Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Svi 2019

Zeleni biznis u Dugoj Resi: Domagoj Boljar proizvodi gotovo potpuno biorazgradive tenisice!

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Bernard Ivezić  

Zeleni biznis u Dugoj Resi: Domagoj Boljar proizvodi gotovo potpuno biorazgradive tenisice!

Dan nakon, vjerojatno, posljednjeg prvomajskog roštilja na kojem ste imali priliku koristiti jednokratne plastične tanjure, noževe i vilice, novi hrvatski startup Miret zaokružio je prvih mjesec dana testne prodaje svojih istoimenih ekoloških tenisica.

EU će do 2030. zabraniti upotrebu jednokratne plastike. No, taj se popis širi. Miret je stoga u Dugoj Resi razvio i proizvodi tenisice koje se nakon tri godine u kompostu gotovo potpuno razgrade. Dakle, umjesto otpada mogu se pretvoriti u prirodno gnojivo za biljke u vrtu. Domagoj Boljar, suosnivač Mireta kaže da je s pedesetak prodanih primjeraka u travnju, prije samog početka sezone i to bez reklama, više nego zadovoljan.

"Očekujem da ćemo do ljeta preko našeg web shopa prodati cijelu četvrtu generaciju tenisica, ukupno 800 pari, koje smo razvili i proizveli u Hrvatskoj i koje su, usudio bih se reći, trenutačno najekološkije na svijetu", naglašava Boljar. Industrija tenisica je vrlo prljava. Dominantan izvor materijala, raznih plastika, su naftni derivati. Koristi se mnogo teške kemije, a i kad se koriste prirodni materijali onda se tu najčešće radi o koži ili, pak, pamuku koji nije organski uzgojen. Boljar dodaje da industrija obuće godišnje stvori 16 milijuna tona otpada koji nije razgradiv. Plastika je tu ključan problem.

Prema prvom istraživanju o raširenosti plastike u oceanima "Production, use, and fate of all plastics ever made" objavljenom u Science Advances, proizvodnja plastike i dalje ubrzava. S 2 mil. tona po kubnom metru (t/m3) u 1950. narasla je do danas na 8,3 mlrd. t/m3 te se procjenjuje da će do 2050. doseći 34 mlrd. t/m3. Paralelno s tim raste količina plastičnog otpada u moru. Procijenjeno je da je 1950. u more završilo 2 mil. t/m3 plastike, a da se danas u more baca u prosjeku 400 mil. t/m3 plastike svake godine.

U istraživanju se naglašava da je od 50-tih do danas u more bačeno plastike težine milijardu slonova. "Miret zato tenisice radi od industrijske konoplje, brazilskog kaučukovca, lana, kenafa, ekološke vune, kukuruza i drugih prirodnih materijala. Koristimo i metale, koji se dakako mogu ponovo iskoristiti. Zato je naša 4. generacija tenisica više od 90% razgradiva", kaže Boljar. Transformaciju industrije tenisica ne stišće samo EU, zabranama i novim modelima poreza i poticaja, a što se u Hrvatskoj odrazilo od 2015. kroz obvezno skupljanje starih cipela u specijaliziranim trgovinama većim od 400 kvadrata, već na njenu promjenu utječu i novi potrošački trendovi.

Tako se od lani Adidas, Nike i Reebok natječu tko će proizvesti više tenisica od reciklirane plastike iz oceana. Adidas ih je najavio 2016., godinu kasnije proizveo ih je milijun, lani pet, a ove godine cilja plasirati 11 milijuna recikliranih tenisica. No, Boljar ima još ambiciozniji plan koji sad planira realizirati kroz najveći europski cleantech akcelerator EIT Climate-KIC akcelerator u zagrebačkom Ziceru. "Sad se spremamo za petu generaciju tenisica, koja će biti vrhunac dosadašnjeg rada, jer će se približiti 100% biorazgradivosti", kaže Boljar.

Dodaje da ne želi ulaziti u detalje zbog poslovne tajne. No, navodi da već sad potplata na njihovim tenisicama nije gumena, i time nije od derivata nafte kao ostale tenisice. Na globalnom tržištu se polako pojavljuje obuća koja odbacuje naftne derivate i okreće se drugim izvorima, s naglaskom na biorazgradivost. Primjer su kompanije poput britanskog Ananas Anama, koji proizvodi materijal nalik koži, ali se proizvodi od lišća ananasa.

Ima tu i većih igrača poput američkog DuPont Tate & Lyle, koji od prerađevina kukuruza stvara materijal nalik plastici, biorazgradiv i koji koristi Reebok. Boljar pojašnjava da se želi pozicionirati kao takvi igrači. "Naš dugoročni cilj je razvijati i druge ekološke proizvode i razvijati nove ekološke materijale u suradnji s proizvođačima", kaže Boljar. Pojašnjava da već dugo imaju ideju koristiti ekološke materijale u proizvodnji, ali da nije postojala prateća industrija takvih materijala.

Domagoj Boljar dodaje da je u posao ušao s bratom Hrvojem, koji je dizajner i koji je zamislio projekt. Obitelj je imala tvornicu obuće Mr. Joseph u Dugoj Resi, a koja nije preživjela krizu 2008. Probali su raditi nove proizvode, poput domaćeg brenda tenisica JOTS te su kroz agenciju Roosvai nudili usluge dizajna obuće za visoke brendove u Italiji, Francuskoj i Nizozemskoj. No, tržište je tražilo nešto drugačije. "Da smo na dobrom putu shvatili smo prije četiri godine, kad smo tijekom Ultre u Splitu rasprodali svih sto pari druge generacije naših tenisica", zaključuje Boljar.


Komentari članka

Vezani članci

Ovaj fond u sljedeće četiri godine uložit će novac u 300 hrvatskih firmi

07.10.2019.

Osim novca, Fil Rouge startupima nudi i druge vrste podrške koje su neophodne da bi se proizvod ili usluga uspješno probila i zaživjela na tržištu.

Startup TDA prva je investicijska 'meta' Fil Rougea

03.09.2019.

Financijska injekcija u online platformu koja spaja poduzeća i digitalne agencije vrijedna je 8 milijuna kuna

Repsly na američkoj listi najbržerastućih tvrtki Inc. 5000

26.08.2019.

Hrvatski startup Repsly, odnosno terensku CRM aplikaciju u Zagrebu su 2010. godine osnovali Marko Kovač i Marko Linke. Četiri godine kasnije nakon dobijanja investicije od 1,6 milijuna američkih dolara preselili su sjedište tvrtke u Boston. Popis najbržer

Ovaj hrvatski startup stare tvornice uvodi u 21. stoljeće

16.07.2019.

Trenutno zapošljavaju 20-ak ljudi, a kako se žele širiti, namjeravaju krenuti i u prikupljanje kapitala. Do sada su, kao što smo već spomenuli, uložili oko milijun kuna svog novca, no za udvostručenje broja zaposlenih koje je u planu, trebat će i investit

NAJMLAĐI STARTUP U HRVATSKOJ RAZVIJA NAJPAMETNIJU DRUŠTVENU IGRU NA SVIJETU

09.07.2019.

Mundus, projekt srednjoškolca Filipa Herciga i njegove ekipe, već je osvojio nekoliko nagrada i došao do prvih kupaca – sve zahvaljujući Internetu, digitalizaciji i mogućnostima učenja na daljinu

Tag cloud

  1. 1944 članka imaju tag hrvatska
  2. 1970 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1248 članka imaju tag izvoz
  5. 843 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag svijet
  7. 1009 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 837 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 863 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 566 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 548 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 428 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 261 članka imaju tag potpore
  25. 395 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 344 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 304 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 350 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija