Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Stu 2017

Zaštićeno je i Međimursko meso z tiblice

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Željka Rački-Kristić  

Zaštićeno je i Međimursko meso z tiblice

Hrvatska ima i 18. zaštićeni proizvod čiji je naziv registriran u EU. Naime, "Međimursko meso 'z tiblice" upisano je u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, objavljeno je u Službenom listu Europske unije od 30. studenog 2017. godine, navodi se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.

"Čestitam našim Međimurcima na ovom postignuću. Priča o nastanku Međimurskog mesa 'z tiblice svjedoči o stoljetnoj brizi za sigurnost i kvalitetu hrane. Naši preci nisu imali moderne tehnologije, hladnjače, laboratorije, ali su imali visoko razvijenu svijest o važnosti pravilnog čuvanja hrane. Jedna takva priča o domišljatosti i snalažljivosti stvorila je specifičan proizvod koji od danas i službeno nosi zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla koja vrijedi na području cijele Europske unije", rekao je ministar Tomislav Tolušić, stoji u priopćenju.

Postupak pokrenut 2013. godine

Kako podsjećaju, Udruga za zaštitu međimurskih autohtonih proizvoda iz Čakovca, pokrenula je nacionalni postupak zaštite naziva "Međimursko meso 'z tiblice" kao zaštićena oznaka izvornosti 2013. godine. Postupak je na zahtjev stranke obustavljen 2014. godine te je ponovo pokrenut 2015. godine kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, a 2016. godine je naziv "Međimursko meso 'z tiblice" zaštićen u Republici Hrvatskoj.

Zahtjev za registraciju naziva "Međimursko meso 'z tiblice" na razini Europske unije je upućen Europskoj komisiji 2016. godine. Dana 30. studenog 2017. godine objavljena je u Službenom listu Europske unije L 314 Provedbena Uredba Komisije (EU) 2017/2204 o upisu naziva "Međimursko meso 'z tiblice" - zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

"Međimursko meso 'z tiblice" je proizvod sastavljen od dva sastojka: slanína i dimljenih i termički obrađenih komada svinjskog mesa. U proizvodnji kao sirovina se upotrebljava svježe svinjsko meso (svinjski but u komadu bez kostiju i kože, svinjska leđa i slabina, lopatica, vrat, rebra i potrbušina) i leđna slanina. "Slaníne“ su proizvod dobiven termičkom obradom leđne slanine uz kontrolirane uvjete. Termički obrađeni komadi svinjskog mesa slažu se u "slaníne" na način da svaki komad mesa mora biti obložen "slanínama". Zrenjem u trajanju od najmanje 45 dana dobiva se gotov proizvod "Međimursko meso 'z tiblice" koji je spreman za konzumaciju.

Tradicionalan proizvod, posebne kvalitete i vrijednosti

Specifični mikroklimatski uvjeti s hladnim zimama i vrućim ljetima odnosno visoka relativna vlažnost zraka tijekom čitave godine, te izostanak značajnijih zračnih strujanja (vjetrova) onemogućili su čuvanje mesa sušenjem. Obzirom da se svinjsko meso nije moglo sušiti te isto tako nisu postojali rashladni uređaji u kojima se meso moglo čuvati, Međimurci morali osmisliti kako na jednostavan način sačuvati što više svinjskog mesa, a da se ne pokvari.

"Međimursko meso 'z tiblice“ je tradicionalan proizvod, posebne kvalitete i vrijednosti te je sastavni dio kulturne baštine međimurskog područja. Uz ostala jela međimurske tradicionalne kuhinje ovaj autohtoni proizvod se, ne samo održao u ponudi ugostiteljskih objekata i u domaćinstvu, već je i specifično pakiran našao svoje mjesto na mnogim prodajnim mjestima.

Zaštićeno 18 hrvatskih proizvoda

Područje proizvodnje obuhvaća teritorijalno područje Međimurske županije koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Omeđena je prirodnim granicama - rijekom Murom na sjeveru i istoku i rijekom Dravom na jugu. Međimurska županija je podijeljena na 3 grada i 22 općine. Gradovi Međimurja su Čakovec, Mursko Središće i Prelog. Općine su Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu (sjedište Lopatinec), Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova i Vratišinec, zaključuju iz Ministarstva poljoprivrede.

Republika Hrvatska je do sada zaštitila: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvansku mandarinu, Ogulinsko kiselo zelje/Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut/Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik/Poljički zeljanik/Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Pašku janjetinu, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje i Slavonski kulen/Slavonski kulin.


Komentari članka

Vezani članci

U Ledu su napravili najbolji sladoled na svijetu, otkrili su nam u čemu je tajna

12.11.2019.

U SURADNJI dvije hrvatske kompanije, Leda i Podravke, nastao je sladoled Lino Lada, koji je ove godine na natjecanju International Ice Cream Consortiuma, održanom u Švedskoj, proglašen najboljim na svijetu.

Podravki prihodi za 160,2 milijun kuna veći

01.11.2019.

Predstoji nam znatan tehnološki iskorak i modernizacija naše kompanije, posebno u segmentu Prehrane, istaknuo je Pucar

Zastrašujući rezultati analize s polica hrvatskih trgovina

30.10.2019.

Ispravnost hrane trebao bi biti najvažniji zahtjev potrošača, no podaci koje je Jutarnji list prikupio od Državnog inspektorata pokazuju kako, kontrolama usprkos, na tržištu postoji bezobrazna količina proizvođača koji namjerno zavaravaju svoje kupce.

Ledov sladoled Lino Lada proglašen najboljim na svijetu

24.10.2019.

Sladoled je nastao u suradnji sa Podravkom te je lansiran na tržište u travnju ove godine

Svinje odabrane za istarski pršut moraju imati barem jedan kuhani obrok dnevno

15.10.2019.

Istarski pršut nema kože, suho je salamuren morskom soli i začinima, a tijekom sušenja, od najmanje 12 do 18 mjeseci, ne dimi se, za razliku od dalmatinskog, drniškog ili krčkog pršuta.

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1253 članka imaju tag izvoz
  5. 853 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 990 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 685 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 972 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 584 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija