Porezna uprava: Svaki dodatni posao potrebno je registrirati i plaćati porez

Dodatni poslovi uz pravo zaposlenje mogu biti izdašan način popunjavanja kućnog proračuna. Kada su troškovi života visoki te se stalno nastoje umanjiti izdaci, još jedan izvor zarade može itekako olakšati svakodnevicu. Nije rijetkost da hobi preraste u dodatan posao, čak i da postane glavni izvor zarade te osoba promijeni svoje zaposlenje. Mnogo je poslova koji se mogu tako obavljati: izrada nakita, keramike i kozmetike, poduka školaraca, čuvanje djece, slikanje, šivanje, vođenje podcasta, influencerstvo, snimanje videa, slika i glazbe, grafički dizajn, vođenje internetskih tečajeva, pomoć starijim osobama, uzgajanje voća i povrća ili osnivanje obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Ali ne smije se zaboraviti na zakonske obveze kojima podliježu i dodatni poslovi.

Porez na dobit ili na dohodak
Načini obavljanja dodatnih poslova odnosno registracije obavljanja djelatnosti svakako su bitni elementi pri određivanju poreznog tretmana ostvarene zarade, napominju u Poreznoj upravi. Pojašnjavaju da fizičke osobe koje po osnovi radnog odnosa ostvaruju primitke od nesamostalnog rada (plaću), kako bi ostvarile dodatne primitke u mogućnosti su osnovati trgovačko društvo ili obavljati samostalnu djelatnost poput obrtničke djelatnosti putem obrta ili kao domaću radinost/sporedno zanimanje, ukoliko se djelatnost obavlja osobnim radom bez zapošljavanja radnika. Ovisno o tome na koji način su registrirani za obavljanje djelatnosti, kao trgovačko društvo ili kao samostalna djelatnost, mogu biti obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak.

– Ukoliko su registrirali djelatnost kao trgovačko društvo onda su obveznici poreza na dobit, a ako su registrirali djelatnost kao obrt i s obrtom izjednačenim djelatnostima obveznici su poreza na dohodak. No, u određenim slučajevima mogu biti obvezni ili izabrati oporezivanje porezom na dobit. U oba slučaja vode poslovne knjige i na odgovarajući način primjenjuju Opći porezni zakon kojim je propisano da se bilježenje podataka u poslovnim knjigama mora temeljiti na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama, a knjiženja i druga evidentiranja treba obavljati potpuno, točno, pravodobno i uredno. Pritom se u cijelosti primjenjuju odredbe propisa o porezu na dobit i porezu na dohodak u dijelu oporezivanja obavljanja samostalne djelatnosti i na obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost uz radni odnos.

Dakle, u slučaju kada fizička osoba obavlja samostalnu djelatnost, primjerice, putem obrta ili s obrtom izjednačenih djelatnosti, obveznik je plaćanja poreza na dohodak ili poreza na dobit, ovisno o odabiru, na utvrđen dohodak ili dobit. Također, u slučaju kada fizička osoba obavlja samostalnu djelatnost putem obrta ili s obrtom izjednačenih djelatnosti, a osigurana je po osnovi radnog odnosa kod nadležnih nositelja osiguranja u Republici Hrvatskoj, a to su Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, ima obvezu plaćanja doprinosa po osnovi obavljanja te samostalne (druge) djelatnosti – istaknuli su u Poreznoj upravi.

Što je drugi dohodak
Nastavljaju da obvezu poreza na dohodak i doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti utvrđuje i zadužuje sam porezni obveznik na temelju predanih poreznih prijava odnosno izvješća u skladu s propisima o porezu na dohodak i dobit. Ukoliko ne postoji registracija obavljanja djelatnosti, rekli su u Poreznoj upravi, dodatni poslovi mogu se obavljati na temelju, primjerice, ugovora o djelu. U tom slučaju se ostvareni primici oporezuju na način propisan za drugi dohodak.

– Naime, drugi dohodak su oni primici koji se ne smatraju primicima određenim po osnovi: nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava i kapitala. U tom slučaju su isplatitelji primitaka obvezni o isplaćenim primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak i obustavljenim i uplaćenim javnim davanjima (obvezanim doprinosima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, predujmu porezu na dohodak) izvijestiti Poreznu upravu po isplati na propisanom Obrascu JOPPD. Budući da je obveza prijave primitaka i uplate javnih davanja na poslodavcu, fizička osoba koja obavlja dodatne poslove ne mora o ostvarenim primicima obavještavati Poreznu upravu.

A kako Porezna uprava po službenoj dužnosti vrši godišnji obračun dohotka i poreza na dohodak za svaku fizičku osobu koja ostvaruje godišnje dohotke odnosno dohodak po osnovi nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugi dohodak, može nastati obveza za uplatu poreza na dohodak ili pravo na povrat preplaćenog iznosa poreza na dohodak, s obzirom na iznos dohotka i plaćenih predujmova poreza na dohodak – podsjetili su u Poreznoj upravi.