Berba kamilice u punom jeku: Prugovečki je s razlogom siju gotovo 40 godina

Cijela obitelj Prugovečki ovih dana marljivo puni sušare našom najzastupljenijom ljekovitom biljkom - kamilicom. Pjeskovito tlo u njihovom kraju pokazalo se pogodnim za njen uzgoj, pa je siju na 30-ak hektara.

Na poljima Podravine i Slavonije vrhunac je žetve kamilice koja je počela 20-ak dana ranije nego inače. To je naša najzastupljenija ljekovita biljka, površine pod njom sve više rastu, pogotovo nakon pada cijena žitarica prošle godine.

Upravo se podravsko pjeskovito tlo pokazalo iznimno povoljnim za uzgoj ove dohodovne kulture koja postaje sve zanimljivija poljoprivrednim proizvođačima. Površine pod ovom biljkom povećane su za 20 posto, prosječni prinosi obično se kreću između 750 i 800 kilograma po hektaru, a proizvođači ističu da je zarada oko dvije tisuće eura po hektaru.

Jedan od uzgajivača je i OPG Prugovečki Zvonko iz mjesta Nova Šarovka u blizini Slatine, a uzgajaju je na 30 hektara. "Da nije bilo suše, bilo bi i više, jer na određenim mjestima nije uspjela", rekao nam je Mario (30), član OPG-a i sin nositelja gospodarstva.

Lani je bila bujnija, ali je propala zbog čestih kiša
Kamilica u njihovom plodoredu nije novost, oni je siju još od davne 1987. godine jer su već tada, kako kaže, prepoznali njen potencijal i mogućnost zarade. Osim toga, Mario ističe kako su njihova polja uglavnom pjeskovita, što njoj savršeno odgovara. Imaju i sušare, tako da velikih ulaganja i nema.

"Ove godine berba je krenula prije, već 22. travnja, a to je oko dva tjedna ranije ako gledamo u odnosu na lani, kada je krenula početkom svibnja", ističe te dodaje da je početak godine bio sušan što je dosta utjecalo na njen rast i razvoj. Rasla je nejednako, pa je došlo razdoblje visokih temperatura početkom četvrtog mjeseca te pad do gotovo ništice početkom 5. mjeseca. S obzirom na sve, zadovoljni su, a i vremenski uvjeti za berbu im idu na ruku.

"Prošle godine je bila bolja, bujnija, ali je propala zbog čestih kiša pa su i prinosi bili manji nego inače. Ove godine očekujemo da će situacija biti bolja".

Za uspješnu proizvodnju vrlo je važna priprema tla. U prvoj godini proizvodnje poslije žetve predusjeva tlo se mora plitko izorati. Orati ne treba dublje od 25 cm, ali se mora odmah obaviti zatvaranje brazde i priprema sjetvenog sloja da se ne bi isušio i zemlja zgrudala. Prije sjetve površinu je potrebno izvaljati višedijelnim valjcima koji moraju biti napunjeni vodom ili pijeskom. Ovisno o tipu tla i strukturi površinskog sloja, ono se obavlja u dva do tri prohoda, sve dok se ne dobije ravna i zbijena površina na kojoj nema tragova propadanja sijačice.

Radi cijela obitelj i dva radnika
Najbolje ju je brati kada je fiziološki zrelo 70 posto cvjetnih glavica (još se ne oblikuje sjeme, latice su u vodoravnom položaju). Da bi se to postiglo treba produžiti jesenski rok sijanja. Ako ne, berba započinje prije nego što je 60 posto glavica fiziološki zrelo. Stručnjaci ističu da ako 5-6 dana nakon berbe padne kiša, za dva tjedna se može obaviti još jedna berba, kojom se dobiva i do 50 posto prinosa prve berbe.

Vrši se traktorskim kombajnom, odnosno beračem, a Mario ističe da s pronalaskom radne snage nemaju problema: "To je obiteljski posao, tako da uz nas i obitelj Hrgetić imamo samo dvoje radnika u ispomoći istovara u sušare te spremanja u kutije nakon sušenja".