Vrgorački farmeri objavili rat prekupcima i velikim trgovačkim lancima

Vrgorčani su zasukali rukave i krenuli u projekt 'Misli globalno, djeluj lokalno'. Planiraju okupiti poljoprivrednike svoga kraja, čije će jagode, krumpire, grožđe, med, maslinovo ulje i vino direktno plasirati kupcima i turistima, prvenstveno onima na području Makarske rivijere, putem weba i istoimene aplikacije. Virtualna je to tržnica uz pomoć koje, kažu, žele izbjeći prekupce i stvoriti konkurentan proizvod, a sebi organizirati tržište

Prve 'klikove' na lokalnoj burzi domaćih proizvoda Vrgorčani očekuju do kraja lipnja. Do tada bi trebala zaživjeti aplikacija, kao i sama web stranica 'Misli globalno, djeluj lokalno'. Svoje štandove na virtualnoj tržnici Vrgorčani će puniti najpoznatijim brendom, vrgoračkim jagodama, ali i drugim voćem, povrćem, medom, maslinovim uljem, mesom te prerađevinama poput pekmeza, vina, likera, svega onoga što se proizvodi na 650 registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava toga kraja.

'Ništa ne ide preko noći. Najveći posao je upravo prikupljanje i stvaranje baze podataka kako bi se objedinile sve količine i svi proizvodi koji se nude. Njih 20 je već pokazalo interes. Sve bi trebalo zaživjeti za 20-ak dana jer nam je važno da 'uhvatimo' sezonu', govori za tportal autor i voditelj projekta Teo Dodig.

Vrgoračkim OPG-ovcima ovih dana stići će na kućne adrese pozivi za radionice na kojima će ih se obučiti kako će putem weba i aplikacije unositi ono što žele prodati i koliko toga.

'Prilagodit ćemo se proizvođačima', dodaje Dodig, i sam poljoprivrednik, vlasnik 5000 vinskih čokota.

Vinogradarstvo je ujedno najrazvijenija poljoprivredna grana ovoga kraja u kojem je zasađeno oko 19 milijuna vinskih čokota, a u voćarstvu prednjače s prepoznatljivim brendom vrgoračkih jagoda koje čine trećinu ukupne voćarske proizvodnje. Ratarstvo je pak, objašnjavaju na svojem webu 'Misli globalno, kupuj lokalno', intenzivnog karaktera te se prostire na 350 hektara površina, a gospodarski su najznačajniji rani krumpir, lubenice, rajčice i paprike.

Je li oživljavanju ovoga projekta kumovalo i nedavno dijeljenje domaćih jagoda ispred trgovačkih centara, pitamo gradonačelnika Vrgorca Antu Pranića.

'Jagode ne mogu dugo stajati. Ako se danas uberu, sutra moraju biti u prodaji. Naši poljoprivrednici nemaju rashladne uređaje u kojima bi ih mogli skladištiti kako ih ne bi morali dati prvom kupcu. Veliki trgovački lanci to znaju i onda namjerno snižavaju cijenu po sistemu uzmi ili ostavi, a poljoprivrednik ju nema kome prodati, osim njima. Ovako smo htjeli preskočiti trgovačke lance, a turističke iznajmljivače i ugostitelje, koji su posebice naslonjeni na Makarsko primorje i cijelu Dalmaciju, direktno spojiti s našim proizvođačima, bez prekupaca', odgovara tportalu Pranić.

'Kada bi čovjek trebao biti sretan jer je nešto proizveo i za to zaraditi novac, često je u situaciji da to ni ne ubere, nego baci ili podijeli. I sam sam bio u toj poziciji jer u vrijeme sazrijevanja domaćeg grožđa u Hrvatsku stigne jeftino uvozno', objašnjava Dodig razloge zbog kojih se upustio u ovaj projekt što ga podupire Grad Vrgorac, ali i Splitsko-dalmatinska županija.

Cilj im je predstaviti lokalne proizvođače, povezati ih s kupcima, a u tome lancu preskočiti prekupce i trgovačke lance, kako bi osigurali konkurentniji proizvod.

'Neke slične aplikacije imaju veliki turistički gradovi, samo što smo mi ovdje to preslikali na poljoprivredu', objašnjava Pranić.

Kroz projekt na jednostavan način, objašnjavaju, u tri koraka povezat će proizvođača i krajnjeg korisnika, a iz toga procesa eliminirati prekupce, trgovce i ostale koji ubiru visoke marže čineći poljoprivredniku rad neisplativim, a krajnjem korisniku njegov proizvod preskupim.

'Uspjeh ovog projekta rezultirao bi plasmanom domaćih proizvoda na domaće tržište pod boljim uvjetima, odnosno uvećano za dio iznosa posredničkih marži, a stanovnici Lijepe Naše dobili bi kvalitetan proizvod iz naših polja po jeftinijoj cijeni, odnosno umanjeno od iznosa posredničkih marži', tumače na stranicama projekta 'Misli globalno, kupuj lokalno'.

Čim su čuli o čemu se radi, Vrgorčanima su stigli upiti za uključenje u projekt i drugih lokalnih zajednica.

'Moguće je proširenje koncepta i na ostatak države jer nam je cilj pomoći poljoprivrednicima. Ako hrvatska poljoprivreda u ovom tehnološkom smislu zaživi, prilagodi se, pronađe kupca i tržište, onda farmeru nije ništa teško proizvesti. Počinjemo, ipak, od svojih vrata', zaključuje Dodig.