Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Kol 2009

Wellnes centri bez deklaracije

Izvor: novine.novilist.hr · Autor: Andrea Vukelić  

Wellnes centri bez deklaracije

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK) broj hotelskih wellness centara se prije šest godina mogao svesti jedva na prste jedne ruke, da bi se već ove godine hrvatska turistička ponuda mogla pohvaliti s uistinu impresivnom brojkom od čak 72 takva kompleksa.

No, unatoč tome što je »wellnes industrija« doživjela pravi bum na našim prostorima i postala unosan posao, ta je gospodarska grana još uvijek »divlja zona« nezaokružena adekvatnim pravnim aktima. Naime, wellness je daleko više od kozmetičkog salona, saune, bazena i solarija i samo izrijekom se spominje u nekoliko zakonskih okvira, Zakonu o pružanju usluga u turizmu, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakonu o uslužnoj djelatnosti.

Vidljivo je da je riječ o nedovoljno definiranom turističkom proizvodu čija je kompleksnost ostala neprepoznata te za razliku od svjetske prakse, još uvijek nije regulirana posebnim zakonom. Poduzetnik sam odlučuje o pitanju u kojem obliku bi se obavljala ta djelatnost pa tako svatko tko može otvoriti obrt ili trgovačko društvo može otvoriti i wellness centar.

Da će pritom imati kvalificirane radnike u čije se ruke gosti prepuštaju, od kozmetičara, trenera, nutricionista do zdravstvenih djelatnike, kao i kvalitetno i razrađene programe, ostavljeno je njemu na dušu. Takav nedostatak standarda koji bi trebao pokrivati ne samo prostor, već i druge važne faktore, od licenciranih programa, kvalitete djelatnika, proizvoda, opreme, uređaja do čistoće i higijene, otvorio je prostor nelojalnoj konkurenciji. Pod etiketom wellnessa može se komotno pružati uslugu na razini kozmetičkog salona s teretanom i solarijem – i pritom sakupiti koja zvjezdica.

Ravnateljica Učilišta Lovran, odnosno wellness akademije, dr. Jelica Popić jedna od vodećih inicijatora za donošenje posebne zakonske regulative i razgraničenja wellness djelatnosti i wellness turizma kao selektivne turističke grane, kaže da je u takvoj situaciji jednostavno riječ o »proizvodu bez deklaracije«.

– Bez posebne zakonske regulative nije ga moguće adekvatno oblikovati, niti mu dati nekakav standard. Wellness ulazi u područje uslužne djelatnosti, a također je nejasno što je tu ugostiteljska, a što turistička usluga, kaže dr. Popić, osnivačica prvog opatijskog wellness centra 2000. godine. Osim što je wellness metafora za životni stil koji uključuje odgovornost pojedinca za pozitivne navike življenja koje doprinose cjelovitom zdravlju: psihičkom, fizičkom i socijalnom, treba se zapitati i što je on kao proizvod odnosno usluga za tržište.

Bez odgovora »što je wellness« i »tko su sudionici wellness industrije« nema napretka i razvoja u modernim tržišnim uvjetima. Budući da wellness igra važnu ulogu u prihodima od turizma, baš zato bi zakonska regulativa trebala biti temelj razvoja wellnessa, ulaganja, kreditiranja, državne i druge financijske i tehničku podrške, naglašava dr. Popić.

Ministarstvo turizma tek je nedavno donijelo pravilnik, odnosno propisalo standarde za samo jednu kategoriju, wellness hotele, ali isključivo vezano za wellness prostor. Van bilo kakvih pravilnika ostali su raznolikost programa, golema ponuda i vrste usluga, kvaliteta i educiranost djelatnika, a da se ne spominju pravilnici koji se posebno reguliraju čistoću i zdravstvene uvjete u kojima se djelatnost obavlja.

Higijena je naime drugo važno, i nedovoljno riješeno pitanje, od koje sve počinje i koja kažu »pola zdravlja«, isto to zdravlje po koje se i dolazi u wellness. No, wellnessu i njegovoj tehnološki najmodernijoj opremi posebno prilagođenih pravilnika, nema. U Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi na upit tko je zadužen za kontrolu higijene wellnessa, rečeno nam je da je za zdravstveni nadzor zadužena sanitarna inspekcija, i to u »redovitim inspekcijskim nadzorima (prema planu i programu rada)«.

Tako prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti obavlja zdravstveni nadzor nad svima koji pružaju higijenske njege pučanstvu (javna kupališta, wellness centri, kozmetički saloni, brijačnice, frizerski saloni, saloni za masažu, saloni za manikuru, pedikuru i sl.), a on obuhvaća zdravstveni pregled prije stupanja u radni odnos. Isti taj zakon navodi da radnici ne smiju obavljati te poslove ako boluju od aktivne tuberkuloze, parazitarnih bolesti kože. Osim »zaraza«, nadziru se i solariji prema Zakonu o zaštiti od neionizirajućih zračenja i Pravilnikom o temeljnim zahtjevima za uređaje koji proizvode optičko zračenje.

Predsjednik Grupacije wellness turizma pri HGK i ravnatelj nagrađivanog »Energy Clinic« Zdeslav Radovčić, istaknuo je da su zakonom ipak vrlo precizno definirane kontrole bazena za koje se brinu područni uredi za javno zdravstvo.

– Svjetska zdravstvena organizacija je još 2000. izdala »Guidelines for safe recreational – water enviroments« u kojem su detaljno opisane sve vrste prisutnih opasnosti: fizikalne, kemijske i mikrobiološke te mjere za održavanje kvalitete bazenske vode kao i program praćenja kvalitete bazenske vode, sustav nadzora i epidemiološka uloga u sustavu nadzora. U RH laboratorijska analiza bazenske vode, odnosno parametri koji se u njoj određuju, rade se prema Prijedlogu pravilnika o kvaliteti i nadzoru nad kvalitetom vode za piće i prema Programu mjera zaštite zdravlja od štetnih čimbenika okoliša koji je donijelo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi iz 2004.

U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti u čl. 100 definirani su poslovi koji obavljaju područni, regionalni Zavodi za javno zdravstvo, gdje se među ostalim navodi da »….prati, proučava, analizira i ocjenjuje zdravstvenu ispravnost vode za piće, vode za rekreaciju i fizikalnu terapiju…«. No, hidromasažne kade, jacuzziji, saune, teretane i drugi dijelovi wellnessa iz ovih pravilnika nisu vidljivi.

– Što se tiče »higijenskih uvjeta« ili propisa, u wellness centrima ne mogu reći da ne postoje pravila i propisi higijene i zaštite klijenata jer su kao takvi propisani za područje uslužnih i ugostiteljsko turističkih usluga, a kako se wellness centri otvaraju u sklopu uslužne i ugostiteljsko turističke djelatnosti, isti se propisi odnose na njih. Kontrolu higijenskih propisa radi sanitarna inspekcija te se u inspekcijskom obilasku provjerava sanitarna knjižica djelatnika, sredstva za dezinfekciju, adekvatna odjeća i obuća, ispravnost/atesti i rok trajanja produkata za rad, komentira dr. Jelica Popić.

Smatra da je wellness po vrsti programa koje nudi, u prostoru, posebno u opremi i produktima za rad daleko kompleksniji od kozmetičkih, masažnih, bazenskih ili drugih sustava za njegu i prevenciju pa bi higijenskoj kontroli trebalo ozbiljnije pristupiti.

– Potrebno je uz pomoć struke analizirati što su elementi ili parametri za izradu higijenskih i sigurnosnih pravila koja neće ugroziti zdravlje posjetitelja. Tek nakon toga treba izraditi pravilnike i sustav kontrole higijene u wellness centrima, a to je opet povratak na inicijativu da se wellness službeno objavi kao proizvod, zaključuje.


Komentari članka

Vezani članci

Pogledajte male domaće superluksuzne hotele koje bogataši obožavaju

21.08.2017.

Na svjetskom tržištu ekskluzivnog i luksuznog turističkog smještaja od ove godine konkurira i hrvatski brend pod nazivom Stories, Croatian Unique Hotels. Iza njega se krije 17 malih jadranskih hotela, okupljenih u Grupaciju jedinstvenih luksuznih hotela

Nekadašnje ribarsko mjesto postaje turistički div: da nije gostiju, najmanje 150 obitelji bilo bi gladno

21.08.2017.

Nakon niza najava i dugog iščekivanja, konačno je proširen cestovni ulaz sa splitske obilaznice u mjesto, dobili smo nove plaže, realiziran je velik broj manjih komunalnih zahvata, napravljena je kanalizacija i asfalt u Ulici Gospe od mira

Makarska: Milijunto noćenje osam dana prije nego lani

18.08.2017.

Danas Makarska ugošćuje više od 15,5 tisuća domaćih i stranih gostiju pa su hoteli bez slobodnih mjesta, a za privatni smještaj i dalje se preporuča prethodna rezervacija

Kampovi s 12 posto više noćenja očekuju najbolju godinu do sada

17.08.2017.

Tome u kampovima sve više pridonosi i znatno proširenje njihovih sadržaja i ponude, a naročito smještaja u kojemu se može boraviti i za vrijeme nepovoljnijih vremenskih uvjeta, poput npr. glampinga ili mobilnih kućica

Stižu briselski euri za revitalizaciju Škripa

16.08.2017.

U Supetru ciljaju na stvaranje novog turističkog proizvoda temeljenog na kulturnoj baštini

Tag cloud

  1. 1643 članka imaju tag hrvatska
  2. 1676 članka imaju tag turizam
  3. 1458 članka imaju tag financije
  4. 1085 članka imaju tag izvoz
  5. 688 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 888 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 856 članka imaju tag trgovina
  8. 603 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 875 članka imaju tag EU
  10. 682 članka imaju tag investicije
  11. 808 članka imaju tag industrija
  12. 778 članka imaju tag ict
  13. 727 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 698 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 494 članka imaju tag marketing
  18. 459 članka imaju tag krediti
  19. 444 članka imaju tag tehnologija
  20. 281 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 364 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 377 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 286 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 328 članka imaju tag energetika
  32. 267 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 263 članka imaju tag eu fondovi
  37. 260 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja