Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Svi 2025

Povezane osobe: Tko Poreznoj upravi mora dostaviti obrazac PD-IPO

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Marija Zuber  

Povezane osobe: Tko Poreznoj upravi mora dostaviti obrazac PD-IPO

PD-IPO važan je alat kontrole poreznih davanja. No ako s povezanim osobama nije bilo poslovnih odnosa, taj se obrazac ne dostavlja
Obveznici poreza na dobit koji su u prethodnoj poreznoj godini imali poslovne transakcije s povezanim osobama trebali su uz prijavu poreza na dobit Poreznoj upravi dostaviti obrazac PD-IPO – Izvještaj o poslovnim događajima s povezanim osobama. Dostavlja se u istom roku kao i prijava poreza i obveznici kojima je porezna godina jednaka kalendarskoj trebali su ga za 2024. predati do 30. travnja 2025. Trgovačka društva, privatne ustanove, fizičke osobe koje umjesto poreza na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju porez na dobit i drugi obveznici poreza na dobit koji su u poreznoj godini poslovali s povezanim osobama ili su s povezanim osobama imali ugovorne odnose financijske prirode te podatke dostavljaju Poreznoj upravi. Ako s povezanim osobama nije bilo poslovnih odnosa, ne dostavlja se obrazac PD-IPO.

Tko su ‘povezane osobe‘
Za pravilno ispunjavanje te obveze ključno je definirati krug povezanih osoba, tj. koje se pravne i fizičke osobe smatraju povezanima s poreznim obveznikom, bilo da je porezni obveznik pravna ili fizička osoba. Definiciju povezanih osoba uređuju dva propisa: Opći porezni zakon i Zakon o porezu na dobit. Nakraće rečeno, povezanim osobama smatraju se osobe kod kojih jedna osoba ili iste osobe izravno ili neizravno sudjeluju u upravi, nadzoru ili kapitalu. Povezanim osobama smatraju se i povezana društva u svim kombinacijama povezanosti u vlasništvu i/ili upravljanju i društva koja su međusobno povezana poduzetničkim ugovorima te u situacijama kad jedna ili više fizičkih osoba poslovno povezuju djelovanje pravnih osoba kontrolom poslovanja, izravnim ili neizravnim utjecajem ili poslovanjem u istome prostoru i/ili uz korištenje iste opreme.

Uza sve navedene oblike povezanosti između poslovnih subjekata smatra se da postoji odnos povezanosti između poreznog obveznike i sljedećih fizičkih osoba: bračnog druga, krvnih srodnika u ravnoj liniji (djeca, roditelji), u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja (braća, sestre, bratići, sestrične…), po tazbini (svekar, svekrva, punac, punica), čak i ako je brak prestao, posvojitelja, posvojenika i skrbnika. Obveznici poreza na dobit moraju tijekom poslovne godine identificirati poslovne događaje i ugovorne odnose s osobama koje se za porezne svrhe smatraju povezanima kako bi o tim transakcijama izvijestili Poreznu pravu.

O čemu se izvještava
Za točnost iskazanih podataka odgovara porezni obveznik, a porezno tijelo može provjeravati podatke iz javno dostupnih registara (sudski registar, podaci iz matice rođenih, matice vjenčanih i dr.). Ako neki podatak nije javno dostupan, kao npr. podatak o rodbinskoj povezanosti, traži se izjava odgovorne osobe. O kojim se poslovnim događajima izvještava na obrascu PD-IPO? Obrazac je sadržajno koncipiran kao izvještaj koji se sastoji od četiri zasebne tablice: u prve se dvije odvojeno navode podaci o obvezama i podaci o potraživanjima po osnovi primljenih odnosno danih zajmova i kredita od povezanih osoba, a u druge dvije podaci o obvezama po osnovi nabavljenih dobara i usluga i o potraživanjima po osnovi dobara i usluga isporučenih povezanim osobama.

Za tablice u kojima se iskazuju podaci o primljenim i danim kreditima i zajmovima traže se detaljni podaci o povezanoj osobi, iznosu financijske transakcije, stanju duga i potraživanja na posljednji dan poreznog razdoblja, o kamatnoj stopi i dr. U druge dvije tablice iskazuju se podaci o povezanoj osobi kao dobavljaču odnosno kupcu dobra i/ili usluge, iznos obveze i potraživanja na početku poslove godine, nove obveze i nova potraživanja nastala tijekom porezne godine i stanje na zadnji dan poreznog razdoblja. Podaci se iskazuju na temelju podataka koji se vode u poslovnim knjigama poreznog obveznika i moraju korespondirati s podacima koji se vode u financijskom knjigovodstvu.

Za što se podaci upotrebljavaju
Porezna se uprava podacima iz obrasca PD-IPO može koristiti za kontrolu i nadzor pravilnog ispunjavanja poreznih obveza poslovnog subjekta obveznika poreza na dobit. Može se koristiti za procjenu možebitnog rizika pri utvrđivanju poreznih obveza svakog od povezanih sudionika pravnog posla i za povezani nadzor koji obuhvaća više poreznih obveznika istodobno. Porezno tijelo može kontrolirati odvijaju li se transakcije između povezanih osoba po cijenama po kojima bi te osobe poslovale i da nisu međusobno povezane, u cilju utvrđivanja postoje li indicije možebitnih nepravilnosti pri utvrđivanju osnovice poreza na dobit. Podaci iz obrasca PD-IPO mogu se upotrijebiti i u slučaju sumnje da kod poreznog obveznika postoje skrivene isplate dobiti i izuzimanje dobara i usluga iz poslovne u privatnu sferu poduzetnika i njemu bliskih osoba.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska ima 142.000 obrta, u šest mjeseci otvoreno još 8.900

30.06.2026.

HOK poručuje da obrtništvo nikad nije bilo snažnije, ali upozorava da su porezno rasterećenje, radna snaga i siva ekonomija i dalje izazovi

HUP protiv poreza na ekstraprofit: Kažnjava se poduzetnički rizik i uspjeh

26.06.2026.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava u četvrtak kako bi uvođenje poreza na prekomjernu dobit poslalo negativan signal domaćim i stranim investitorima, dok Hrvatska dovršava proces pristupanja OECD-u.

Poduzetnici protiv Vladinih mjera: "Prave nas budalama"

07.06.2026.

Udruga Glas poduzetnika pokrenula je peticiju "Ne novim nametima", a odaziv je velik, potpisalo ju je preko 20 tisuća građana

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Nove mjere vlade: Veći paušal iznajmljivačima, zamrzavanje plaća u javnom sektoru

28.05.2026.

NOVI vladin paket mjera protiv inflacije trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine. Mjere će obuhvatiti paušalce, male iznajmljivače, velike tvrtke s ekstraprofitom te zaposlenike u javnom i državnom sektoru, piše Jutarnji list. Ministar financi

Tag cloud

  1. 2880 članka imaju tag turizam
  2. 1511 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2724 članka imaju tag hrvatska
  4. 1816 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 543 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1322 članka imaju tag trgovina
  11. 1355 članka imaju tag industrija
  12. 1260 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 794 članka imaju tag maloprodaja
  22. 559 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk