Administracija sputava bioenergiju

Nedostatak odgovarajućih zakona te neizjašnjavanje tijela javne vlasti oko proizvodnje i primjene bioenergije, kao i problemi s neodgovarajućim prostornim planovima, samo su dio praktičnih poteškoća s kojima se susreću gospodarstvenici zainteresirani za proizvodnju biogoriva u Hrvatskoj, istaknuto je na nacionalnoj konferenciji o biogorivima u hotelu »Bristol« u Opatiji na kojoj su se po prvi put okupili najvažniji stručnjaci za bioenergiju iz cijele Hrvatske.

Središnja tema konferencije bilo je poticanje održive proizvodnje biogoriva u Hrvatskoj vezano za direktive koje se nameću svim zemljama u procesu pristupanja Europskoj Uniji, što se prije svega odnosi na smjernice o ostvarenju 5,75 posto udjela biogoriva u javnom prijevozu do 2010. godine.

»3 puta 20«

U listopadu prošle godine Hrvatska je ratificirala europski sporazum o energetskoj zajednici, čime se obvezala na ispunjenje formule »3 puta 20«. Prema toj formuli sve članice EU do 2020. godine u svojim energetskim strategijama, kao i u njihovoj provedbi, trebale su ostvariti udio od 20 posto proizvedene energije iz obnovljivih izvora, 20 posto povećanja energetske učinkovitosti te 20-postotno smanjenje emisija stakleničkih plinova, kao i 10-postotni udio biogoriva u ukupnoj potrošnji benzina i dizelskog goriva.

– U ispunjavanju ovih obveza mi poprilično kasnimo. Prije svega velik je nedostatak što na vrijeme nismo startali s donošenjem legislative, koja ni u ovom trenutku još uvijek nije kompletna, a što se tiče poljoprivredne strategije još uvijek nije definirano koliko će poljoprivrednih površina biti usmjereno ka proizvodnji biogoriva – rekla je predsjednica saborskog Odbora za razvoj i obnovu Zdenka Čuhnil. Ono što je paradoksalno u cijeloj situaciji je činjenica kako u Hrvatskoj postoje poduzetnici koji su spremni uložiti, ili su čak uložili u proizvodnju biogoriva, ali nailaze na goleme barijere kod prikupljanja potrebne dokumentacije kako bi mogli započeti s radom.

– Na području Hrvatske već imamo izgrađena dva bioplinska postrojenja koja proizvode električnu energiju, a njihovi vlasnici još uvijek ne znaju s kojim ministarstvom bi trebali surađivati, budući da ovog časa nije čak ni poznato koje je ministarstvo kompetentno da nosi taj program, istaknula je Čuhnil, dodavši kako su upravo administrativne barijere bile temeljni uzrok zbog čega razvoj nije išao brže iako je plan bio da se s proizvodnjom prve generacije biogoriva započne još 2000. godine.

Megalomanske želje

Premda je u to vrijeme bila napravljena i »feasibility« studija koja je trebala usmjeriti proizvodnju biogoriva, prema riječima saborske zastupnice Čuhnil, plan nije uspio zbog svojevrsne megalomanske želje da se spriječi izgradnja malih pogona te su se umjesto toga gradila velika postrojenja, koja ne ispunjavaju svoju svrhu.

– U današnje vrijeme se opet forsira izgradnja bioplinskih pogona snage od 6 ili 10 megavata, što je problem iz više razloga. Prije svega, takva postrojenja ne mogu biti koncentrirana na jednom mjestu, a osim toga mora se voditi računa o sirovini i transportnim troškovima – dodala je Čuhnil, istaknuvši kako je primjerenije rješenje izgradnja desetak malih bioplinskih postrojenja snage od jednog megavata, čime se značajno smanjuju i problemi s otpadom i sirovinama.

– U ovom trenutku Hrvatska koristi samo 48 posto energije iz vlastite proizvodnje, a u tijeku je izrada i državne Strategije o energiji koja bi trebala biti gotova u prvom polugodištu ove godine. Najavljena su ulaganja u vrijednosti od oko 10 milijarda eura, zbog čega je značajno progovoriti o problemima energije s naglaskom na korištenje obnovljivih izvora te posebno biomase – ističe predsjednica saborskog Odbora za razvoj i obnovu. Njen je stav da energetska strategija prije svega mora dati odgovor na pitanje u kojem pravcu će se poticati i usmjeriti razvoj biomase, budući da se šumska biomasa vrlo kvalitetno može iskoristiti za proizvodnju toplinske i električne energije u kogeneracijskim postrojenjima, a pritom se upravo nametanjem megalomanske želje za izgradnjom postrojenja većeg kapaciteta mogu uništiti poduzetnički pothvati.


Iskorištavanje otpada

Čini se kako budućnost energetskog razvoja leži u proizvodnji biogoriva i bioplina takozvane druge generacije, za što se koristi poljoprivredni otpad.

– Prilikom ulaska u EU naše će se farme suočiti s brojnim poteškoćama ne riješe li problem raspolaganja stajskim gnojivom, koje svakodnevno oslobađa goleme količine metana. Adekvatnim zbrinjavanjem takvih deponija riješio bi se problem zagađenja okoliša, a s druge strane dobiva se bioplin koji se usmjerava u proizvodnju električne i toplinske energije, koju poljoprivreda može višestruko iskoristiti, bilo za sušare ili plastenike, jer ne smijemo zaboraviti kako Hrvatska uvozi jako puno voća i povrća, istaknula je Čuhnil. Prema Kyoto protokolu zagađivači su dužni pobrinuti se da se otpad zbrine na odgovarajući način, pa je svakako isplativije iskoristiti ga u proizvodnju bioenergije. Uz program državnog ulaganja u novih 500 govedarskih farmi, ovo postaje vrlo značajna tema, pogotovo ako se tom projektu ne pristupi paralelno s rješavanjem otpadnog gnojiva.

– Opet se vraćamo na početak. Naime kada profunkcionira energetska strategija, onda će se i gospodarstvenici s kapitalom na pravi način uključiti u cijeli proces – rekla je Čuhnil, dodavši kako nema većih sukoba s naftnim kompanijama oko udjela biogoriva u ukupnoj potrošnji, ali protivljenja ipak ne nedostaje.

– Obnovljivi izvori energije nikada neće istisnuti fosilna goriva, oni su samo njihova dopuna koja je potrebna, jer potrošnja i potreba za gorivom raste, pa tako u Njemačkoj koja je vodeća u svijetu po postotku udjela obnovljivih izvora energije, njihov udio ne prelazi 15 posto ukupnih potreba zemlje. Budući da se radi o nečemu što je strateška važnost za Hrvatsku i EU, naftne korporacije kao što je INA morat će s tim itekako računati – zaključuje Čuhnil.