Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Stu 2017

Više nema dvojbe, slavonski kulen 17. proizvod zaštićen u EU

Izvor: lokalni.vecernji.hr · Autor: Jolanda Rak Šajn  

Više nema dvojbe, slavonski kulen 17. proizvod zaštićen u EU

- Mi smo zadovoljni. Slovenski slavonski kulen je i dalje velika podvala, no da smo se svađali i tukli sa Slovencima, zaštita našeg kulena u EU možda bi se otegla i dulje od sljedećih pet godina, koliko ga oni još smiju proizvoditi – kaže Andrija Matić iz Udruge Slavonski domaći kulen/kulin iz Bošnjaka.
Proizvodnja desetak tona

Mjesec dana nakon što je EK donijela odluku da je slavonski kulen/kulin hrvatski proizvod, ta je delicija od jučer 17. naš proizvod upisan u Registar proizvoda zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla EU. Slovenci, kojima hrvatska zaštita zemljopisnog podrijetla nije ni najmanje odgovarala, s obzirom na to da na desetke tona slavonskoga kulena godišnje proizvedu i njihove Celjske mesnine, kulen će pod slavonskim imenom smjeti proizvoditi i prodavati još najviše pet godina. No Slavonci su odahnuli jer nakon trogodišnjeg nadmudrivanja sa susjedima konačno mogu prionuti na posao proizvodnje slavonskog kulena kojega su u pravnom vakuumu godišnje certificirali jedva 10-ak tisuća komada ili 10 tona.

– Ljudi dosad nisu imali nikakvih razloga da prolaze kroz skupi postupak certifikacije kad se i takav kulen na tržištu tretirao kako svaki drugi – objašnjava Matić. Godišnje se tako u Hrvatskoj i šire prodavalo oko 100 tisuća komada slavonskoga kulena/kulina, neujednačene boje, sastava, veličine..., dok će sada svatko tko će ga stavljati na tržište jamčiti certificiranim žigom da je napravljen po strogim specifikacijama kvalitete i sljedivosti. Inače se nema pravo prodavati pod nazivom slavonski kulen/kulin. Matić pritom očekuje i podršku resornog ministarstva kroz natječaje za mjeru 3 Programa ruralnog razvoja. Samo tako će 32 trenutačna proizvođača slavonskoga kulena brzo dignuti proizvodnju kulena na najmanje 200 tona, a ujedno i jamčiti da su njihove certificirane trajne kobasice proizvedene iz mješavine najkvalitetnijih dijelova svinjskog mesa, leđne slanine i dodatka samo prirodnih začina: kuhinjske soli, crvene ljute i slatke paprike te češnjaka. Sirovina je, doznajemo, ograničena samo na Slavoniju i to od uzgojno valjanih grla čije je podrijetlo moguće dokazati putem matičnog broja i potvrde koju izdaje ovlaštena ustanova ili organizacija, a prije ulaska u tov prasad mora biti označena ušnom markicom. Proizvodnja se pak odvija sezonski, u razdoblju od 1. studenog do 31. ožujka, uz prirodni proces fermentacije, blagog dimljenja, sušenja i zrenja najmanje 150 dana od nadijevanja svinjskih “slijepih” crijeva.
Važan izvor prihoda

– Drago mi je da je EU odobrio naš zahtjev za zaštitom slavonskog kulina, koji već 200 godina proizvodimo od najkvalitetnijeg svinjskog mesa. Ovaj je proizvod važan izvor prihoda za naše slavonske poljoprivrednike, a nadam se da će ga sada biti još više – jer se zbog dodane vrijednosti ovako europski prepoznatljivog proizvoda, slavonski kulin isplati proizvoditi u većim količinama. Upravo ovoga mjeseca odobravamo značajna sredstva iz EU fonda za ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda – kazao je jučer ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Štićeni proizvodi jamstvo kvalitete i sljedivosti

Nakon varaždinskog zelja koji je u registar zaštićenih oznaka EU upisano samo nekoliko tjedana ranije, a i njega su svojatali Slovenci, Hrvatska je dosad zaštitila 17 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Time nisu dobili samo zaštitu od mogućeg krivotvorenja nego im je priznata dodana vrijednost u prosjeku i 30% viša nego kod necertificiranih proizvoda, a osim što su garancija potrošačima da su izabrali siguran i kvalitetan proizvod garantirane sljedivosti te proizveden prema točno određenoj specifikaciji, pomažu i u razvoju ruralnih sredina. Na listi zaštite trenutačno su još: ekstradjevičansko maslinovo ulje Cres, krčko, korčulansko i šoltansko maslinovo ulje, neretvanska mandarina, ogulinski kiseli kupus/zelje, istarski/istrski, krčki, drniški i dalmatinski pršut, lički krumpir, paška janjetina, baranjski kulen, poljički soparnik i zagorski puran.


Komentari članka

Vezani članci

18. sajam Proizvodi hrvatskog sela uz topljenje masti i pravljenje čvaraka

27.03.2019.

Sajam Proizvodi hrvatskog sela tradicionalno se održava nekoliko tjedana prije Uskrsa kako bi građani za blagdane mogli nabaviti domaće visokokvalitetne proizvode kojih nema na policama trgovačkih lanaca

Miroslav Mataušić: Frelimo čvarke vole u Bruxellesu i u Kini

18.03.2019.

Staro je vjerovanje da ćete, sanjate li da radite čvarke, živjeti dugo i sretno. Samoborac Mataušić je svoje snove pretvorio u stvarnost. Najveći je specijalizirani proizvođač čvaraka u Hrvatskoj, njegov obrt uz članove obitelji broji četrnaest zaposlenih

Slavonsku kobasicu uskoro zaštićuje i EU

27.01.2019.

Svake je godine vidljiv napredak u kakvoći. Sada bi trebalo da se proizvođači registriraju, odnosno legaliziraju proizvodnju slavonske kobasice

Lička janjetina je 20. hrvatski proizvod zaštićen na EU razini

02.11.2018.

Gastro karta Europske unije dobila je još jednu deliciju, a naša Lička janjetina europsku putovnicu. Uz 20 zaštićenih naziva hrvatskih proizvoda, imamo još 7 proizvoda u postupku zaštite naziva na EU razini, a broj zahtjeva za prijelaznu nacionalnu zaštit

Mala EU škola - što su zaštićeni proizvodi

02.11.2018.

Zaštićeni proizvodi su po pravilu preko dva, točnije 2.23 puta vrijedniji/skuplji na tržištu od usporedivih, ali bez zaštite. A kako do zaštite odnosno oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te zajamčen

Tag cloud

  1. 1897 članka imaju tag hrvatska
  2. 1914 članka imaju tag turizam
  3. 1524 članka imaju tag financije
  4. 1218 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 953 članka imaju tag trgovina
  8. 822 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 925 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 848 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 572 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 493 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 333 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 327 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija