Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Svi 2026

300.000 sjemenki u kilogramu i 400 litara biodizela po hektaru: Zašto je uljana repica top kultura?

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Ivica Korman  

300.000 sjemenki u kilogramu i 400 litara biodizela po hektaru: Zašto je uljana repica top kultura?

Uljana repica jedna je od najvažnijih industrijskih biljaka današnjice, iako u prirodi ne postoji u divljem obliku. Riječ je o kulturi iz porodice krstašica koja se uzgaja prvenstveno zbog sjemena bogatog uljem i bjelančevinama, čak oko 40 posto čini ulje, a oko 20 posto proteini.

Zahvaljujući tim svojstvima, ima široku primjenu, od prehrambene industrije do energetike. Koristi se za proizvodnju jestivog ulja, ali i biodizela, pri čemu jedan hektar usjeva u prosjeku može dati oko 400 litara ovog biogoriva.

Treći najvažniji izvor biljnog ulja u svijetu
Na globalnoj razini, zauzima visoko treće mjesto među izvorima biljnog ulja, iza soje i palme uljarice. Godišnja svjetska proizvodnja kreće se između 70 i 80 milijuna tona, a vodeći proizvođači su Kanada i Europska unija, dok se Kina nalazi na trećem mjestu.

Repičino ulje nekada je imalo lošu reputaciju zbog prisutnosti eruka kiseline i glukozinolata, koji su utjecali na okus i probavljivost. Međutim, znanstvenim napretkom, osobito razvojem tzv. "00" sorti u Kanadi tijekom 1970-ih, ti su spojevi gotovo u potpunosti uklonjeni.

Danas se ono smatra jednim od najzdravijih biljnih ulja, zahvaljujući povoljnom omjeru omega-3 i omega-6 masnih kiselina.

Jedna od najvećih prednosti ove kulture je njezina učinkovitost. Za proizvodnju jedne litre rafiniranog ulja potrebno je između 2,5 i 3 kilograma sjemena, što je čini jednom od najisplativijih uljarica za preradu.

Ipak, njezina uloga ne staje u kuhinji. U Europi se čak oko 60 posto proizvedenog repičinog ulja koristi za proizvodnju biodizela. Osim toga, nalazi primjenu u proizvodnji boja, lakova, biorazgradivih ulja, ali i u kozmetičkoj industriji.

Vrijedna i za stočarstvo i pčelarstvo
Osim za ulje, važan je izvor proteinske hrane, iako u tom segmentu znatno zaostaje za sojom. Nakon prerade sjemena ostaje repičina pogača, visokoproteinsko krmivo koje sadrži oko 35 posto bjelančevina. Zbog toga predstavlja kvalitetnu alternativu sojinoj sačmi, osobito u stočarstvu, gdje može potaknuti veću mliječnost.

Ima i važnu ulogu u pčelarstvu. Kao jedna od najznačajnijih medonosnih biljaka, u vrijeme cvatnje može omogućiti proizvodnju između 80 i 120 kilograma meda po hektaru, dok njezina pelud bogata proteinima potiče razvoj pčelinjih zajednica u rano proljeće.


Komentari članka

Vezani članci

Počinje sezona svinjokolja: Svako kolinje obvezno je najaviti 48 sati ranije

05.11.2026.

Pad temperatura uvod je u sezonu svinjokolja, koja samo što nije počela. Rekao je to nedavno i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić prilikom predstavljanja akata iz nadležnosti Ministarstva i najavljivanja sastanka Stožera za ASK, p

Mihelić: Nije najvažnije koliko proizvodimo, nego koliko nam od proizvodnje ostaje

05.11.2026.

Problem nije u tome što Ministarstvo rješava svakodnevne krize već kada gašenje požara postane zamjena za planiranje budućnosti, stoji između ostalog u reakciji predsjednika HPK na kolumnu Ivana Malića

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Čepinski kupus više nije samo kralj zimnice: Zaštićen je u EU, a Čepin mu priprema veliki povratak

23.10.2026.

Čepinski je kupus još od doba Turaka, kada se njime kao valutom trgovalo, pa sve do danas, kada je taj kralj zimnice zaštićen europskom markicom izvornosti, bio posebno cijenjen

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Tag cloud

  1. 2935 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1843 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 721 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk