Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Velj 2016

Zašto imamo malo rastućih poduzeća koja nas mogu izvući iz krize

Izvor: liderpress.hr · Autor: Slavica Singer  

Zašto imamo malo rastućih poduzeća koja nas mogu izvući iz krize

Mali hrvatski poduzetnici željeli bi brzo rasti, ali za to im nedostaje odgovarajuća potpora poduzetničkog ekosistema. Za njih ne postoji ni rizični kapital ni vrijednosni sustav kojim se ne stigmatizira promašaj

Svakodnevno smo izloženi obećanjima političara da neće biti radikalnih rezova, ali i statističkim podacima o razini nezaposlenosti koja je, ovisno o godišnjem dobu, tj. ima li turista ili ne, među najvišima u EU. U toj kakofoniji proturječnosti, rijetko se govori KAKO ćemo se izvući iz bijede u kojoj se nalazimo.
Kažu neki, trebamo širiti pozitivnu energiju, optimizam – ali bez osmišljenog djelovanja to dovodi samo do osjećaja prevarenosti, a prevarenost uvijek povećava bijedu.

O nezaposlenosti treba govoriti, jer je to ekonomski, politički i moralni problem – ekonomski, jer govori o veličini neiskorištenog resursa (a ujedno je i izvor socijalnog troška), politički jer dovodi do socijalnih konflikata, a moralni jer je to sramota svih nas – znanstvenika, političara, poslovnih ljudi, sindikata, jer nismo našli rješenje. Ali postoji još veći problem o kojem gotovo nikada ne govorimo – a to je razina zaposlenosti.

Tko stvara nova radna mjesta

Hrvatska je 2014. godine imala zaposlenost na razini od 54,6 posto (kao i 2004. godine!). Iza nas je samo Grčka. Najbolja godina za zaposlenost bila je 2008. i u Hrvatskoj (60 posto) i u EU (65,9 posto). Jaz između zaposlenosti Hrvatske i EU od 2008. godine samo raste – u 2014. godini Hrvatska je bila na 54,6, EU na 64,9 posto.

No, kažu neki – nemojmo gledati u prošlost, gledajmo u budućnost, nemojmo gledati crno (nezaposlenost), gledajmo ono što je dobro (zaposlenost). Zaposlenost je najvažniji pokazatelj zdravlja gospodarstva. Zaposleni stvaraju novu vrijednost, zarađuju plaće koje im omogućavaju potrošnju, plaćaju doprinose od kojih se financiraju zdravstvo, obrazovanje, mirovine, policija, vojska... A budućnost koju sada živi EU razdoblje je od 2014. do 2020. godine. Te 2020. godine zaposlenost u Hrvatskoj planirana je na razini od 62,9%, najniže od svih zemalja u EU (iza Grčke i Španjolske). Prosječna zaposlenost za EU planirana je na razini od 75%. I što onda reći za one koji traže rješenja svog zapošljavanja negdje izvan Hrvatske – imamo sreće, bar za sada, što se mobilnost unutar EU ne smatra ekonomskom migracijom.

Gdje su rješenja? Toliko političara govori o poduzetništvu, imamo i ministarstvo koje s tim imenom već godinama nudi razne programe, a nikako da se pomaknemo u zaposlenosti. Poduzetništvo nije samo samozapošljavanje, nego su to i oni koji postaju poslodavci (zapošljavaju druge) i oni koji žele jako rasti (OECD definira poduzeće kao jakorastuće ako ostvaruje u tri uzastopne godine rast prihoda ili zaposlenosti od 20 posto na godinu). Takvih poduzeća koja stvaraju i najviše radnih mjesta najmanje je svuda (u Velikoj Britaniji šest posto rastućih poduzeća kreira pola novih radnih mjesta na godinu, u SAD-u pet posto najbrže rastućih poduzeća kreira 2/3 novih radnih mjesta).

Od samozapošljavanja do rasta

U Hrvatskoj je samo dva do tri posto takvih poduzeća. Je li to zbog toga što u Hrvatskoj poduzetnici ne žele rasti? Prema istraživanjima koje provodi Global Entrepreneurship Monitor (Ekonomski fakultet u Osijeku i CEPOR), hrvatski poduzetnici žele rasti intenzivnije nego što je prosjek EU – 2014. godine 25 posto hrvatskih poduzetnika procjenjivalo je da bi mogli zaposliti 6-19 zaposlenih, a 15 posto da bi mogli zaposliti 20 i više zaposlenih.

Ali zašto to ostaje nedosanjani san? Prijelaz od samozapošljavanja do poslodavca ogroman je skok, koji zahtijeva drugačiju kombinaciju znanja i vještina, drugačiju organizacijsku strukturu, ali i odgovarajuću podršku poduzetničkog ekosistema. A prijelaz od poslodavca do brzorastućeg poduzeća još je zahtjevniji, ali i rizičniji. Oni koji djeluju unutar poduzetničkog ekosistema u Hrvatskoj to uopće ne prepoznaju, jer za takva poduzeća ne postoji ni odgovarajući novac (rizični kapital), ni odgovarajuća suradnja s istraživačkim institucijama (npr. voučeri za korištenje uslugama istraživača u razvoju proizvoda, procesa, organizacije), ni vrijednosni sustav kojim se ne stigmatizira promašaj, nego daje mogućnost za drugu priliku. A to nije iznenađenje za nas – već godinama na to nas upozoravaju istraživanja o konkurentnosti (Svjetski gospodarski forum), o jednostavnosti poslovanja (Svjetska banka), o poduzetništvu (Global Entrepreneurship Monitor) – i to se nikada nije odrazilo na politikama i programima za poticanje poduzetničkog djelovanja u Hrvatskoj. Možda ipak netko u novoj vladi pročita te brojne preporuke i nešto učini za poduzetnike koji žele rasti.


Komentari članka

Vezani članci

Kraj lova u mutnom? Zašto nestaju agencije za uvoz radnika

02.06.2026.

Novo zapošljavanje stranaca palo za 39 posto, dok broj sezonaca i produljenja dozvola raste uz strožu kontrolu tržišta i agencija

Pokreni nešto svoje: 10 novih poduzetnika ulazi u program koji je dosad generirao 3,9 milijuna eura društvene vrijednosti

02.06.2026.

Jubilarni 10. ciklus programa okuplja novih 10 impact poduzetnika, čime zajednica “Pokreni nešto svoje” raste na ukupno 78 hrvatskih poduzeća

Nika je razvila brend prirodne kozmetike koji je osvojio više od 50 svjetskih zlatnih medalja - Uplift

01.06.2026.

Nika Brlečić Uroić stoji iza brenda Nikel, pionira prirodne kozmetike u Hrvatskoj, čiji su proizvodi osvojili više od 50 svjetskih zlatnih medalja za inovacije na natjecanjima u SAD-u, Velikoj Britaniji, Aziji, Rusiji i Europi. Posebno su ponosni na Certi

Danko Bačelić: Moj put od malog sela do uspješne obiteljske tvrtke

29.05.2026.

Iskusni osnivač iskreno o 33 godine poduzetništva, tri generacije u firmi i tome što znači prepustiti djeci nešto u što si utkao svoj život

Nakon 12 godina u bankarstvu, Maja se vratila na Velebit i posvetila se razvoju obiteljskog domaćinstva - Uplift

28.05.2026.

Radne navike Maja Božinović stekla je vrlo rano. Odrasla je u obitelji u kojoj se poduzetništvo živjelo svakodnevno i u kojoj su svi članovi, pa tako i djeca, sudjelovali u obiteljskom poslu. Budući da se njezina obitelj bavila turizmom i ugostiteljstvom,

Tag cloud

  1. 2864 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2713 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1572 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1345 članka imaju tag industrija
  12. 1251 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 965 članka imaju tag kriza
  30. 538 članka imaju tag porezi
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk