Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Ou 2009

Željko Mavrović: Nema brze zarade, ali se isplati baviti poljoprivredom

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Željko Mavrović: Nema brze zarade, ali se isplati baviti poljoprivredom

Najveći hrvatski proizvođač ekohrane Željko Mavrović, poznat kao »šaka sa Srednjaka«, novi je predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza (HSS). O ulasku u krovnu organizaciju seljaka u Hrvatskoj, novom smjeru HSS-a, ekološkoj poljoprivredi, poticajima, cijeni pšenice i kruha, prilagodbi EU-u, razgovarali smo s Mavrovićem u njegovoj tvrtki »Eko Mavrović« u Zagrebu.

• Zašto ste preuzeli Hrvatski seljački savez?

- Želim prije svega pomoći svojim iskustvom, znanjem, edukacijom i informacijama, jer me već dugo smeta apatija u kojoj se nalazi naše selo. Seljaci su 90-ih godina bili posve dezorijentirani, te sam zapamtio slike mladih ljudi, koji sjede ispred seoskih trgovina, jer nemaju novac da sjede po birtijama. Moj cilj je vratiti optimizam na selo. Dakle, nužno je vratiti povjerenje ljudi u bolji život, a onda i institucije, koje će im pomoći da se fokusiraju na posao. Osobno sam prošao put edukacije, jer kad sam se odlučio za ekološku poljoprivredu nisam imao ni dovoljno znanja ni sredstava da se njome uspješno bavim. No, uvijek sam imao cilj i viziju kako doći do uspjeha.

• Kako se pravi uspješna priča u poljoprivredi?

- Od 15 zaposlenika na eko imanju u Velikoj Britaniji, koje ima 750 hektara zemljišta, njih pet radi u uredu i razmišlja i traži nove informacije o tržištu i proizvodima koje će biti isplativo sijati i proizvoditi sljedeće sezone. Nužno je imati zaokruženu proizvodnju, koja onda može lakše naći svoj put do tržišta. Osobno sam u ekološku poljoprivredu uložio milijun eura, a držim da moje tvrtke danas, bez prepoznatljivog branda »Irokez«, vrijede između tri i pet milijuna eura.

• U kojem smjeru treba ići hrvatska poljoprivreda?

- Smatram da su to manja obiteljska gospodarstva, jer one mogu fleksibilnije reagirati na zahtjeve tržišta. Osobno sam s poljoprivrednom proizvodnjom na granici malog i srednjeg gospodarstva, a imam 100 zaposlenih u nekoliko tvrtki u Zagrebu, Rijeci i požeškoj Sloboštini. Kako dolazim iz ekološke poljoprivrede, razmišljam na društveno odgovoran način, i tako ću i dalje nastaviti.

• Koliko zemlje obrađujete i koliko poticaja dobivate od države?

- Obrađujemo kod Požege 400 hektara zemljišta, od čega je 100 hektara u zakupu, a 100 u koncesiji. Radilo se o vrlo usitnjenim posjedima, jer je 1500 čestica bilo na 100 hektara. Poticaje u iznosu od 1,1 do 1,2 milijuna kuna za prošlu godinu dobio sam za ratarske kulture, dok za stočarstvo tek trebam dobiti poticaje, jer sam ekološki uzgoj goveda i svinja tek nedavno pokrenuo. Poticaji su kod nas visoki, i zbog toga se EU ljuti na nas.

• Zašto eko poljoprivreda kod nas nije dublje pustila korijenje?

- Ekološka poljoprivreda kod nas je tek u začecima. Malo je zainteresiranih, odnosno bolje rečeno onih koji se uistinu bave eko poljoprivredom. Jedno od glavnih ograničenja ekološke poljoprivrede je nizak stupanj znanja, kojeg nema dovoljno ni kod konvencionalne poljoprivrede, te informiranosti. Hrvatska ima prirodni potencijal za eko poljoprivredu, kao i za sve druge vrste poljoprivredne proizvodnje, ali je manje od jedan posto poljoprivrednih površina pod eko uzgojem, dok je europski prosjek 10 posto.

• Kako posluju vaše tvrtke i osjećate li posljedice krize?

- Lani smo imali promet od 40 milijuna kuna, od čega se 25 milijuna kuna odnosi na pekarske proizvode. Zasad ne osjećamo u poslovanju posljedice globalne gospodarske krize, ali ako se kriza jače prelomi preko naše države normalno je da ćemo i mi to osjetiti. Osobno držim da bi hrana trebala biti zadnja na redu kad se radi o utjecaju krize. Nema brze zarade, ali se isplati baviti poljoprivredom.

• Kakva će biti vaša suradnja s Ministarstvom poljoprivrede?

- Imam puno povjerenje u ljude koji danas vode Ministarstvo poljoprivrede, a koji su do 'jučer' osnivali Hrvatski seljački savez, koji aktivno postoji u 19 županija. Politikom se ne namjeravam baviti, ali želim biti blizu onih koji donose odluke, jer ako se za vas čuje samo dva puta godišnje, pa bilo to i zbog otkupne cijene pšenice ili mlijeka, vi niste relavantan sugovornik. Spreman sam ponuditi rješenja, prijedloge za bolji život seljaka, jer ne postoji čovjek koji ne može postati uspješan, ali mora biti ustrajan, vrijedan i imati cilj.

• Hoće li HSS i dalje prosvjedovati zbog otkupne cijene pšenice i mlijeka?

- Držim da se prosvjedima ništa ne rješava, te nisam spreman u njima sudjelovati pod svaku cijenu. Nitko ne vidi 'skrivene' troškove proizvodnje. Ne vjerujem da bi kruh trebao biti jeftiniji, ali je teško očekivati da će pšenica ove godine imati veću otkupnu cijenu od prošlogodišnje 1,50 kuna po kilogramu. Nikome nije čudno da rabat u trgovini bude 40 posto, ali je ako otkupna cijena pšenice bude veća 10 lipa.

• Treba li plaćati porez na neobrađenu zemlju?

- To bi bilo smiješno, jer bi onda gotovo svi otišli u zatvor. Država je ta koja svojim primjerom, jer ima najviše neobrađene zemlje u svojem vlasništvu, mora pokazati da zemlju treba obrađivati. Tek onda na red trebaju doći privatni vlasnici zemljišta.

• Može li poljoprivreda oživjeti zapušteni ruralni prostor?

- A što će drugo nego poljoprivreda oživjeti taj golemi prostor, koji je sad posve neiskorišten.

• Hoće li vaš biznis trpjeti zbog vašeg aganžmana u HSS?

- Ne vjerujem da bi moj posao mogao trpjeti zbog angažmana u Seljačkom savezu.


Komentari članka

Vezani članci

Od ideje do unosne prodaje: Eugen Novaković proizveo čips i kobasice od smokava!

18.10.2018.

Dok je unučiću Željku otvarao vrećicu čipsa od krumpira Eugenu Novakoviću sinulo je da bi mogao proizvesti čips od smokava. Od 150 kilograma svježih smokava proizveo sam 15 kg čipsa, pakirao u vrećice od 100 grama i svaku vrećicu prodao po 20 kuna, kaže N

Prosječna cijena hektara oranice porasla na 22.428 kuna hektar

10.10.2018.

Cijena hektara poljoprivredne površine u jadranskoj Hrvatskoj iznosila je, naime, 36.955 kuna, a u kontinentalnom dijelu 21.771 kunu. U odnosu prema prethodnoj godini, lani je prosječna cijena hektara na razini Hrvatske porasla za 1072 kune

Supružnici Preložnjak pioniri su proizvodnje ajvara od čilija, traženi su im i ljuti džemovi

30.09.2018.

Međimurska obitelj Preložnjak iz Nedelišća uzgoj paprike, rajčice i salate koji je kažu zahtijevao "robiju", zamijenila je čili papričicama i nisu pogriješili jer prodaju sve što proizvedu. Pioniri su i proizvodnje ajvara od čilija, a nezaobilazni su im i

I dalje padaju izvozne cijene ruske pšenice

28.09.2018.

Izvozne cijene ruske pšenice nastavljaju padati pod pritiskom svjetskih, ali i ruskih tržišnih trendova. Kada je riječ o drugim vijestima s tržišta žitarica i uljarica treba reći da je ukrajinski izvoz ječma daleko iza prošlogodišnjeg, da raste izvoz žita

Prijavite se za potporu za kupnju i uzgoj rasplodnih junica - rok prijave je 1. listopada

20.09.2018.

Na raspolaganju je 195 milijuna kuna, podsjećaju iz Ministarstva poljoprivrede

Tag cloud

  1. 1815 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1503 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 850 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 833 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 477 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 312 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 359 članka imaju tag BDP