Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Svi 2018

Voće i povrće izvozit će i na slovačko tržište

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Vladimir GRGURIĆ  

Voće i povrće izvozit će i na slovačko tržište

Virovitička tvrtka Brana d.o.o. uspješno korača domaćim tržištem, a potražnja raste i iz europskih zemalja jer su kvalitetno voće i povrće sve traženiji.
EU novac

Plasteničku proizvodnju ove uspješne virovitičke tvrtke koja se prostire na 3,3 hektara obišli su u društvu domaćina, direktora tvrtke Slavka Rajnovića i voditelja Poljoprivrednog sektora Ivana Obrovca, župan virovitičko-podravski Igor Andrović i gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin sa suradnicima. Tvrtka je za gradnju velikih plastenika povukla europska sredstva u sklopu mjere 4.1.1. Programa ruralnog razvoja, što bi ujedno trebala biti odskočna daska u daljnjem osvajanju tržišta. Osim 3,3 hektara plasteničke proizvodnje u Virovitici, tu se nalazi i oko pet hektara vanjske proizvodnje.

– Na oko 6,5 tisuća kvadrata uzgajamo jagode, imamo jedan hektar paprike babure te pola hektara krastavaca. Uz velike, imamo 23 mala tunelska plastenika po 400 kvadrata, gdje uzgajamo mahune i papriku rogu 1. klase. U vanjskoj proizvodnji imamo tikvice te papriku rogu koju proizvodimo za tvrtku Podravka, s kojom imamo ugovor - rekao je Ivan Obrovac, voditelj Poljoprivrednog sektora u Brani.

Dodao je kako će se na još jednom hektaru proizvoditi salata u suradnji s talijanskom tvrtkom Ortoromi. Svoju uspješnu priču Brana je započela 2005. godine gradnjom hladnjače za voće i povrće u Virovitici, i od tada se bave trgovinom voća i povrća, organizacijom proizvodnje te praćenjem kooperanata, no unatrag pet-šest godina odlučili su se za primarnu proizvodnju.

Stotinjak kooperanata

– Ova odluka definitivno se pokazala kao ispravna jer se marketi sve više okreću proizvođačima, a ne trgovcima, i tu vidim našu prednost pri pozicioniranju na tržištu - ističe Obrovac dodajući kako svu proizvodnju plasiraju na tržište.

– Glavno tržište nam je u Hrvatskoj, gdje radimo s gotovo svim trgovačkim lancima. Robu plasiramo i u Sloveniju, a ove godine otvara nam se tržište i u Slovačkoj. Osim vlastite proizvodnje, imamo i stotinjak kooperanata kojima osiguravamo repromaterijal za proizvodnju te otkupljujemo od njih robu i dalje plasiramo - kazuje Ivan Obrovac. Navodi kako im je cilj u budućnosti daljnje širenje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta i u konačnici razvoj lokalne sredine. Brana ima i proizvodnju jabuka u Borovi te plastenik u blizini Daruvara. Ukupna količina proizvedenog voća i povrća s kooperantima je oko 6,5 tisuća tona godišnje s tendencijom rasta. Bave se i proizvodnjom prirodnih sokova od voća i povrća. Značenje plasteničke proizvodnje prepoznao je i Grad Virovitica koji je u svom Prijedlogu Programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem određeni dio površina, osim za ljekovito bilje, povrtlarstvo i djetelinske smjese, predvidio i za plasteničku proizvodnju.

– Čestitam tvrtki Brana na ovom pothvatu. Kao što je najavljeno, Podravka ovdje u Virovitici planira graditi sušaru za povrće, a za Vegetu će ga proizvoditi naši poljoprivredni proizvođači. To je dokaz da se u Hrvatskoj itekako može proizvoditi kvalitetna hrana. Mi ovdje imamo i geotermalni potencijal, a cilj nam je da u budućnosti postanemo vodeći proizvođači voća i povrća u ovom dijelu Hrvatske - rekao je gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin.


Komentari članka

Vezani članci

Slavonija spremna za prvi toplinski val: Ni jedna kultura nije ugrožena, šljivici rodni

28.05.2026.

Jesenske kulture iznadprosječno dobre, kišu trebaju proljetne, očekuju se visoki prinosi šljive i breskve

Bamija nije zahtjevna za uzgoj, ali traži oprez kod presađivanja

26.05.2026.

Iako još uvijek nije široko rasprostranjena u Hrvatskoj, bamija, poznata i pod nazivom okra, sve više privlači pažnju zbog svojih nutritivnih vrijednosti i široke primjene. O ovoj zanimljivoj kulturi razgovarali smo dr. sc. Borisom Ravnjakom.

Prije 30 godina ga se proizvodilo 60.000 tona: Gdje je danas lički krumpir?

29.04.2026.

Krumpir u Lici ubrzo dobiva posebno mjesto. Razlog leži u specifičnim prirodnim uvjetima: podnožje Velebita karakteriziraju hladna klima, velike temperaturne razlike između dana i noći te čisto, ilovasto-pjeskovito tlo

"U mojim žilama ne teče krv, nego zelje": Priča Marije Cafuk u kojoj će se mnogi pronaći

22.04.2026.

OPG Jurice Cafuka već četiri generacije živi isključivo od zemlje. Poznati su po proizvodnji varaždinskog zelja, ali i krumpira te bučinog ulja. Kako izgleda njihov dan i organizacija posla, ispričala nam je Marija Cafuk.

Sadnja krumpira u sjeni energetske krize

27.03.2026.

Iako početak sezone obećava, poljoprivrednike na sjeveru zemlje muče ograničenja u točenju, a ponegdje i nestašica plavog dizela. Pritisak stvaraju i visoki troškovi proizvodnje, posebno kada je riječ o umjetnom gnojivu, no unatoč svemu, radovi ne staju.

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 965 članka imaju tag kriza
  30. 539 članka imaju tag porezi
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk