Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Ruj 2018

Zašto zapravo liječnici napuštaju Hrvatsku?

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Deutsche Welle  

Zašto zapravo liječnici napuštaju Hrvatsku?

PRAVI RAZLOZI

Zašto zapravo liječnici napuštaju Hrvatsku?
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 13.09.2018. - 07:57:00
ZAGREB - Goruća tema masovnog napuštanja Hrvatske nakon ulaska u Europsku uniju najčešće se ilustrira primjerom liječnika. U pravilu se pritom smatra da oni odlaze isključivo ili makar prvenstveno zbog većih primanja na (sjevero)zapadu kontinenta, no značajna anketna istraživanja otkrivaju bitno drukčiju motivaciju.

Baš kao što je pokazalo jedno recentnije propitivanje mnijenja u fahu, provedeno kod preko 1500 mlađih liječnika. Na prvome mjestu razloga za odlazak u inozemstvo nalaze se tako bolji uvjeti rada, a na drugom kvalitetnija organiziranost sustava. Veća plaća nalazi se tek na trećemu mjestu.

O tome je prošli tjedan u medijima progovorio Krešimir Luetić, odnedavni vršitelj dužnosti predsjednika Hrvatske liječničke komore (HLK). Istaknuo je da je problem enormnog broja prekovremenih radnih sati u zdravstvu do te mjere raširen da i osobno bilježi najmanje dvostruko više takvog rada godišnje, negoli je zakonski dopušteno.
To dakako značajno mijenja sliku o uzrocima i posljedicama stanja u zdravstvu, te sve izraženijem deficitu stručnog kadra. I dalje je jasno da novca nema dovoljno, ali uz npr. adekvatniju organizaciju čitavog zdravstva – možda bi se već i postojeći budžet mogao iskoristiti za unapređenje uvjeta rada. Time bi se dijelom neutralizirala prva dva razloga za odlaske preko granice, bez obzira na to što bi plaće ostale iste.

Pa, da ne bismo liječnike uvijek prikazivali kroz prizmu njihova dohotka, obratili smo se sugovornicima koji će nam iz prve ruke posvjedočiti o nedostacima koji su njima važniji od toga. Ada Barić Grgurević, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), objasnila nam je da razmjeri prekovremenog rada daleko prelaze status puke statističke zanimljivosti ili čak bizarnosti. Prema njezinim riječima, nacionalni zdravstveni sustav počiva upravo na prekovremenim radnim satima koji u većini slučajeva prelaze dopušteni limit.

„Nekad se ta satnica nakupi i kroz dva-tri mjeseca, pa je rad u većini slučajeva i protuzakonit jer nedostaje liječnika. Hrvatski liječnici rade u sustavu koji zasad ne priznaje vrlo specifične, da ne kažem jedinstvene uvjete rada koje ne dijeli niti jedna druga struka, a koji se u većini EU-zemalja priznaju i prepoznaju“, kazala nam je predsjednica HUBOL-a.

No što to znači, konkretnije, u praksi?

„Prvenstveno to da nemamo definirane uvjete rada, nemamo strukovni kolektivni ugovor, nemamo definirane vremensko-kadrovske normative, pa nadalje. Sve je to ispred financijske motivacije odlaska liječnika“, rekla je Barić Grurević.

Liječnicima je, doznajemo, puno jednostavnije i plodonosnije raditi u nekom uređenijem sustavu, nego se svaki dan spoticati o brojne neravnine onoga domaćeg. „I to bez mogućnosti planiranja svoje profesionalne budućnosti“, dodaje ona, „s obzirom da je plan zdravstvenog sustava RH još uvijek nejasan."
HUBOL se nada, međutim, da će Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o Zdravstvenom osiguranju doživjeti potrebne izmjene kako bi liječnici bar u jednom segmentu lakše funkcionirali.

„A naravno, čekamo dan kada ćemo kao struka, po odgovornosti koju imamo i poslu kojeg radimo, biti prepoznati i kroz naš strukovni kolektivni ugovor“, zaključila je naša sugovornica.

Njezin kolega Boris Zrnić, kirurg iz Kliničkog bolničkog centra Rijeka, ima pak nešto osobniji pristup ovoj problematici. Zrnić je, prema vlastitom iskazu, na rubu odlaska u inozemstvo, i to već godinama.

„Svakome bi bilo bolje da ima veću plaću“, smatra on, „ali ne radi se o tome. Glupo bi bilo reći da liječnici u Hrvatskoj imaju egzistencijalnih problema te vrste. No istinski problemi se tiču ostalih uvjeta, već i u međuljudskim odnosima, tj. u sustavu koji omogućuje razne nepodnošljive anomalije u odnosima. Osobno sam se uvjerio u to na najgori način: šef me mobingirao, ja sam dobio sudski proces u vezi s tim, ali se nije promijenilo ništa bitno."

Ovdje valja naglasiti da razgovaramo s drugim najstarijim kardiokirurgom u Rijeci, 46-godišnjakom s velikim radnim iskustvom. No tri godine je Zrnić bio „na ledu“, e da bi mu KBC naknadno isplatio određenu odštetu, iako nitko nije odgovarao za počinjenu štetu. Ne ulazeći u detalje mobinga, lako je - već i generalno promatrajući – uočiti da je posrijedi sistemski problem.

„Nije moj slučaj bio niti ostao jedini takav u KBC Rijeka. Ljudi ustaju za zaštitu svojih prava, jer šefovi prekoračuju ovlasti, to se zatim plaća javnim novcem, ali šefovi uvijek ostaju na pozicijama. Meni je bolnica već isplatila 120 tisuća kuna odštete, iz namjenskih javnih sredstava za medicinske troškove, a ne ovo. Možete bar otprilike pretpostaviti koliko se npr. antibiotika dade kupiti za taj novac. Pa, uvjeren sam da takav sustav nije slučajan, nego se radi o tome da nekima itekako odgovara u tom obliku“, rezolutan je ovaj riječki kirurg.

„Zato i dalje razmišljam o odlasku vani. Bez obzira na presudu u moju korist, i dalje se ne mogu eksponirati kao liječnik. Sedam godina traje ovo moje natezanje s njima", poantira Zrnić, „i ništa pritom nije slučajno. Kao niti to što sam se za pomoć obraćao i HLK-u, ali reakcije nije bilo.“

Svemu rečenom treba dodati napomenu kako problemi bolničkih liječnika među liječnicima općenito, nisu jedini, pa niti najveći. Štoviše, zbog najvećeg lobija u branši, bolničkim je liječnicima možda unekoliko i bolje negoli nekim drugim njihovim kolegama. Zato još zlokobnije odzvanja činjenica da Hrvatska, bez obzira na medijsku „doktorizaciju“ ove teme, veći problem ima sa statusom i deficitom ostatka medicinskog kadra. S odlascima medicinskih sestara i tehničara iz sustava, dakle, čiji udes – na opću štetu – ostaje dijelom u sjeni.


Komentari članka

Vezani članci

Loša poduzetnička klima, manjak novca i iseljavanje usporili otvaranje novih tvrtki

13.01.2020.

Loša poduzetnička klima i masovno iseljavanje sve se više odražavaju i na dinamiku otvaranja novih tvrtki u Hrvatskoj. Kako pokazuju podaci Fine, preko servisa Hitro.hr prošle je godine osnovano oko tisuću manje tvrtki i obrta nego u 2018. godini, što pre

Slavonac otvorio restoran u tromilijunskom gradu i planira otvoriti još jedan, ali počeci nisu bili nimalo laki

17.11.2019.

Hrvatski kuhar Saša Medved (42) iz Orahovice nije ni sanjao da će odlaskom iz Hrvatske završiti čak na Dalekom istoku, a kamoli da će upravo tamo stvoriti poslovnu priču svog života.

Priljev doznaka u Hrvatsku za 61,1% veći u 2018. u odnosu na 2017.

15.11.2019.

Hrvatska je i u 2018. godini bila među zemljama Europske unije (EU) s najvećim pozitivnim saldom u inozemnim doznakama, znatno većim nego u godini ranije, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.

Doznake iseljenika lani su dosegle čak 17,8 milijardi kuna

22.10.2019.

Pored činjenice da se hrvatskim građanima najkasnije otvorilo tržište rada EU, dodatni pritisak na pojačanu hrvatsku emigraciju u posljednjem je desetljeću stvorio i sam trenutak pristupanja u EU - tijekom dulje faze gospodarske krize u Hrvatskoj koja je

Njemačka agencija u lovu na hrvatske radnike: Početna plaća kreće od 3000 eura bruto i svake godine se povećava

21.10.2019.

Poslovi se nude i u Nizozemskoj gdje se traži 150 medicinskih sestara

Tag cloud

  1. 1973 članka imaju tag hrvatska
  2. 2007 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1277 članka imaju tag izvoz
  5. 864 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1021 članka imaju tag svijet
  7. 996 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 860 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 875 članka imaju tag industrija
  14. 644 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 386 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 436 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 269 članka imaju tag potpore
  25. 357 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 284 članka imaju tag opg
  39. 384 članka imaju tag BDP
  40. 341 članka imaju tag recesija