Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Stu 2017

Više nema dvojbe, slavonski kulen 17. proizvod zaštićen u EU

Izvor: lokalni.vecernji.hr · Autor: Jolanda Rak Šajn  

Više nema dvojbe, slavonski kulen 17. proizvod zaštićen u EU

- Mi smo zadovoljni. Slovenski slavonski kulen je i dalje velika podvala, no da smo se svađali i tukli sa Slovencima, zaštita našeg kulena u EU možda bi se otegla i dulje od sljedećih pet godina, koliko ga oni još smiju proizvoditi – kaže Andrija Matić iz Udruge Slavonski domaći kulen/kulin iz Bošnjaka.
Proizvodnja desetak tona

Mjesec dana nakon što je EK donijela odluku da je slavonski kulen/kulin hrvatski proizvod, ta je delicija od jučer 17. naš proizvod upisan u Registar proizvoda zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla EU. Slovenci, kojima hrvatska zaštita zemljopisnog podrijetla nije ni najmanje odgovarala, s obzirom na to da na desetke tona slavonskoga kulena godišnje proizvedu i njihove Celjske mesnine, kulen će pod slavonskim imenom smjeti proizvoditi i prodavati još najviše pet godina. No Slavonci su odahnuli jer nakon trogodišnjeg nadmudrivanja sa susjedima konačno mogu prionuti na posao proizvodnje slavonskog kulena kojega su u pravnom vakuumu godišnje certificirali jedva 10-ak tisuća komada ili 10 tona.

– Ljudi dosad nisu imali nikakvih razloga da prolaze kroz skupi postupak certifikacije kad se i takav kulen na tržištu tretirao kako svaki drugi – objašnjava Matić. Godišnje se tako u Hrvatskoj i šire prodavalo oko 100 tisuća komada slavonskoga kulena/kulina, neujednačene boje, sastava, veličine..., dok će sada svatko tko će ga stavljati na tržište jamčiti certificiranim žigom da je napravljen po strogim specifikacijama kvalitete i sljedivosti. Inače se nema pravo prodavati pod nazivom slavonski kulen/kulin. Matić pritom očekuje i podršku resornog ministarstva kroz natječaje za mjeru 3 Programa ruralnog razvoja. Samo tako će 32 trenutačna proizvođača slavonskoga kulena brzo dignuti proizvodnju kulena na najmanje 200 tona, a ujedno i jamčiti da su njihove certificirane trajne kobasice proizvedene iz mješavine najkvalitetnijih dijelova svinjskog mesa, leđne slanine i dodatka samo prirodnih začina: kuhinjske soli, crvene ljute i slatke paprike te češnjaka. Sirovina je, doznajemo, ograničena samo na Slavoniju i to od uzgojno valjanih grla čije je podrijetlo moguće dokazati putem matičnog broja i potvrde koju izdaje ovlaštena ustanova ili organizacija, a prije ulaska u tov prasad mora biti označena ušnom markicom. Proizvodnja se pak odvija sezonski, u razdoblju od 1. studenog do 31. ožujka, uz prirodni proces fermentacije, blagog dimljenja, sušenja i zrenja najmanje 150 dana od nadijevanja svinjskih “slijepih” crijeva.
Važan izvor prihoda

– Drago mi je da je EU odobrio naš zahtjev za zaštitom slavonskog kulina, koji već 200 godina proizvodimo od najkvalitetnijeg svinjskog mesa. Ovaj je proizvod važan izvor prihoda za naše slavonske poljoprivrednike, a nadam se da će ga sada biti još više – jer se zbog dodane vrijednosti ovako europski prepoznatljivog proizvoda, slavonski kulin isplati proizvoditi u većim količinama. Upravo ovoga mjeseca odobravamo značajna sredstva iz EU fonda za ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda – kazao je jučer ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Štićeni proizvodi jamstvo kvalitete i sljedivosti

Nakon varaždinskog zelja koji je u registar zaštićenih oznaka EU upisano samo nekoliko tjedana ranije, a i njega su svojatali Slovenci, Hrvatska je dosad zaštitila 17 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Time nisu dobili samo zaštitu od mogućeg krivotvorenja nego im je priznata dodana vrijednost u prosjeku i 30% viša nego kod necertificiranih proizvoda, a osim što su garancija potrošačima da su izabrali siguran i kvalitetan proizvod garantirane sljedivosti te proizveden prema točno određenoj specifikaciji, pomažu i u razvoju ruralnih sredina. Na listi zaštite trenutačno su još: ekstradjevičansko maslinovo ulje Cres, krčko, korčulansko i šoltansko maslinovo ulje, neretvanska mandarina, ogulinski kiseli kupus/zelje, istarski/istrski, krčki, drniški i dalmatinski pršut, lički krumpir, paška janjetina, baranjski kulen, poljički soparnik i zagorski puran.


Komentari članka

Vezani članci

Špek turopoljske svinje vole i Barišić i Bandić

28.03.2018.

Suhomesnate proizvode od autohtone pasmine turopoljske svinje prošlog je tjedna predstavio OPG Stanilović iz Lukavca.

Nevjerojatno - uvezli smo osam tisuća tona hrenovki!

27.02.2018.

Ovo je najveći apsurd, a razlog je što naša klaonička i prerađivačka industrija ne može pratiti taj uvoz famoznih hrenovki čija je uvozna cijena manja od dva eura

Nekad izbjegavani, danas su čvarci prehrambeni hit!

13.02.2018.

U sklopu manifestacije tvrtka Frelimo, koja je najveći proizvođač čvaraka u državi te ekipa braniteljske zadruge Panonija iz Županje i ekipa Drage Krivičića iz Premanture talili su čvarke u velikim kotlovima.

Topla zima uništava omiljene delicije, bit će ih manje, a cijene bi mogle skočiti

15.01.2018.

Da bi sazrele za rezanje, kulenove seke trebaju mjesec dana sušenja. No osušile su se za svega deset dana. Rješenja tu nema, jedini je izlaz da ih se što prije pojede

Pivac u svega godinu dana vratio proizvodnju svinja na slavonske farme

11.12.2017.

Grupacija Pivac započela je s proširenjem kooperacije proizvodnje svinja u prosincu prošle godine, a samo je u prvih deset mjeseci ove godine u tov stavljeno 76.090 komada prasaca

Tag cloud

  1. 1810 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1500 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 916 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 846 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 399 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP