio podršku Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstva turizma i Ministarstva gospodarstva. No, od tada se u Komiži ništa konkretno nije dogodilo. Gradnja ribarske luke planirala se u uvali Mlin ispred gospodarski posrnule tvornice za preradu ribe Neptun. Za prvu fazu ulaganja u gradnju bilo je potrebno oko 43 milijuna kuna. U Brižinama će se urediti ribarska lučica sa servisnim sadržajima. Taj projekt omogućit će se izmjenama i dopunama kaštelanskoga generalnog urbanističkog plana. Kako doznajemo u kaštelanskoj gradskoj upravi, uskoro bi se trebao organizirati još jedan sastanak s čelnicima Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na kojem će se dogovoriti detalji.

»Gradnja ribarske luke i mogućih servisnih sadržaja je izvrsna. U interesu Grada Kaštela je da se ta lokacija Brižina iskoristi za potrebe ribara, te da se otvore nova radna mjesta«, ističe kaštelanski gradonačelnik Josip Berket. Posljednjim Vladinim paketom investicijskih projekata od interesa za Republiku Hrvatsku u Brižinama je planirano stavljanje u funkciju naftnog terminala koji se sastoji od oko 100.000 prostornih metara rezervoarskog prostora za skladištenje benzina, srednjih destilata i ukapljenog naftnog plina te instalacijama za prihvat i otpremu derivata brodom, željeznicom i autocisternama. Financiranje je osigurano, a u tijeku je kompletiranje dokumentacije za prijenos vlasništva nad zemljištem s Republike Hrvatske na HANDA-u, izrada elaborata postojećeg stanja naftnog terminala, izvođenje prethodnih istražnih geotehničkih radova, izrada idejnog rješenja, hidrografske studije i maritimnog elaborata.