Batat - slatki krumpir koji nije krumpir

Batat, kojega mnogi zovu slatki krumpir, ne pripada istoj porodici, nego porodici slakova (Convolvulaceae). No, poput krumpira, potječe iz Srednje i Južne Amerike. U Hrvatskoj se sve češće uzgaja, dok je na europskom tržištu unazad desetak godina dosta tražen.

Bogat je ugljikohidratima, vlaknima, vitaminima B skupine, C vitaminom i betakarotenom kao i mineralima kao što je kalij, fosfor. Sadrži i vitamin D i E te magnezij i željezo.

Odličan je u kontroli težine i šećera u krvi jer složeni ugljikohidrati i vlakna omogućuju postupno oslobađanje šećera i njegovu apsorpciju u krvotoku.

Od žute do ljubičaste

Batat je zeljasta trajnica. Njegovo lišće je izduženo i često srcolikog oblika. Korijen je duguljast i lagano ušiljen te može biti žute, narančaste, crvene, smeđe i ljubičaste boje. Meso također može biti od bijele preko narančaste do ljubičaste boje. Kako pripada porodici slakova, daje sličan cvijet oblika tube, bijele boje s ljubičastim krugom.

Cvijet poput slakovog

Uzgoj batata moguć je u svim dijelovima zemlje. Obavlja se iz presadnica koje se u primorskim dijelovima sade oko 15. ožujka ukoliko je temperatura tla iznad 10°C, odnosno u kontinentalnim dijelovima oko 15. svibnja.

Najbolji se rezultati postižu na pjeskovito – ilovastim i slabo skeletnim tlima. Preporučuju se neutralna do blago kisela tla (pH 6). Ako se batat sadi na istoj parceli, preporuča ga se vratiti na zemljište nakon četiri godine. Osjetljiv je na primjenu zemljišnih herbicida pa se korov preporuča uklanjati ručno.

Ne zahtjeva puno gnojiva

Batat ima manje zahtjeve prema gnojivu od ostalih povrtnih kultura. U proljetnoj pripremi tlo je potrebno gnojiti mineralnim gnojivom - i to s 50 kg dušika, 100 kg fosfora i 150 kg kalija po hektaru.

I listovi batata su jestivi

Uobičajeni je razmak sadnje 120 x 30 – 40 cm, što čini sklop od 20.000 do 27.000 biljaka po hektaru. Mlade je biljke odmah po sadnji potrebno navodnjavati te nastaviti s navodnjavanjem idućih 7 do 10 dana. Tijekom uzgoja vodu treba pažljivo dodavati i to samo u slučaju suše, budući da prevelika količina vode u zoni korijena uzrokuje smanjenje prinosa.

Vadi se od kolovoza do listopada

Batat se vadi kada većina korijenova dosegne više od 150 grama, što se može očekivati 100 do 130 dana nakon sadnje. Razdoblje vađenja je od kolovoza do listopada i treba se obaviti prije mraza. Znak tehnološke zrelosti korijena je bijeli sok koji curi kada se posijeku vriježe. Jedna biljka daje do tri kilograma korijena i u komercijalnoj proizvodnji prinos može biti od 20 do 50 tona po hektaru. Berba listova batata moguća je i nekoliko puta godišnje.

U prehrani se može koristiti samostalno ili kao prilog - kuhan, pečen, pržen, kao gusta juha, dodatak drugim jelima. Koristi se i za pekmeze, kolače, pite (poput bundeve), a može se jesti i svjež. Listovi se mogu upotrijebiti kao špinat.