Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Stu 2014

Završile na burzi pa se same zaposlile i postale poduzetnice

Izvor: www.24sata.hr · Autor: Marijana Matković  

Završile na burzi pa se same zaposlile i postale poduzetnice

Nikada nisam požalila što sam se upustila u poduzetničke vode, iako ima razdoblja u kojima je teško. Mala tvornica ideja i dalje radi te trenutačno imam puno posla, kaže arhitektica Karin Werner Klement, koja je 2010. godine ostala bez posla, a otprilike godinu i pol nakon toga, uz poticaje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, otvorila je obrt i tako se samozaposlila.

Ideja je bila da dizajniranje kojim se bavila cijeli život iskoristi u novim vodama, pa je upisala tromjesečni tečaj web dizajna u učilištu Algebra te krenula na niz radionica na kojima se mogu dobiti korisne informacije za pokretanje posla, kakve organiziraju brojne udruge žena, ali i institucije koje inače dodjeljuju potpore i kredite za pokretanje posla.

- Te su radionice izuzetno korisne i to me osnažilo da krenem u osnivanje tvrtke, prije svega zato što sam upoznala ljude koji u tome imaju iskustva i uspjeli su u poslu. Osim toga, bilo je vrlo korisno jer se nude osnovne informacije o tome kako pokrenuti obrt, tvrtku ili jednostavni d.o.o., s informacijama o prednostima i eventualnim minusima, može se saznati puno o osnovama knjigovodstva, marketingu, komunikaciji s klijentima i slično. Ono najvažnije su ipak kontakti s ljudima koji su u poduzetništvu, kao i s onima koji su bili početnici, u istoj poziciji kao i ja, pa smo ostali u kontaktu i pomagali jedni drugima - priča Karin Werner Klement.

Kaže kako su žene poduzetnice uvijek spremne pomoći ženama koje tek ulaze u posao. Pritom je korisno uključiti se u mrežu kakvih ima i na Facebooku. Neke od naših sugovornica Karin je, na primjer, upoznala preko zatvorene grupe na Facebooku “Diskretni šarm poduzetnica” u kojoj novopečene poduzetnice ili one koje još razmišljaju o pokretanju posla razmjenjuju savjete, informacije o radionicama na koje se isplati otići te se druže.

Uz 4000 kuna, koje je Karin uložila u edukaciju u Algebri, za otvaranje obrta trebalo joj je oko 560 kuna. Odnosno, najprije je trebala registrirati obrt u Gradskom uredu za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, za što su potrebne osobna iskaznica i potvrda o pravu na korištenje prostora. Oni koji otvaraju tvrtku u svome stanu, kao što je to učinila Karin, trebaju donijeti vlasnički list. Potom se prijavila za poticaje preko HZZ-a i nakon što su odobreni - službeno je otvorila obrt. U ukupne troškove računaju se i izrada pečata za obrt, koja stoji oko 150 kuna, te otvaranje poslovnog računa u banci. Kako je posao pokrenula od kuće, Karin nije trebala veliki početni kapital. Računalo je već imala, a poticaji koje je dobila od HZZ-a od 18.600 kuna pokrivali su joj oko 70 posto mjesečnih troškova za obrt - doprinose, obrtničke naknade i slično. Uvjet za dobivanje poticaja je da radite najmanje godinu dana te da tijekom tog razdoblja ostvarite promet od najmanje 18.600 kuna.

Uz doprinose na kraju godine se podnosi i porezna prijava, u kojoj se mogu prijaviti i troškovi vezani uz posao, što u slučaju obrta ili tvrtke koju otvorimo u svom domu znači i mogućnost otpisa troška nabave računala, uredskog materijala te 30 posto režija.
Daniela Komorčec: Pokrenula sam posao i nije bilo lako

Nakon 20 godina staža po korporacijama, tijekom kojih sam cijelo vrijeme sanjala da ću pokrenuti nešto za svoju dušu kako bih imala više vremena za sebe i obitelj. U 40-oj se dogodila i ta prekretnica, kaže Daniela Komorčec, vlasnica rođendaonice Laganini u zagrebačkom naselju Travno koju je otvorila 17. listopada, i to - bez državnih poticaja. Daniela kaže da je za ovu godinu zakasnila na rokove za prijavu na natječaje za poticaje, pa je plan da aplicira u idućoj za nove ideje i projekte koje priprema. Otvorila je .d.o.o. i nije bilo lako. Pomoć ljudi koji su imali iskustva u poduzetništvu bila je presudna da se upusti u priču. Jedan od njezinih “učitelja” bio je i dizajner Luka Maras, koji je među prvima u Hrvatskoj otvorio tvrtku za računalno programiranje, kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću. Prednost takve tvrtke je temeljni kapital koji može iznositi - 10 kuna, no ukupni troškovi mogu prijeći i 800 kuna.

- Nije mi bilo teško odlučiti se na poduzetnički korak jer iskreno vjerujem u to što radim - kaže naša sugovornica.


Komentari članka

Vezani članci

Gdje caruju metal i teški strojevi: Kako je inženjerka Ljerka preuzela kormilo u tradicionalno muškom poslu

23.07.2026.

Dok neka djeca svoje najranije uspomene vežu uz bezbrižne igre u pješčaniku, Ljerka Božičević Jurin, diplomirana inženjerka strojarstva, suvlasnica i voditeljica renomirane automehaničarske radionice, strojne obrade motora i trgovine Božičević, svoje je d

Davor Paić: Hrvatska brodogradnja ima budućnost

22.07.2026.

O biznisu luksuznih jedrilica i superjahti vrijednih stotine milijuna eura razgovaramo s vlasnikom K.S.P. Solutionsa i A-More Yachtsa. Hrvatska brodogradnja godinama se povezuje sa stečajevima, subvencijama i propuštenim prilikama. Ipak, postoje poduzetni

Osnivači 50+: Zašto su zrelost i iskustvo ključ uspjeha startupa?

21.07.2026.

Istraživanja potvrđuju da su najuspješniji osnivači ljudi u četrdesetima i pedesetima koji već imaju iskustvo vođenja timova i projekata

Iskoristio kaos među taksistima i u dva mjeseca okupio 100 obrtnika

19.07.2026.

Nakon novih pravila i sloma dijela agregatora 23-godišnji Leon Šeketa pokrenuo je Flotilu, tvrtku koja vozačima vodi cijelu administraciju

Obrtnici pretekli poduzetnike, stiže 1,4 milijuna eura za gospodarstvo

14.07.2026.

Broj je aktivnih obrta u Osječko-baranjskoj županiji premašio broj poduzetnika, obveznika poreza na dobit, i to je, uz već otprije iznesene podatke o rekordnoj zaposlenosti (98,5 tisuća) i nikad manjoj nezaposlenosti (manje od osam posto), još jedan očit

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk