Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Kol 2020

Želite kredit? Banke skeniraju klijente uzduž i poprijeko

Izvor: www.lider.media · Autor: Ksenija Puškarić  

Želite kredit? Banke skeniraju klijente uzduž i poprijeko

Jačaju se interni odjeli za procjenu kreditnog rizika, od lipnja je ponovno u funkciji HROK, a temeljem sustava OSR omogućena je razmjena podataka o svim klijentima. Uza sve to, angažiraju se vanjske tvrtke koje rade prediktivne analize kreditne sposobnosti klijenata koristeći se umjetnom inteligencijom

Krediti samo za odlikaše! Tako bi se ukratko mogla podvući crta pod 'novo normalno' kad su u pitanju procjene banaka o kreditnoj sposobnosti usred pandemije – kreditiranje je postroženo, uvjeti su zahtjevni i za privatne i za pravne osobe. Premda središnje banke diljem Europe, pa tako i Hrvatska narodna banka (HNB), apeliraju na fleksibilnost pri ocjeni kreditne sposobnosti klijenata, pogotovo pravnih, koji novac trebaju nerijetko samo za likvidnost, banke klijentima uopće ne olakšavaju, već ulažu dodatne napore kako bi procijenile tko je dostojan kredita, a tko nije. A alata im ne nedostaje.
Ne samo da jačaju svoje odjele za procjenu kreditnog rizika nego je od lipnja ponovno u funkciji i Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) i za fizičke i za pravne osobe koji dvije godine nije mogao biti korišten zbog GDPR-a. Usto, temeljem Osnovnog sustava registra (sustav OSR) bankama je omogućena i razmjena podataka o svim klijentima. Pa ako dižete kredit u jednoj banci, a računi su u drugoj, nećete ništa sakriti.

A uza sve to, na raspolaganju su im i 'eksterni alati', što je nerijetko legalan paravan za angažman vanjskih tvrtki koje za banke pripremaju tzv. prediktivne analize kreditne sposobnosti klijenata koristeći se umjetnom inteligencijom.

A to izgleda ovako – pravna osoba iz kreativne industrije iz primjerice istočne Slavonije koju je osnovala osoba koja je već imala neuspješne poslovne projekte teže će vraćati kredit od primjerice pravne osobe iz istoga kraja koja se bavi programiranjem i računarstvom, premda je nedavno pokrenula biznis.

Kod privatnih osoba nije ništa drukčije, osoba koja radi u sektoru trgovine u Zagrebu rizičnija je za kreditno zaduženje od osobe koja radi u nekoj državnoj službi u provinciji. Umjetnom inteligencijom i pridržavanjem raznih parametara, procjenjuje se tko će vraćati kredit, a tko ne, premda banka krajnju ocjenu donosi sama. I dok to prema van izgleda kao odugovlačenje i zavlačenje zbog još jednog papira, banke na taj način kupuju sebi vrijeme kako bi se uvjerile, na sve dostupne načine, da će osoba kojoj daju kredit taj kredit i vraćati.

Da u tome što banke razmjenjuju podatke o svojim klijentima među sobom i s trećom stranom ili stranama nema ništa sporno, potvrđuju i u HNB-u. Banke u Hrvatskoj smiju se u procjeni kreditnog rizika pomoći uslugama vanjskih subjekata, ali odluka o razini kreditnog rizika isključivo je njihova.

– Temeljem Zakona o kreditnim institucijama banke su dužne u svrhu procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom na zahtjev razmjenjivati informacije, uključujući osobne podatke koji se odnose na njihove klijente ili su u vezi njihovih klijenata i drugih banaka. Informacije i osobni podaci mogu se razmjenjivati i posredstvom pravne osobe koja prikuplja i razmjenjuje podatke između kreditnih i/ili financijskih institucija – ističu u HNB-u.

Koje su kompanije angažirane na češljanju i skeniranju klijenata i kako to ustvari rade, pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.


Komentari članka

Vezani članci

Imate glavobolju zbog uvođenja eura? Doznali smo kada će u trgovinama biti istaknute dvostruke cijene i zašto ćete plaćati u kunama, a ostatak dobiti u eurima

14.06.2021.

Hrvatska planira uvesti euro već od 1. siječnja 2023., što znači da bismo se uskoro mogli početi privikavati na novu valutu i sve komplikacije koje dolaze s njom. Prelazak s jedne na drugu valutu iznimno je težak i mukotrpan proces koji zadaje glavobolje

Inflacija: kratki intermezzo prije zapleta

10.06.2021.

Teško je ostati hladan kada inflacija prijeđe 4% na godinu, kao u travnju u SAD-u. Kada sutra bude objavljena inflacija za svibanj, mnogi spekuliraju s još težim okvirom za donošenje odluka ako se brojka približi 5%. Uz to, početkom tjedna objavljena je F

Izlazak iz krize ovisi o strukturnim reformama, a ne monetarnoj magiji

09.06.2021.

"Nema monetarne magije, potrebno je stvoriti uvjete za strukturni razvoj ekonomije. Mi imamo 'kolona-', a ne koronakrizu jer nam ljudi odlaze zbog nekonkurentnosti. Rješenja za to ne možemo tražiti u financijskoj sferi, već političkoj", rekla je Drvar dod

Mikro i malim poduzetnicima jamstva koja pokrivaju glavnicu kredita i do 100 posto

27.05.2021.

Program je namijenjen turizmu i sportu te povezanim djelatnostima poput hotela, odmarališta, kampova, restorana, putničkih agencija i fitness centara

Blizu dogovora o oporezivanju multinacionalnih kompanija

25.05.2021.

Skupina sedam velikih gospodarstva, G7, blizu je dogovora o korporativnom oporezivanju multinacionalnih kompanija, čime će, kako se ocjenjuje, otvoriti put prema globalnom dogovoru o toj temi. Nakon što je SAD prihvatio minimalnu stopu od najmanje 15 post

Tag cloud

  1. 2113 članka imaju tag hrvatska
  2. 2208 članka imaju tag turizam
  3. 1394 članka imaju tag izvoz
  4. 1627 članka imaju tag financije
  5. 1205 članka imaju tag svijet
  6. 906 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1132 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1069 članka imaju tag trgovina
  9. 1035 članka imaju tag ict
  10. 897 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 912 članka imaju tag investicije
  12. 1037 članka imaju tag EU
  13. 734 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 938 članka imaju tag industrija
  15. 820 članka imaju tag menadžment
  16. 430 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 638 članka imaju tag maloprodaja
  19. 438 članka imaju tag poticaji
  20. 594 članka imaju tag marketing
  21. 536 članka imaju tag tehnologija
  22. 515 članka imaju tag krediti
  23. 401 članka imaju tag opg
  24. 396 članka imaju tag eu fondovi
  25. 312 članka imaju tag potpore
  26. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 434 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 458 članka imaju tag obrazovanje
  29. 415 članka imaju tag porezi
  30. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 337 članka imaju tag osijek
  32. 439 članka imaju tag dzs
  33. 393 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 398 članka imaju tag vlada
  36. 318 članka imaju tag hgk
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 408 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici