Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Lip 2014

270 točaka za besplatan internet

Izvor: liderpress.hr · Autor: Danijela Dujmović Ojvan  

270 točaka za besplatan internet

Besplatan bežični pristup internetu na javnim lokacijama u Hrvatskoj u pravom je procvatu. U sklopu programa poticanja slobodnog pristupa internetu na turističkim odredištima ‘Hotspot Croatia’, koje je prošle godine pokrenulo Ministarstvo turizma, Hrvatska će uskoro imati više od petsto lokacija za besplatan bežični internetski pristup.

Zasad ima 270 pristupnih točaka u svim većim mjestima i gradovima. Štoviše, gradovi se upravo natječu tko će imati više pristupnih točaka. Grad Rijeka, pionir takvog trenda, još je 2007. pokrenup projekt besplatnoga bežičnog interneta i samo se za dvije godine broj korisnika povećao za čak devet puta. Danas ima devedeset pristupnih točaka, od kojih je trećina na pet mjesta u središtu grada.
Iako nije poznato turističko odredište, a vjerojatno to nikad neće ni biti, glavni grad Turopolja Velika Gorica ima ambiciju postati grad s najviše pristupnih točaka i najvećom zonom pokrivenosti besplatnom mrežom u Hrvatskoj. Do danas je postavljeno 48 pristupnih točaka za bežični internet na sedamnaest mjesta u gradu i okolici, a do kraja godine planira se postaviti čak stotinu.

Wi-fi mamac Iako je Ministarstvo turizma pokrenulo program kako bi pratilo svjetske turističke trendove radi bolje promidžbe hrvatskih odredišta i turističke konkurentnosti te privlačenja novih turista, u glavnome gradu Turopolja očito su svjesni da razvoj širokopojasnih komunikacija potiče i gospodarski rast pružanjem novih usluga, pomaže privući ulaganja i otvoriti radna mjesta. ‘Hotspot’ se instalira u gradska središta, na šetališta, trgove, u kafiće, restorane, hotele, trgovačke centre, na javne plaže, u marine, na kolodvore, pristaništa, benzinske postaje…
Korist je jasna: postavljanje takve mreže privlači posjetitelje, i turiste i druge građane, te ih potiče da se vrate, da više troše, bolje se informiraju o turističkoj i ugostiteljskoj ponudi mjesta ili grada te da razmjenjujući dojmove i fotografije s prijateljima e-poštom ili na društvenim mrežama reklamiraju grad, mjesto, lokal, restoran, hotel, ali i cijelu državu, kad je o stranim turistima riječ. U maloprodajnim objektima kao što su kafići ili restorani besplatan pristup bežičnom internetu svakako će popuniti prazne stolce i osigurati koju narudžbu više. Tako se i privlače poslovni ljudi koji će dio poslova obaviti u ugostiteljskom objektu i tako zamijeniti ured. Kad je riječ hotelima, pristup besplatnom bežičnom internetu danas je, ako žele biti konkurentni, stvar osnovne ponude; i kad je riječ o turizmu općenito, dio je osnovne turističke ponude. ‘Hotspot’ je odličan i za poticanje e-marketinga i e-prodaju turističke te svake druge ponude.

Označena mjesta To su napokon shvatili i u Hrvatskoj te počeli pratiti svjetske trendove. I ne samo država nego i lokalne zajednice. Na ovogodišnji javni poziv Ministarstva pristiglo je 127 zahtjeva; veliko su zanimanje pokazale kontinentalne županije s oko 46 zahtjeva za uspostavu novih ‘hotspot’ pristupnih točaka, uključujući Zagreb. Novost je i to da će odabrane lokacije biti obilježene wi-fi interpretacijama, odnosno grafičkim znakom u obliku ploče. Wi-fi instalacija kao novi turistički sadržaj obilježavat će prostor na kojem je omogućen besplatni pristup internetu i animirati goste, nadaju se u Ministarstvu, da snimanjem fotografija s instalacijom na kojoj piše ime odredišta i njihovim slanjem putem društvenih mreža reklamiraju hrvatska turistička odredišta.
Svaka pristupna točka trebala bi omogućiti pristup besplatnom internetu u radijusu od najmanje sto do petsto metara. Brzina pristupa s pomoću wi-fi ‘hotspota’ mnogo je veća od brzina kad se internetu pristupa telefonskim modemom. No brzina pristupa u stvarnosti se mijenja, odnosno ovisi o više elemenata; uključuje veličinu i konfiguraciju ‘hotspota’, broj korisnika koji mu istodobno pristupaju i aktivnostima koje korisnici obavljaju na mreži. Idealna bi varijanta bila kad u krugu djelovanja te točke i vašeg računala, laptopa, mobitela, tableta te drugih uređaja ne bi bilo nikakve fizičke zapreke u obliku zgrada, drvoreda i sličnoga. Sve to može omesti i smanjiti snagu signala. Treba reći da ima ograničenja u takvu pristupanju internetu. Onemogućena je uporaba raznih ‘peer to peer’ servisa i prijenos datoteka većih od deset megabajta. U Rijeci veličinu e- poruke ograničavaju na tri megabajta. Logično, onemogućen je i pristup stranicama koje se općenito smatraju nepoželjnima i neafirmativnima. Nadamo se da ih ne moramo navoditi.

Kako naći ‘hotspot’ Dakle, na ‘hotspot’ točku mogu se spojiti svi uređaji koji podržavaju wi-fi tehnologiju, od laptopa do igraće konzole. Kako ih naći? Općenito, svi koji žele imati internetski pristup tijekom, ‘hotspot’ lokacije mogu naći pretraživanjem online direktorija. U njemu se mogu naći detaljne informacije o dostupnim ‘hotspot’ mrežama i o tome jesu li besplatna ili se naplaćuju (nisu svugdje besplatne kao u Hrvatskoj). Ako često putujete u inozemstvo, dobro je znati da mnoge od velikih ‘hotspot’ mreža i online direktorija nude besplatne softverske programe koji se mogu preuzeti s njihovih web-lokacija te instalirati na računalo ili drugi prijenosni uređaj. Tu su, naravno, vidljive oznake koje upućuju na postojanje javne ‘hotspot’ mreže, koje će se uskoro postavljati i kod nas. Dostupne wi-fi ‘hotspot’ mreže mogu se pronaći i wi-fi tragačima, no danas svaki pametmi uređaj ima wi-fi postavke. Iako je bilo najavljeno da će ‘hotspot’ lokacije u Hrvatskoj biti objavljene na mrežnoj stranici Hrvatske turističke zajednice, to još nije učinjeno. Ni na svim mrežnim stranicama gradova ne može se naći gdje je na njihovu području moguć besplatan pristup internetu. Primjerice, Turistička zajednica grada Zagreba nudi samo popis internetskih kafića, koji su bili novost prije petnaest-dvadeset godina, no zato se ‘hotspot’ lokacije mogu naći na Croatia Free Wi-Fi. Riječ je o besplatnoj aplikaciji Android s lokacijama otvorenih wi-fi ‘hotspotova’ u svim većim hrvatskim gradovima. T-Com pak nudi HotSpot, mobilnu aplikaciju koja prikazuje sve aktivne ‘hotspot’ lokacije u Hrvatskoj. Korisnici svih mobilnih operatera mogu se koristiti njegovom uslugom HotSpot kupe li SMS vaučer.


Komentari članka

Vezani članci

Vrijeme kad se svaki apartman punio sam od sebe je prošlo. Matematika je neumoljiva

21.07.2026.

Trebamo li mjeriti broj noćenja ili samo prihode? Koliko ove godine stoji kuglica sladoleda, kao da je taj broj kristalna kugla za cijelu sezonu? Uništava li turizam lokalni način života i kako bismo točno trebali uzeti novac koji donosi, a da pritom ništ

Lov na tune u Medulinu privlači goste

20.07.2026.

U Medulinu, jednom od naših najposjećenijih turističkih odredišta, uz bogatu ljetnu ponudu, posebnu pozornost privlače atraktivne manifestacije kao što je Big Game Fishing, odnosno lov na tune.

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

19.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk