36 litara po grlu, roboti i rad bez predaha: Farma Điđo iz Đakova najuzorniji su proizvođači mlijeka

Nagradu Hrvatske mljekarske udruge za najuzornije proizvođače mlijeka ove godine osvojio je Obrt za poljoprivredu Điđo iz Đakova, vlasnice Marice Tolušić. Obrt se bavi proizvodnjom mlijeka, tovne junadi i ratarskih kultura, a trenutno broji oko 180 muznih krava pasmine Holštajn. Cjelokupno stado obuhvaća oko 420 životinja, što osim krava čine bikovi, junice i telići.

Ratarska proizvodnja odvija se na 100 hektara državne i 100 hektara vlastite zemlje. Na tim površinama obrađuju kukuruz, suncokret, soju, djetelinu, ozime tritikale, trave i travoliku pašu, pri čemu se sva proizvodnja koristi isključivo za hranidbu vlastite stoke.

Obitelj Tolušić vodi jednu od najuspješnijih mliječnih farmi u Hrvatskoj. Njihova poljoprivredna priča traje već četiri desetljeća, a intenzivno se mljekarstvom bave posljednjih 20 godina. Farma je višestruko prepoznata, a priznanja Hrvatske mljekarske udruge svjedoče o njezinoj kvaliteti i uspješnosti.

Obiteljska tradicija
Dva naraštaja obitelji Tolušić iz Đakova već četiri desetljeća predano grade svoju poljoprivrednu priču, dok su posljednjih 20 godina usmjereni isključivo na mljekarstvo. Danas je ova farma tehnološki vrhunac domaće poljoprivrede.

"Proizvodnja je oko 36 litara po grlu dnevno. Muze se u prosjeku 155 životinja svaki dan, što daje godišnju proizvodnju od 9.500 do 10.000 litara po grlu. Sve mlijeko predajemo Dukatu“, rekao nam je Branko Tolušić.

"Roboti hrane sve životinje na farmi, roboti muzu 24 sata, zato se često šalimo da žive kao u hotelu. A životinje nam na takvu njegu uzvraćaju vrhunskim, prvorazrednim mlijekom“, dodaje supruga Ana Tolušić.

Sve je počelo 2006. godine na Brankovu inicijativu. Začetnici su bili njegovi roditelji, majka Marica i pokojni otac Božo, no odmah je postavljen ambiciozan cilj od 200 muznih krava. Razlog zašto su odabrali mliječno govedarstvo, a ne neki drugi posao, bio je pragmatičan.

"Nismo više htjeli raditi poslove koji ovise o ljudima, trgovcima i naplati - stalno moliti za plaćanje, čekati hoće li platiti, hoće li dati kompenzaciju. Zato smo se odlučili posvetiti farmi“, prisjeća se Branko.

Put od početka do današnjeg statusa nije bio lak. Branko se sjeća kako su na početku bili potpuno novi u svemu, od organizacije farme, preko pravilne njege stoke, do upravljanja proizvodnjom i financijama.

Bilo je potrebno mnogo učenja, pokušaja i pogrešaka, ali svaka lekcija ih je približila današnjem uspjehu i omogućila da farma postane primjer modernog mljekarstva u Hrvatskoj.

Krave same biraju kada će ih robot pomusti
Ključni trenutak za opstanak i modernizaciju bio je prelazak na robotsku mužnju 2021. godine. Do tada su koristili klasično izmuzište "riblja kost“ 2x10, koje je nekad zahtijevalo najmanje četiri muzača. Razlog za investiciju u robote bio je kronični nedostatak radne snage.

"Već tada je bilo jasno da nitko više ne želi raditi te poslove, koliko god dobra plaća ili dnevnica bili. Problem nedostatka kvalitetne radne snage traje već dugi niz godina“, priča Branko.

Farma Điđo vjerojatno je jedina u Hrvatskoj koja koristi Calf-rail sustav za automatizirano hranjenje telića u boksovima. Investicija od 50.000 eura omogućuje da robot četiri puta dnevno hrani svako tele pojedinačno.

"Na ovaj način tele dnevno može popiti do 10 litara mlijeka, čak i do 15. Za razliku od klasičnog hranjenja koji uključuje dva puta dnevno po tri litre, ovakav sustav omogućuje telićima da se puno bolje razvijaju i u budućnosti postanu produktivnije krave“, pojašnjava.