Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Kol 2020

Želite kredit? Banke skeniraju klijente uzduž i poprijeko

Izvor: www.lider.media · Autor: Ksenija Puškarić  

Želite kredit? Banke skeniraju klijente uzduž i poprijeko

Jačaju se interni odjeli za procjenu kreditnog rizika, od lipnja je ponovno u funkciji HROK, a temeljem sustava OSR omogućena je razmjena podataka o svim klijentima. Uza sve to, angažiraju se vanjske tvrtke koje rade prediktivne analize kreditne sposobnosti klijenata koristeći se umjetnom inteligencijom

Krediti samo za odlikaše! Tako bi se ukratko mogla podvući crta pod 'novo normalno' kad su u pitanju procjene banaka o kreditnoj sposobnosti usred pandemije – kreditiranje je postroženo, uvjeti su zahtjevni i za privatne i za pravne osobe. Premda središnje banke diljem Europe, pa tako i Hrvatska narodna banka (HNB), apeliraju na fleksibilnost pri ocjeni kreditne sposobnosti klijenata, pogotovo pravnih, koji novac trebaju nerijetko samo za likvidnost, banke klijentima uopće ne olakšavaju, već ulažu dodatne napore kako bi procijenile tko je dostojan kredita, a tko nije. A alata im ne nedostaje.
Ne samo da jačaju svoje odjele za procjenu kreditnog rizika nego je od lipnja ponovno u funkciji i Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) i za fizičke i za pravne osobe koji dvije godine nije mogao biti korišten zbog GDPR-a. Usto, temeljem Osnovnog sustava registra (sustav OSR) bankama je omogućena i razmjena podataka o svim klijentima. Pa ako dižete kredit u jednoj banci, a računi su u drugoj, nećete ništa sakriti.

A uza sve to, na raspolaganju su im i 'eksterni alati', što je nerijetko legalan paravan za angažman vanjskih tvrtki koje za banke pripremaju tzv. prediktivne analize kreditne sposobnosti klijenata koristeći se umjetnom inteligencijom.

A to izgleda ovako – pravna osoba iz kreativne industrije iz primjerice istočne Slavonije koju je osnovala osoba koja je već imala neuspješne poslovne projekte teže će vraćati kredit od primjerice pravne osobe iz istoga kraja koja se bavi programiranjem i računarstvom, premda je nedavno pokrenula biznis.

Kod privatnih osoba nije ništa drukčije, osoba koja radi u sektoru trgovine u Zagrebu rizičnija je za kreditno zaduženje od osobe koja radi u nekoj državnoj službi u provinciji. Umjetnom inteligencijom i pridržavanjem raznih parametara, procjenjuje se tko će vraćati kredit, a tko ne, premda banka krajnju ocjenu donosi sama. I dok to prema van izgleda kao odugovlačenje i zavlačenje zbog još jednog papira, banke na taj način kupuju sebi vrijeme kako bi se uvjerile, na sve dostupne načine, da će osoba kojoj daju kredit taj kredit i vraćati.

Da u tome što banke razmjenjuju podatke o svojim klijentima među sobom i s trećom stranom ili stranama nema ništa sporno, potvrđuju i u HNB-u. Banke u Hrvatskoj smiju se u procjeni kreditnog rizika pomoći uslugama vanjskih subjekata, ali odluka o razini kreditnog rizika isključivo je njihova.

– Temeljem Zakona o kreditnim institucijama banke su dužne u svrhu procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom na zahtjev razmjenjivati informacije, uključujući osobne podatke koji se odnose na njihove klijente ili su u vezi njihovih klijenata i drugih banaka. Informacije i osobni podaci mogu se razmjenjivati i posredstvom pravne osobe koja prikuplja i razmjenjuje podatke između kreditnih i/ili financijskih institucija – ističu u HNB-u.

Koje su kompanije angažirane na češljanju i skeniranju klijenata i kako to ustvari rade, pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.


Komentari članka

Vezani članci

EIB i HBOR ugovorili 142,5 milijuna eura za povoljno kreditiranje malih i srednjih poduzeća

20.11.2020.

Sredstva u iznosu od 142,5 milijuna eura namijenjena su bržem oporavku hrvatskih malih i srednjih poduzeća od pandemije COVID-19. Koristit će se za povoljno kreditiranje održavanja likvidnosti, očuvanje radnih mjesta i ulaganja

Cilj je uvesti euro 1. siječnja 2023.

12.11.2020.

Unatoč pandemiji, Vladin je plan da Hrvatska uvede euro prvog siječnja 2023., potvrđeno je nakon još jedne sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura. Do tada, fokus će biti na ispunjavanju svih kriterija, a pri samoj konverziji vodit će se računa da za

Peti krug Marićeve porezne reforme donosi nešto veće plaće, dodatno rasterećenje za poduzetnike, drakonske kazne za porezne makinacije... Saznajte što nam se sve sprema od iduće godine

11.11.2020.

Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila četiri zakonska prijedloga iz petog kruga porezne reforme, kojima uz ostalo predlaže snižavanje stopa poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto, kao i snižavanje stope poreza na dobit s 12 na 10

Građani Hrvatske povećali štednju za 11 milijardi kuna

09.11.2020.

Pandemija donosi velike štete gospodarstvu. Država daje potpore za očuvanje radnih mjesta, ugostitelji prosvjeduju, prijevoznici traže hitne sastanke sa Vladom, poslodavci traže moratorije na kredite.

Deset najelitnijih kompanija sa Zagrebačke burze izgubilo TRI milijarde kuna prihoda

04.11.2020.

Deset kompanija čije dionice su u sastavu indeksa CROBEX10 u prvih devet mjeseci ove godine izgubile su gotovo TRI MILIJARDE kuna prihoda te 1,7 milijuardi kuna dobiti.

Tag cloud

  1. 2067 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1602 članka imaju tag financije
  4. 1341 članka imaju tag izvoz
  5. 1124 članka imaju tag svijet
  6. 802 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1044 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1071 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 883 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 918 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 405 članka imaju tag poticaji
  20. 340 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 523 članka imaju tag tehnologija
  23. 448 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 347 članka imaju tag opg
  27. 370 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 396 članka imaju tag porezi
  30. 375 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 325 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici