Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Kol 2019

Zadro: Loša vremena su iza nas, tržište postoji, u okruženju je deficit za šećerom od milijun tona

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Marija Lešić Omerović  

Zadro: Loša vremena su iza nas, tržište postoji, u okruženju je deficit za šećerom od milijun tona

Tri domaće šećerane ove će godine imati prvu kampanju prerade šećerne repe udružene pod radnim nazivom Hrvatska industrija šećera. Tvornica šećera Osijek, Viro tvornica šećera Virovitica i Sladorana Županja lani su krajem prosinca potpisale ugovor o udruživanju svojih proizvodnih kapaciteta, znanja i poslovnog iskustva u zajedničko trgovačko društvo koje će obavljati djelatnosti objedinjene proizvodnje i prodaje šećera na tržištu.

Osnovni cilj objedinjavanja hrvatske industrije šećera stvaranje je većeg i efikasnijeg poslovnog sustava koji u uvjetima rastuće liberalizacije i pojačane konkurencije na europskom tržištu, nakon ukidanja sustava proizvodnih ograničenja, može na ekonomski održiv način konkurirati regionalnim i drugim europskim i globalnim sudionicima na tržištu šećera, na kojemu djeluje i hrvatska industrija šećera. Ekonomsko održivo poslovanje hrvatske šećerne industrije jamac je očuvanja i nastavka strateški važne proizvodnje šećerne repe u Hrvatskoj. U novom društvu Tvornica šećera Osijek drži 40 posto udjela, a Viro tvornica šećera i Sladorana zajedno 60 posto.

Povratak u normalu

- To je jedno od najvećih spajanja u Hrvatskoj u posljednjih pet godina, tri velike tvrtke, a svaka je jako važna za svoj kraj. Iskreno, mislio sam da ćemo to završiti za 15 dana, ali bilo je milijun birokratskih prepreka, problema… Do sada je odrađeno 90 posto posla i vjerujem da ćemo do 15. rujna dogurati do 95 posto, a do kraja godine u kompletu završiti ono što je bila ideja, a to je da se sve tri šećerane stave pod jedan šešir – ističe Željko Zadro, predsjednik Uprave Hrvatske industrije šećera. Na taj se način, naglašava, garantira opstojnost industrije šećera, proizvodnje šećera i proizvodnje šećerne repe u Hrvatskoj. Napominje da u devet zemalja Europske unije postoji takva organizacija, i to su uglavnom male zemlje.

- Bitno je naglasiti da u okruženju Republike Hrvatske postoji tržište, deficit za šećerom je veći od milijun tona, znači nije problem plasmana. Problem su bili nemili događaji i poremećaji na tržištu, viškovi i nesnalaženje u prijelazu s organizirane kvotne proizvodnje na tržišno nadmetanje, kao i u slučaju mlijeka iz 2015. i 2016. godine – kazao je.

S olakšanjem je ustvrdio da se industrija šećera, za koju se pričalo da će propasti te su se predviđali razni scenariji, oporavila i uspjela prebroditi najteže dane.

- Vraćamo se u normalu i u jednu dobru godinu, jer posljednje dvije zbilja su bile živi pakao. Loša vremena su iza nas, bilo je doista grozno, opasno i žalosno živjeti posljednje dvije godine. Od 2002. sam izravno uključen u industriju šećera, bilo je i dobrih i loših godina, ali nikada nije bilo kao u posljednje dvije, ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi. Sektor šećera, koji je godinama bio poznat kao jedan od najmoćnijih, najbogatijih, s golemim ulaganjima u cijeloj Europskoj uniji, bio je suočen s propašću. Ukupni gubitak u tom razdoblju premašio je 2,5 milijardi eura i da nije bio toliko jak i moćan, vjerojatno ne bi sve to ni izdržao. Došli smo sada, hvala Bogu, do trenutka kada se trend cijena okreće prema gore. Konačno smo krenuli uzlaznom putanjom, cijena šećera se oporavlja i mnogo je bolje nego prošle godine - zaključio je Zadro te naglasio da je učinjeno mnogo od strane Ministarstva poljoprivrede. Pokazan je interes da je industrija šećera i proizvodnja repe strateška za Republiku Hrvatsku, što ipak, ustvrdio je, jamči neku sigurnost.
Dugoročna suradnja

Ove će godine sve tri tvornice preraditi ukupno oko milijun tona slatkog korijena i proizvesti oko 130 tisuća tona šećera. Tvornicu u Županji u srijedu će posjetiti i premijer Andrej Plenković sa suradnicima. Zadro očekuje dobru kampanju i normalnu cijenu šećera koja će, ustvrdio je, zadovoljiti i kupce i proizvođače repe, jer postoji jedan varijabilni dio u otkupnoj cijeni repe koji ovisi o cijeni šećera. Naime, proizvođači imaju zajamčenu cijenu repe, plus dodatak ako cijena šećera raste.

A to će značiti da će repa, koja će biti prerađena u ovogodišnjoj kampanji, biti plaćena s dodatnim bonusom.

- Bit će nam veliko zadovoljstvo proizvođačima platiti razliku. Jer ta razlika u cijeni koju će dobiti zbog većih cijena šećera garantira i opstojnost nas koji taj šećer proizvodimo. Cijena šećera ne mora biti previsoka da naši kupci, od kojih u konačnici svi živimo, budu opterećeni. I tih 550-560 eura za tonu cijena je koja osigurava dobar i siguran život svima u industriji šećera - kazao je Željko Zadro.

Očekuje da će sljedeće godine doći i do povećanja površina pod slatkim korijenom. S obzirom na to da šećerna industrija ovisi o primarnoj proizvodnji šećerne repe, zamolio je proizvođače da ih podrže. Kazao je da će upravo od njih zavisiti hoće li u Hrvatskoj ostati raditi jedna, dvije ili tri šećerane, koje ujedinjene pod istim krovom, uz osiguranje dovoljnih količina slatkog korijena, što je osnovni preduvjet, zasigurno imaju bolju, sigurniju i perspektivniju budućnost, negoli razjedinjene kao do sada.
Član Uprave Hrvatske industrije šećera Ivo Rešić najavio je da će se u dogledno vrijeme ići na oblik dugoročne suradnje s proizvođačima i dugoročnog ugovaranja, da mogu planirati što će sijati idućih godina i imati čvrst i poznat plodored, "a ne da smo iz godine u godinu primorani to sve mijenjati". Također je naglasio kako više od 60 tona repe po hektaru, koliki su sada prosječni prinosi, više nije rekordna proizvodnja kao što je to bila do prije nekoliko godina. Letvica u ostvarenju proizvodnih rezultata svake se godine diže na više.


Komentari članka

Vezani članci

Miroslav Božić: Otkupit će se svaka proizvedena tona šećerne repe u Hrvatskoj

10.03.2021.

HIŠ je ušao u ovu godinu sa 412 radnika, a nakon sporazuma s radnicima koji su napustili kompaniju, ostalo je 247 zaposlenih, i to sa svih nekadašnjih lokacija. Vjerujem da će svi kooperanti nastaviti s proizvodnjom šećerne repe. Riječ je o nekoliko stoti

Kakva je budućnost prerade šećerne repe na tlu Europe?

26.02.2021.

Prije tri desetljeća četiri u Hrvatskoj, čak 14 u Srbiji, dvije u BiH i jedna u Sloveniji. Danas ih na ovim prostorima brojimo svega šest.

Odbor za poljoprivredu raspravljao kako zadržati posljednju tvornicu šećera

25.02.2021.

Nakon što je u posljednjih 8 godina proizvodnja šećera u Hrvatskoj smanjena za dvije trećine, s 33 na 11 tisuća hektara, i nakon što su zatvorene dvije od tri šećerane, saborski Odbor za poljoprivredu raspravljao je kako zadržati posljednju tvornicu šećer

U osječkoj šećerani ostaje raditi tridesetak radnika

18.02.2021.

U Tvornici šećera Osijek, koja se nalazi u sustavu Hrvatske industrije šećera (HIŠ), od ukupno 203 stalno zaposlena radnika njih 30-ak ostaje raditi u pakirnici, skladištu i silosima, 81 radnik potpisao je sporazumni raskid ugovora uz otpremnine, u prosje

Nakon virovitičke, gasi se i osječka Šećerana?

15.02.2021.

Priča se o potencijalnom sastanku iza nedjelje kada bi se trebalo saznati više informacija o budućnosti šećerane i njezinih radnika. Prema zadnje dostupnim podacima iz 2019. godine, osječka tvornica šećera imala je 262 zaposlenih s godišnjim prihodom od 4

Tag cloud

  1. 2113 članka imaju tag hrvatska
  2. 2208 članka imaju tag turizam
  3. 1394 članka imaju tag izvoz
  4. 1627 članka imaju tag financije
  5. 1205 članka imaju tag svijet
  6. 906 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1132 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1069 članka imaju tag trgovina
  9. 1035 članka imaju tag ict
  10. 897 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 912 članka imaju tag investicije
  12. 1037 članka imaju tag EU
  13. 734 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 938 članka imaju tag industrija
  15. 820 članka imaju tag menadžment
  16. 430 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 638 članka imaju tag maloprodaja
  19. 438 članka imaju tag poticaji
  20. 594 članka imaju tag marketing
  21. 536 članka imaju tag tehnologija
  22. 515 članka imaju tag krediti
  23. 401 članka imaju tag opg
  24. 396 članka imaju tag eu fondovi
  25. 312 članka imaju tag potpore
  26. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 434 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 458 članka imaju tag obrazovanje
  29. 415 članka imaju tag porezi
  30. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 337 članka imaju tag osijek
  32. 439 članka imaju tag dzs
  33. 393 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 398 članka imaju tag vlada
  36. 318 članka imaju tag hgk
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 408 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici