Banke zaradile više, državi platile manje

Iako se 4,5 milijardi kuna dobiti banaka brojne građane i poduzetnike dojmilo kao neopravdano visoko, domaće banke na temelju poreza na dobit izdašno financiraju državni proračun. Upada u oči, međutim, da su unatoč većem profitu zarađenom u 2010. godini banke platile manje poreza. Primjerice, dok je dobit prije oporezivanja lani porasla 7,2 posto u odnosu na 2009., banke su platile 761,9 milijuna kuna poreza na dobit, odnosno 18,7 posto manje! "U slučaju da tvrtka ili u ovom slučaju banka posluje s gubitkom, porezni sustav predviđa mogućnost poreznog štita. To je mjera da banka u slučaju iskazivanja gubitka ima pravo na odbitak poreza u idućem periodu", kaže Hrvoje Stojić iz Hypo Alpe-Adria banke.

"Istina je da se efektivna kamatna stopa poreza na dobit smanjila u 2010. iako je bruto dobit porasla, no razlog treba tražiti u činjenici da je jedan dio banaka ostvario gubitak u poslovanju. Također visina poreza ovisi o vrednovanju imovine, a treba naglasiti da se porez na dobit ne plaća kumulativno, već je to individualno opterećenje svake kreditne institucije", prokomentirao nam je glavni ekonomist Société Générale-Splitske banke Zdeslav Šantić. U razdoblju kreditnog zamaha posljednjih nekoliko godina dobit banaka proporcionalno je rasla. Tako su 2004. banke ostvarile 3,7 milijardi kuna bruto dobiti i posljedično u proračun uplatile 550 milijuna kuna poreza na dobit. U iduće dvije godine trend je bio identičan; 2005. dobit je iznosila 4 milijarde kuna, a 2006. povećana na 4,2 milijarde kuna, a državna blagajna u te je dvije godine profitirala sa 722, odnosno 841 milijun kuna poreza. I 2007. i 2008. godina bile su sjajne godine za vlasnike ovdašnjih banaka. Bruto dobit premašila je 2007. 5,1 milijardu kuna, a unatoč prvim znakovima svjetske krize na jesen 2008., kao i ograničenjima rasta kreditnog volumena, profit banaka premašio je 5,7 milijardi kuna.

Zadovoljni vlasnici i zadovoljna država. U te dvije godine banke su na ime poreza na dobit u proračun ulile gotovo 2,2 milijarde kuna. Situacija se, međutim, promijenila nekoliko mjeseci kasnije kada su i banke osjetile udar krize na realni sektor. Zbog rezervacija za loše plasmane, bruto dobit domaćih banaka pala je u 2009. za gotovo četvrtinu na 4,2 mlrd. kuna, no unatoč lošijem rezultatu porezno opterećenje je bilo teže jer je iznos poreza na dobit smanjen za tek 16,5 posto na 937 mil. kuna.