Zakon o turističkom zemljištu bez konkretnih rješenja

Donošenjem jednog od najvažnijih zakona za turistički sektor, Zakona o turističkom zemljištu, izgleda da se ubzalo kako bi ispalo da je Ministarstvo turizma održalo obećanje za rješavanje tog pitanja prije turističke sezone.

Hrvatska udruga hotelijera na konferenciji za novinare u srijedu je upozorila da Prijedlog zakona ne sadrži osnovne elemente kojima bi se reguliralo turističko zemljište, da u njemu niti postoje kriteriji prema kojima će se zemljište dodijeljivati u koncesije hotelijerima, niti je utvrđena naknada koji će oni plaćati za korištenje tog zemljišta. O tome bi, kako piše u Prijedlogu, Vlada naknadno trebala donositi odluke.

- U početku smo dobili svega tri dana da damo kao struka svoje mišljenje da bi nam na koncu produžili rok i za nekoliko dana dat ćemo svoje prijedloge. Ono što je za Zakon najbitnije, a nije uopće vidljivo u njegovom Prijedlogu, je da bude razvojno, a ne fiskalno usmjeren, da namjera ne bude dodatno opterećenje za hotelijerski sektor, već da se sredstva usmjere u daljnji razvoj infrastrukture. Ovakav Prijedlog također ne rješava dilemu oko vlasništva turističkog zemljišta - tvrdi predsjednik Izvršnog odbora HUH-a Franco Palma.

Hotelijeri su konferencijom za novinare željeli zapravo podsjetiti ministra turizma Damira Bajsa da je nedavno odobren Akcijski plan koji bi trebao barem malo rasteretiti sektor, no operativno još nema nikakvih koraka koji bi taj plan doveli na snagu 1. lipnja, kako je predviđeno. Umjesto toga hotelijeri i ZAMP prepucavaju se preko medija čija je branša ugroženija. Član HUH-a i predsjednik Uprave hotela Makarska rivijera Joško Lelas tvrdi da nitko od hotelijera nije protiv zaštite autorskih prava, već za dukčiji model naplate. ZAMP, tvrdi, ne bi smio naplaćivati naknadu na prazne sobe i stolice u restoranu jer nije logično da se naplaćuje nešto što se ne konzumira.

- Za razliku od ZAMP-a hotelijeri ne šalju u javnost kuhare i konobare niti se oni žale kolika primanja imaju, a činjenica je da će zatvaranjem hotela ti ljudi ostati bez posla. - tvrdi Lelas, napominjući da u vrijeme krize svatko mora preuzeti dio odgovornosti. Prošle godine ZAMP je od hotelijera naplatio ukupno 27 milijuna kuna i sektor traži da se Zakon o zaštiti autorskih prava promijeni na način da ZAMP više nije taj koji određuje koeficijente plaćanja.

No, puno veći trošak hotelijerima od plaćanja autorskih prava čini spomenička renta, prosječno hotelsko poduzeće godišnje plaća oko tri i pol milijuna kuna naknade.

Oni se zalažu da se ta stavka ne zaračunava, kao do sada, na osnovi ostvarenih prihoda i površine hotela, već samo na osnovu prihoda te da se utvrdi točan maksimalni iznos kojeg neko poduzeće može platiti, kao što je slučaj s komunalnim davanjima. Hotelijeri predlažu i smanjenje pristojbi za HRT za 50 posto i sezonsku naplatu jer ju plaćaju po TV prijemniku svaki mjesec i kad je objekt zatvoren. Iako su bili svjesni da im u Akcijskom planu neće proći prijedlog smanjenja PDV-a, zbog čega je navodno i Bajs inicirao svoju ostavku pa ju naknadno povukao, traže da se o tom prijedlogu već sada počne razgovarati ako ga se misli uvesti za iduću godinu, jer se trenutno formiraju cijene za 2010.

U provođenje akcijskih mjera uključeno je mnogo strukovnih udruga i institucija, međutim one još uvijek nisu sjele za stol i razgovarale kako operativno primijeniti donesene mjere. Na Ministarstvu turizma je da ih što hitnije okupi, inače će i ovo malo inicijative koju je Vlada po prvi put pokazala prema turističkom sektoru, pasti u vodu.