Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Stu 2017

Zaštićeno je i Međimursko meso z tiblice

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Željka Rački-Kristić  

Zaštićeno je i Međimursko meso z tiblice

Hrvatska ima i 18. zaštićeni proizvod čiji je naziv registriran u EU. Naime, "Međimursko meso 'z tiblice" upisano je u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, objavljeno je u Službenom listu Europske unije od 30. studenog 2017. godine, navodi se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.

"Čestitam našim Međimurcima na ovom postignuću. Priča o nastanku Međimurskog mesa 'z tiblice svjedoči o stoljetnoj brizi za sigurnost i kvalitetu hrane. Naši preci nisu imali moderne tehnologije, hladnjače, laboratorije, ali su imali visoko razvijenu svijest o važnosti pravilnog čuvanja hrane. Jedna takva priča o domišljatosti i snalažljivosti stvorila je specifičan proizvod koji od danas i službeno nosi zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla koja vrijedi na području cijele Europske unije", rekao je ministar Tomislav Tolušić, stoji u priopćenju.

Postupak pokrenut 2013. godine

Kako podsjećaju, Udruga za zaštitu međimurskih autohtonih proizvoda iz Čakovca, pokrenula je nacionalni postupak zaštite naziva "Međimursko meso 'z tiblice" kao zaštićena oznaka izvornosti 2013. godine. Postupak je na zahtjev stranke obustavljen 2014. godine te je ponovo pokrenut 2015. godine kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, a 2016. godine je naziv "Međimursko meso 'z tiblice" zaštićen u Republici Hrvatskoj.

Zahtjev za registraciju naziva "Međimursko meso 'z tiblice" na razini Europske unije je upućen Europskoj komisiji 2016. godine. Dana 30. studenog 2017. godine objavljena je u Službenom listu Europske unije L 314 Provedbena Uredba Komisije (EU) 2017/2204 o upisu naziva "Međimursko meso 'z tiblice" - zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

"Međimursko meso 'z tiblice" je proizvod sastavljen od dva sastojka: slanína i dimljenih i termički obrađenih komada svinjskog mesa. U proizvodnji kao sirovina se upotrebljava svježe svinjsko meso (svinjski but u komadu bez kostiju i kože, svinjska leđa i slabina, lopatica, vrat, rebra i potrbušina) i leđna slanina. "Slaníne“ su proizvod dobiven termičkom obradom leđne slanine uz kontrolirane uvjete. Termički obrađeni komadi svinjskog mesa slažu se u "slaníne" na način da svaki komad mesa mora biti obložen "slanínama". Zrenjem u trajanju od najmanje 45 dana dobiva se gotov proizvod "Međimursko meso 'z tiblice" koji je spreman za konzumaciju.

Tradicionalan proizvod, posebne kvalitete i vrijednosti

Specifični mikroklimatski uvjeti s hladnim zimama i vrućim ljetima odnosno visoka relativna vlažnost zraka tijekom čitave godine, te izostanak značajnijih zračnih strujanja (vjetrova) onemogućili su čuvanje mesa sušenjem. Obzirom da se svinjsko meso nije moglo sušiti te isto tako nisu postojali rashladni uređaji u kojima se meso moglo čuvati, Međimurci morali osmisliti kako na jednostavan način sačuvati što više svinjskog mesa, a da se ne pokvari.

"Međimursko meso 'z tiblice“ je tradicionalan proizvod, posebne kvalitete i vrijednosti te je sastavni dio kulturne baštine međimurskog područja. Uz ostala jela međimurske tradicionalne kuhinje ovaj autohtoni proizvod se, ne samo održao u ponudi ugostiteljskih objekata i u domaćinstvu, već je i specifično pakiran našao svoje mjesto na mnogim prodajnim mjestima.

Zaštićeno 18 hrvatskih proizvoda

Područje proizvodnje obuhvaća teritorijalno područje Međimurske županije koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Omeđena je prirodnim granicama - rijekom Murom na sjeveru i istoku i rijekom Dravom na jugu. Međimurska županija je podijeljena na 3 grada i 22 općine. Gradovi Međimurja su Čakovec, Mursko Središće i Prelog. Općine su Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu (sjedište Lopatinec), Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova i Vratišinec, zaključuju iz Ministarstva poljoprivrede.

Republika Hrvatska je do sada zaštitila: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvansku mandarinu, Ogulinsko kiselo zelje/Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut/Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik/Poljički zeljanik/Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Pašku janjetinu, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje i Slavonski kulen/Slavonski kulin.


Komentari članka

Vezani članci

Svinje odabrane za istarski pršut moraju imati barem jedan kuhani obrok dnevno

15.10.2019.

Istarski pršut nema kože, suho je salamuren morskom soli i začinima, a tijekom sušenja, od najmanje 12 do 18 mjeseci, ne dimi se, za razliku od dalmatinskog, drniškog ili krčkog pršuta.

Otvorena najveća tvornica svježe tjestenine u Hrvatskoj

14.10.2019.

U Zaprešiću je otvorena najveća tvornica svježe tjestenine u Hrvatskoj. Investicijom od 38 milijuna kuna, koja je dijelom financirana iz europskih fondova, Naše klasje znatno će povećati proizvodne kapacitete, zaposliti nove radnike te ojačati izvoz.

Tko u EU jede najjeftiniji, a tko najskuplji kruh i žitarice?

17.09.2019.

U 2018. godini cijena kruha i žitarica bila je najviša u Danskoj s indeksom cijena od 152, a slijede ju Austrija (135), Luksemburg i Finska (obje 127).

Najnagrađivaniji dalmatinski pršutar: 'Ulažemo samo onoliko koliko zaradimo'

28.08.2019.

Šampion ovogodišnjeg 6. Međunarodnog festivala pršuta u Drnišu je tvrtka Smjeli iz Dugopolja. To je već četvrti put da je taj proizvođač dalmatinskog pršuta iz Dugopolja trijumfirao u Drnišu, gradu poznatom upravo po proizvodnji nadaleko poznatog drniškog

Postirska Sardina povećava plasman u Ukrajinu i okreće se kazahstanskom tržištu

06.08.2019.

Partneri postirske Sardine iz drugog po veličini maloprodajnog ukrajinskog lanca Fozzy grupe iz Kijeva, posjetili su njezin proizvodni pogon.

Tag cloud

  1. 1947 članka imaju tag hrvatska
  2. 1973 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1250 članka imaju tag izvoz
  5. 846 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag svijet
  7. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 838 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 919 članka imaju tag ict
  12. 967 članka imaju tag EU
  13. 864 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 572 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 550 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 367 članka imaju tag poticaji
  22. 429 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 396 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 347 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 423 članka imaju tag dzs
  31. 305 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 351 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 379 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija