Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Svi 2020

Zbog golemih potreba za zaduživanjem spremni su oprostiti utajivačima poreza

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Tomislav Pili  

Zbog golemih potreba za zaduživanjem spremni su oprostiti utajivačima poreza

https://www.poslovni.hr/svijet/zbog-golemih-potreba-za-zaduzivanjem-italija-spremna-oprostiti-utajivacima-poreza-4232566

Po uzoru na najzaduženiju državu svijeta – Japan – talijanska se vlada namjerava značajnije zaduživati na domaćem tržištu, posebice među građanima. U sklopu toga bankari predlažu da bi vlada trebala i “zažmiriti” na novac koji je u inozemstvu sklonjen od poreznika.

Kako piše Reuters, talijanski javni dug počeo je značajno rasti nakon prošle globalne ekonomske krize i dosegao je 135 posto BDP-a, unatoč rekordno niskim kamatama koje se posljednjih godina nude na financijskom tržištu.

ECB-ov ‘štit’

Prošle godine Italija se zadužila za 245 milijardi eura, a ove godine potrebe za financiranjem dosegnut će 500 milijardi eura. Zbog poticaja gospodarstvu koje je uslijed pandemije koronavirusa u prvom tromjesečju palo 4,7 posto, zaduženost Italije mogla bi se ove godine popeti na 170 posto BDP-a.

Deutsche Bank prošloga je tjedna objavila procjenu da bi krajem iduće godine razina talijanskog javnog duga mogla prijeći i 200 posto vrijednosti gospodarstva. Stoga sve više analitičara dovodi u pitanje dugoročnu održivost talijanskog duga. Od “grčkog scenarija” dužničke krize Italiju za sada štiti Europska središnja banka (ECB) i njezin Pandemijski izvanredni program kupnje (PEPP).

Međutim, ekonomisti upozoravaju da se vlada u Rimu neće moći dovijeka oslanjati na ECB, a i prošlost je pokazala kako Italija teško smanjuje zaduženost, čak i u vremenima ekonomskog prosperiteta. Neki se pribojavaju i da njezin kreditni rejting klizi prema statusu “smeća”, a u tom slučaju dio investitora ne bi više mogao kupovati talijanske obveznice. Zabrinutost na tržištu već je vidljiva.

Unatoč ECB-ovu “štitu”, prinos na talijansku 10-godišnju obveznicu porastao je sa 1,6 posto krajem ožujka na sadašnjih 2,4 posto. “Tko će kupovati naš dug kada ECB prestane? To je nešto o čemu nitko ne želi ni razmišljati”, ističe za Reuters Roberto Perotti, profesor ekonomije na milanskom sveučilištu Bocconi.

Među tamošnjom politikom i dijelom bankara pojavila se ideja da bi kupci duga trebali postati – građani. Ta ideja ima temelj u japanskim iskustvima. Iako je javni dug Japana na čak 240 posto BDP-a, nitko ne spominje mogućnost bankrota Zemlje izlazećeg sunca jer dug gotovo u potpunosti drže domaći vjerovnici.

Šef agencije za upravljanje javnim dugom Davide Iacovoni izjavio je kako ministarstvo financija u idućih nekoliko godina namjerava udvostručiti iznos od 80 milijardi eura, koliko su do sada domaći mali investitori posudili državi kupnjom obveznica.

Izvanredno izdanje

Vlada je jučer započela s četverodnevnom prodajom “BTP Italia” obveznica ciljajući male štediše. Novac prikupljen plasmanom te obveznice utrošit će se za zdravstvo i gospodarski oporavak. No, dio političara i bankara još je ambiciozniji. Matteo Salvini, lider desničarske Lige, predložio je “izvanredno izdanje” dugoročnih obveznica od 100 milijardi eura koje bi bile rezervirane za domaće ulagače.

Carlo Messina, čelnik najveće komercijalne banke Intesa Sanpaolo, pozvao je prošlog mjeseca na izdavanje “socijalnih obveznica”. Ponuđene običnim građanima, osim solidnog godišnjeg prinosa nudile bi i porezne olakšice te imunitet od kaznenog progona za investitore koji bi ih kupili novcem s računa u inozemstvu. Messina drži da bi time Italija udjel duga koji drže mali ulagači podignula s manje od 5 posto na 10 do 20 posto.

Ako se ubroje banke i osiguravajuće kuće, 55 posto talijanskog duga drže domaći vjerovnici. No, ekonomisti smatraju kako je repliciranje japanskih iskustava vrlo dvojbeno. Kao prvo, Italija ima različitu političku i financijsku strukturu od Japana. Čak 40 posto japanskog duga drži tamošnja središnja banka, što je nemoguće napraviti u talijanskom slučaju zbog članstva u eurozoni.

Osim toga, Japan je daleko sigurniji dužnik za domaće ulagače od Italije, čuvene po političkoj nestabilnosti, kolebljivim prinosima na obveznice i potencijalnoj opasnoti dužničke krize. Za Lorenza Binija Smaghija, bivšeg člana odbora ECB-a, ideja o prodaji obveznica građanima “znak je očaja”. No, može i stvoriti strahovanja da će vlada takvu prodaju provesti kroz povlačenje novca sa štednih računa građana, kaže Bini Smaghi.


Komentari članka

Vezani članci

Radić: Veliki minus Hrvatske je potrošačka moć

22.09.2020.

Poljoprivreda je pokretač gospodarstva na svim razinama, to vidimo i u ovoj krizi. Počevši od digitalizacije, očuvanja okoliša, zdravlja, nacionalne sigurnosti, različitih inovacija i tehnologija. To je ono u kojem smjeru se sve više prepoznaje u kojem sm

Zašto se Njemačka tako brzo oporavlja?

21.09.2020.

Gospodarski pad će biti velik - to je jasno. Ali za razliku od Francuske ili Italije gdje se za 2020. očekuje recesija u dvoznamenkastim iznosima, Njemačka će vrlo vjerojatno imati pad manji od deset posto.

Raste popularnost prehrane na biljnoj bazi, a veganski burgeri sve traženiji

21.09.2020.

Neprestano se povećava broj vegetarijanaca i vegana, a biljne namirnice u što izvornijem obliku postaju prioritet i onima čija prehrana nije isključivo bezmesna.

Novi formati selekcije - I intervjui za posao postali su hibridni

21.09.2020.

Komunikacija se ubrzala, makar tekla na više kanala, sudeći po provedbi selekcijskih postupaka. No neke tajne o kandidatima ni najbolji digitalni probir ne može dokučiti

Poslovni su im rezultati ove godine bolji nego lani, najviše izvoze u Sloveniju, Njemačku i Švicarsku

16.09.2020.

“Do ove godine ta su sredstva bila vrlo malo zastupljena u ukupnom volumenu prodaje. Glavni dio našega proizvodnog programa su sredstva za osobnu njegu i ona za pranje i čišćenje”, ističe Dujmović. Asortiman Swisscolora je u šest kategorija – higijenski p

Tag cloud

  1. 2046 članka imaju tag hrvatska
  2. 2126 članka imaju tag turizam
  3. 1591 članka imaju tag financije
  4. 1320 članka imaju tag izvoz
  5. 1101 članka imaju tag svijet
  6. 880 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 761 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1060 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 873 članka imaju tag investicije
  11. 965 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 301 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 370 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 325 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici