Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Ou 2009

Željko Mavrović: Nema brze zarade, ali se isplati baviti poljoprivredom

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Željko Mavrović: Nema brze zarade, ali se isplati baviti poljoprivredom

Najveći hrvatski proizvođač ekohrane Željko Mavrović, poznat kao »šaka sa Srednjaka«, novi je predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza (HSS). O ulasku u krovnu organizaciju seljaka u Hrvatskoj, novom smjeru HSS-a, ekološkoj poljoprivredi, poticajima, cijeni pšenice i kruha, prilagodbi EU-u, razgovarali smo s Mavrovićem u njegovoj tvrtki »Eko Mavrović« u Zagrebu.

• Zašto ste preuzeli Hrvatski seljački savez?

- Želim prije svega pomoći svojim iskustvom, znanjem, edukacijom i informacijama, jer me već dugo smeta apatija u kojoj se nalazi naše selo. Seljaci su 90-ih godina bili posve dezorijentirani, te sam zapamtio slike mladih ljudi, koji sjede ispred seoskih trgovina, jer nemaju novac da sjede po birtijama. Moj cilj je vratiti optimizam na selo. Dakle, nužno je vratiti povjerenje ljudi u bolji život, a onda i institucije, koje će im pomoći da se fokusiraju na posao. Osobno sam prošao put edukacije, jer kad sam se odlučio za ekološku poljoprivredu nisam imao ni dovoljno znanja ni sredstava da se njome uspješno bavim. No, uvijek sam imao cilj i viziju kako doći do uspjeha.

• Kako se pravi uspješna priča u poljoprivredi?

- Od 15 zaposlenika na eko imanju u Velikoj Britaniji, koje ima 750 hektara zemljišta, njih pet radi u uredu i razmišlja i traži nove informacije o tržištu i proizvodima koje će biti isplativo sijati i proizvoditi sljedeće sezone. Nužno je imati zaokruženu proizvodnju, koja onda može lakše naći svoj put do tržišta. Osobno sam u ekološku poljoprivredu uložio milijun eura, a držim da moje tvrtke danas, bez prepoznatljivog branda »Irokez«, vrijede između tri i pet milijuna eura.

• U kojem smjeru treba ići hrvatska poljoprivreda?

- Smatram da su to manja obiteljska gospodarstva, jer one mogu fleksibilnije reagirati na zahtjeve tržišta. Osobno sam s poljoprivrednom proizvodnjom na granici malog i srednjeg gospodarstva, a imam 100 zaposlenih u nekoliko tvrtki u Zagrebu, Rijeci i požeškoj Sloboštini. Kako dolazim iz ekološke poljoprivrede, razmišljam na društveno odgovoran način, i tako ću i dalje nastaviti.

• Koliko zemlje obrađujete i koliko poticaja dobivate od države?

- Obrađujemo kod Požege 400 hektara zemljišta, od čega je 100 hektara u zakupu, a 100 u koncesiji. Radilo se o vrlo usitnjenim posjedima, jer je 1500 čestica bilo na 100 hektara. Poticaje u iznosu od 1,1 do 1,2 milijuna kuna za prošlu godinu dobio sam za ratarske kulture, dok za stočarstvo tek trebam dobiti poticaje, jer sam ekološki uzgoj goveda i svinja tek nedavno pokrenuo. Poticaji su kod nas visoki, i zbog toga se EU ljuti na nas.

• Zašto eko poljoprivreda kod nas nije dublje pustila korijenje?

- Ekološka poljoprivreda kod nas je tek u začecima. Malo je zainteresiranih, odnosno bolje rečeno onih koji se uistinu bave eko poljoprivredom. Jedno od glavnih ograničenja ekološke poljoprivrede je nizak stupanj znanja, kojeg nema dovoljno ni kod konvencionalne poljoprivrede, te informiranosti. Hrvatska ima prirodni potencijal za eko poljoprivredu, kao i za sve druge vrste poljoprivredne proizvodnje, ali je manje od jedan posto poljoprivrednih površina pod eko uzgojem, dok je europski prosjek 10 posto.

• Kako posluju vaše tvrtke i osjećate li posljedice krize?

- Lani smo imali promet od 40 milijuna kuna, od čega se 25 milijuna kuna odnosi na pekarske proizvode. Zasad ne osjećamo u poslovanju posljedice globalne gospodarske krize, ali ako se kriza jače prelomi preko naše države normalno je da ćemo i mi to osjetiti. Osobno držim da bi hrana trebala biti zadnja na redu kad se radi o utjecaju krize. Nema brze zarade, ali se isplati baviti poljoprivredom.

• Kakva će biti vaša suradnja s Ministarstvom poljoprivrede?

- Imam puno povjerenje u ljude koji danas vode Ministarstvo poljoprivrede, a koji su do 'jučer' osnivali Hrvatski seljački savez, koji aktivno postoji u 19 županija. Politikom se ne namjeravam baviti, ali želim biti blizu onih koji donose odluke, jer ako se za vas čuje samo dva puta godišnje, pa bilo to i zbog otkupne cijene pšenice ili mlijeka, vi niste relavantan sugovornik. Spreman sam ponuditi rješenja, prijedloge za bolji život seljaka, jer ne postoji čovjek koji ne može postati uspješan, ali mora biti ustrajan, vrijedan i imati cilj.

• Hoće li HSS i dalje prosvjedovati zbog otkupne cijene pšenice i mlijeka?

- Držim da se prosvjedima ništa ne rješava, te nisam spreman u njima sudjelovati pod svaku cijenu. Nitko ne vidi 'skrivene' troškove proizvodnje. Ne vjerujem da bi kruh trebao biti jeftiniji, ali je teško očekivati da će pšenica ove godine imati veću otkupnu cijenu od prošlogodišnje 1,50 kuna po kilogramu. Nikome nije čudno da rabat u trgovini bude 40 posto, ali je ako otkupna cijena pšenice bude veća 10 lipa.

• Treba li plaćati porez na neobrađenu zemlju?

- To bi bilo smiješno, jer bi onda gotovo svi otišli u zatvor. Država je ta koja svojim primjerom, jer ima najviše neobrađene zemlje u svojem vlasništvu, mora pokazati da zemlju treba obrađivati. Tek onda na red trebaju doći privatni vlasnici zemljišta.

• Može li poljoprivreda oživjeti zapušteni ruralni prostor?

- A što će drugo nego poljoprivreda oživjeti taj golemi prostor, koji je sad posve neiskorišten.

• Hoće li vaš biznis trpjeti zbog vašeg aganžmana u HSS?

- Ne vjerujem da bi moj posao mogao trpjeti zbog angažmana u Seljačkom savezu.


Komentari članka

Vezani članci

Zašto se ubijaju francuski farmeri?

20.10.2017.

Poljoprivredna politika na razini Europske unije treba potaknuti farmere kako bi imali više koristi od poljoprivrede, međutim, poljoprivrednici se žale kako trpe zbog visoke cijene politike zaštite okoliša, a da ih nitko ništa ne pita

Suša ubija humus! U Slavoniji će umjesto pšenice nicati sudanska trava i gradovi

16.10.2017.

U nekim dijelovima Zagore i Dalmacije neće biti moguće živjeti te će tamošnji ljudi gravitirati krajevima gdje se to može. Nestajat će biljne odrednice, drukčije će se distribuirati bolesti i štetnici, nestajat će regionalna obilježja

Domaći češnjak - bogatstvo okusa i mirisa

10.10.2017.

Kako bi zadovoljili veće kupce, posadili su ga na 45 hektara. Ova je obitelj s ozbiljnijom sadnjom češnjaka počela prije tri godine. Kupili su sve strojeve potrebne za proizvodnju

Halal i košer posebno se cijene: evo kako do certifikata koji 'osvaja' nova tržišta i značajno povećava profit

09.10.2017.

Budući da su proizvodi s halal i kosher certifikatom prisutni u svim prehrambenim navikama i svim područjima svijeta, prihvatljivi za sve životne dobi te za pripadnike drugih vjeroispovijesti, zdravstveno ispravni i dodatno provjereni i kontrolirani, za n

Proizvodnja kukuruza za petinu manja nego lani

04.10.2017.

U Hrvatskoj će u 2017. biti proizvedeno 1,7 milijuna tona kukuruza, što je gotovo 22 posto manje nego u prošloj godini, pokazuju rane procjene najvažnijih kasnih usjeva sa stanjem od 1. rujna

Tag cloud

  1. 1667 članka imaju tag hrvatska
  2. 1706 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 898 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 864 članka imaju tag trgovina
  8. 612 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 883 članka imaju tag EU
  10. 692 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 279 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja