Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Sij 2017

Zapanjujuća slika hrvatskog gospodarstva: Državna poduzeća su, po podacima Fine, učinkovitija od privatnih

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Branko Podgornik  

Zapanjujuća slika hrvatskog gospodarstva: Državna poduzeća su, po podacima Fine, učinkovitija od privatnih

To je laž, laž, velika statistička laž, kaže Domagoj Ivan Milošević, zastupnik HDZ-a. Takav dojam stječe se zbog HEP-a, koji je 2015. imao gotovo dvije milijarde kuna dobiti, odnosno 80 posto od ukupne dobiti svih javnih poduzeća, ističe Milošević

Ekonomisti oduvijek govore da tvrtke u privatnom vlasništvu bolje posluju od državnih, te da su privatnici produktivniji i učinkovitiji od javnog sektora. Međutim, ovih dana Fina je objavila podatke o poslovanju 584 najveća poduzeća u Hrvatskoj (obveznika konsolidacije) koji su zapanjujući, jer govore suprotno. Najveću dobit po zaposlenome i najmanje gubitke ima javni sektor, a najmanju dobit ima privatni sektor. Iz toga proizlazi da je hrvatski javni sektor postao efikasniji od privatnoga.

Privatni i javni sektor, u cjelini, završio je 2015. godinu u plusu. Kad se zbroje svi njihovi dobici i gubici, ukupni rezultat privatnih i javnih poduzeća bila je dobit u iznosu od osam milijardi kuna. Pritom, javna poduzeća imaju samo 10,6 posto od ukupno zaposlenih, ali su ostvarila 31,5 posto od ukupne dobiti. Privatna poduzeća imaju 60 posto zaposlenih i »samo« 55 posto dobiti. Najneučinkovitije su bile tvrtke u mješovitom vlasništvu koje imaju 21,4 posto zaposlenih, ali samo 13,5 posto dobiti. Glavni razlog je Ina, koja je prijavila gubitak od 1,4 milijarde kuna.

APSURD

2,2
puta veće prihode po zaposlenome imaju poduzeća u stranom vlasništvu nego domaće tvrtke

23,7
tisuća kuna dobiti po zaposlenom ostvaruju domaća poduzeća

2,4
tisuće kuna dobiti po zaposlenom ostvaruju poduzeća u stranom vlasništvu

90%
manju dobit ostvaruju strane tvrtke nego li domaća poduzeća

hrvatski poduzetnici 10 puta efikasniji od stranih

(Ne)realan prikaz

Međutim, mnogi ne vjeruju u realnost takvoga prikaza.

– To je laž, laž, velika statistička laž, kaže Domagoj Ivan Milošević, zastupnik HDZ-a, napominjući da su posvuda u svijetu privatna poduzeća efikasnija od državnih. Takav dojam, kaže, stječe se zbog HEP-a, koji je 2015. imao gotovo dvije milijarde kuna dobiti, odnosno 80 posto od ukupne dobiti svih javnih poduzeća. Hoće li godina u HEP-u biti dobra ili loša, uvelike ovisi o tome pada li kiša ili ne pada, što može značiti da je cijeli javni sektor zapravo ovisan o vremenskim prilikama – šali se taj bivši potpredsjednik Vlade.

Podaci pokazuju slabost privatnog sektora, jer je državni sektor u proteklih šest-sedam godina krize osnažio u odnosu na privatni, objašnjava Milošević. Nakon što je Hrvatska 2013. ušla u EU, privatni sektor je dobio oštru konkurenciju iz inozemstva, a državne firme nisu je dobile, jer upravljaju monopolima. Osim toga, problem je struktura troškova poslovanja u Hrvatskoj, koja je vrlo visoka. Ona poduzetnicima najčešće onemogućuje visoku zaradu, pa ih treba rasteretiti, kaže Milošević.

Zastupnik SDP-a Gordan Maras slaže se da visoku efikasnost javnog sektora treba pripisati HEP-u, kao što su za slabu efikasnost tvrtki u mješovitom vlasništvu krivi gubici Ine, koja je najveća tvrtka u tom području. Također, ne treba zaboraviti da najveća kompanija u Hrvatskoj djeluje u privatnom sektoru, i to u trgovini. Agrokor ima oko 40 tisuća zaposlenih, više od 51 milijarde kuna prihoda, ali njegova dobit nije veća od 1,2 milijarde. Naime, zarada u trgovini nije velika – upozorava Maras. Ta činjenica, kaže, ima znatan utjecaj na rezultate cijelog privatnog sektora u Hrvatskoj. S druge strane, energetika je vrlo profitabila.

Dobit dijela privatnih tvrtki ne ostaje u Hrvatskoj

Neupućeni promatrač mogao bi se pitati kako se strancima uopće isplati dolaziti u Hrvatsku – to više što su njihova poduzeća prijavila četvrtinu svih gubitaka, daleko više u odnosu na hrvatske tvrtke. Najveće firme u potpunom stranom vasništvu, prema visini prihoda, jesu Petrol, Pliva, Lidl, VIPnet, Boxmark Leather, Spar, Philip Morris, Metro, Lukoil i Porsche. Među velikim gubitašima su inozemni trgovački lanci.

– Očito je da inozemne tvrtke u Hrvatskoj svjesno idu na manju zaradu ili gubitke, dok se njihova dobit najčešće vidi u zemljama iz kojih dolaze – komentirao je te podatke Gordan Maras.

– Ako firme prijavljuju dobit negdje drugdje, možda bi se time trebala pozabaviti i hrvatska Porezna uprava, koju treba bolje ekipirati – dodaje Domagoj Milošević.
Energetika prevažna

– Ne bih postavljao pitanje koje je vlasništvo efikasnije. Moj je glavni zaključak da je energetika prevažna za budućnost Hrvatske. HEP je firma budućnosti i glavni resurs u vlasništvu naše države. Upravo zato se protivimo zamisli Vlade da privatizira dio HEP-a kako bi se otkupila Ina – kaže Maras. On tvrdi da su rezultati u javnom sektoru tijekom 2014. i 2015. godine poboljšani zahvaljujući i naporima Milanovićeve Vlade. Naime, gubici u javnom sektoru su srezani. U ukupnim gubicima svih promatranih tvrtki u Hrvatskoj, javni sektor 2015. sudjelovao je sa samo 1,2 posto.

Financijski rezultati privatnih tvrtki slabiji su od državnih vjerojatno i zato što mnoga poduzeća u 100-postotnom stranom vlasništvu ne prijavljuju dobit u Hrvatskoj, nego je knjiže u nekoj drugoj državi. Na takav zaključak upućuje izvješće Fine iz sredine prošle godine. Tvrtke u potpunom stranom vlaništvu imaju 10 posto od svih zaposlenih, 20 posto od ukupnih prihoda, ali bijednu dobit. Kad se obračunaju svi njihovi dobici i gubici, firme u stranom vlasništvu u ukupnoj dobiti svih tvrtki u Hrvatskoj sudjeluju sa samo 1,2 posto, dok firme u 100-postotnom hrvatskom vlasništvu imaju 95,2 posto ukupne dobiti. Ostatak se odnosi na tvrtke u mješovitom vlasništvu – hrvatskom i stranom.

Drugim riječima, poduzeća u stranom vlasništvu imaju 2,2 puta veće prihode po zaposlenome od domaćih, ali 90 posto manju dobit od hrvatskih. Domaća poduzeća po zaposlenom ostvaruju 23,7 tisuća kuna dobiti, a stranci samo 2,4 tisuće, što znači da su hrvatski poduzetnici deset puta efikasniji od stranih.


Komentari članka

Vezani članci

Porezni prihodi u svibnju na polovini prošlogodišnjih

28.05.2020.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u srijedu da su s jučerašnjim danom porezni prihodi u svibnju bili na polovini prošlogodišnjih, dok je vrijednost fiskaliziranih računa oko 18 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdo

Izazovna jesen - Ekonomska bijeda gotovo je zajamčena

21.05.2020.

Mnogima se vjerojatno u nekom trenutku tijekom koronakrize drastično promijenila percepcija onih ‘nedovoljnih‘ 2,5 posto gospodarskog rasta prije nego je najveći show na svijetu počeo, a kako odmiču proljetni mjeseci ta se misao sve više vraća.

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Bečki institut: Hrvatska će proći najgore od svih zemalja srednje i istočne Europe

16.05.2020.

Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantenu. Lovrinčevićeve računice, primjerice, pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantene koštao do stotinjak milijuna eura. Također, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo ni

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija