Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Ruj 2010

Vinari nisu spremni za ulaganja investicijskih fondova

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Vinari nisu spremni za ulaganja investicijskih fondova

Što zbog tradicije, a više zbog neznanja o e-poslovanju, hrvatski vinari radije uzimaju skupe kredite nego se odriču dijela vlasništva. Čak ih ni činjenica da su ovogodišnju berbu grožđa dočekali s punim podrumima, nije potaknula da naprave iskorak odnosno promijene dosadašnji način poslovanja. Sad je njihovo poslovanje vezano uz komercijalne banke, koje bi se trebale baviti svojim matičnim poslovanjem, a prirodni investitori poput mirovinskih i investicijskih fondova te strateških partnera trebaju ulagati u kapital poduzeća. Iako su ovogodišnju berbu grožđa hrvatski vinari dočekali s punim podrumima, čini se da vinarski sektor još uvijek nije spreman napraviti iskorak, odnosno promijeniti dosadašnji način poslovanja.

Ivica Matošević, jedan od najpoznatijih vinogradara i vinara u Istri, prvi se požalio da su banke zapravo vlasnici uređenih vinskih podruma u Istri, koja je napravila najveći iskorak u posljednjih desetak godina kako u kvaliteti tako i u prezentaciji vina. Matošević dodaje da vinarima, koji teško nalaze put do tržišta, od prodane litre vina u ugostiteljstvu, koje ima neprimjereno visoke cijene kvalitetnih vina, ostane manje od 10 kuna. S druge strane, vinari su da bi se riješili ogromnog viška vina na tržištu, koji je premašio domaću jednogodišnju proizvodnju od 60 milijuna litara, počeli prodavati vino ispod proizvodne cijene. No, što zbog zadržavanja obiteljske tradicije, a što zbog nepoznavanja drugih mogućnosti, prije svega elektroničkog poslovanja, domaći vinari nisu spremni odreći se dijela vlasništva te dopustiti ulazak investicijskih fondova u vinarije. Naime, sad je njihovo poslovanje vezano uz komercijalne banke, koje bi se trebale baviti svojim matičnim poslovanjem, a prirodni investitori poput mirovinskih i investicijskih fondova te strateških partnera trebaju ulagati u kapital poduzeća. No, iako investicijski fondovi kod nas nisu pustili dublje korijenje, njihovo je poslovanje i dalje u stalnom usponu. Prinosi su u investicijskim fondovima gotovo dvostruko veći nego od kamata. Vinar i vinogradar Ivan Enjengi kaže da nekontrolirani uvoz svega i svačega, a najmanje kvalitetnih vina, najviše koči domaću proizvodnju, koja mora naći bolji način da dođe do većega izvoznog tržišta, jer domaći restorani to sigurno nisu. S druge strane, Moreno Coronica kaže da u Istri rade vino već tisuću godina, a da za uspjeh malvazije, koja je postala poznati brend Istre, nisu zaslužni bankari koji ih prate, već vrijedni i ustrajni vinogradari. Domaći vinogradarski sektor uglavnom je konsolidiran, jer 10 najvećih vinarija drži više od 70 posto tržišta vinom. Samo Agrokor na godinu ima 2000 vagona vina, a Kutjevo i Đakovština po tisuću. No, konsolidacija sektora nije završena, jer mali, obiteljski vinogradari neće opstati na tržištu EU-a. Tu potencijalni ulagači i uz minimalna ulaganja mogu dobro zaraditi, jer domaće vino, kupljeno u vinskom podrumu, nikada nije bilo jeftinije, a tržište će se oporaviti. Ulaskom u EU hrvatskim vinarima bit će otvoren put tržištu od 500 milijuna stanovnika. No, pod istim uvjetima koji vrijede za druge zemlje članice, pri čemu će uspjeh u najvećoj mjeri ovisiti o nama samima, našim mogućnostima i spremnosti da prihvatimo nove izazove u poslovanju. Uspješan poduzetnik, a ne samo dobar proizvođač, privlači investitore. Kako bismo se mogli nositi s konkurencijom koju nosi EU, potrebno je nastaviti podizati višegodišnje nasade te modernizirati proizvodnju u tehnološkom smislu s konačnim ciljem povećanja prihoda i smanjenja troškova. Jačim marketingom i povećanom promocijom hrvatskih vina kako u Hrvatskoj tako i u EU te zajedničkim nastupom vinara na tržištu, hrvatska vina moraju pronaći odgovarajući tržišni segment kako bi bila dostupna potrošačima, koji se sve više okreću pivu i drugim bolje reklamiranim pićima. U EU-u je u tijeku radikalna reforma europskoga vinarskog sektora radi jačanja konkurentnosti europskih vina i zadobivanja izgubljenih tržišta. Reforma uključuje smanjenje količine neprodanih viškova vina, poticanje dobrovoljnoga krčenja vinograda, povećanje ulaganja u marketing i druge mjere povećanja konkurentnosti europskih vina u odnosu na ona iz SAD-a, Australije i Južne Amerike. Posebno je sporan prijedlog o krčenju čak 200.000 hektara vinograda, koji EU pokušava »zasladiti« obećanim premijama od 7714 eura po hektaru u prvoj godini reforme. U petoj bi godini taj iznos trebao biti smanjen na 2938 eura po hektaru.

Dakle, ako sad zasadite vinograd u Hrvatskoj, nakon ulaska u EU možete zaraditi njegovim iskrčenjem. Naime, vjerojatnije je da će se za krčenje vinograda odlučiti siromašniji poljoprivrednici u Istočnoj Europi da bi ostvarili pravo na pomoć EU-a nego veliki proizvođači vina kao što su Italija, Francuska i Španjoska. EU troši pola milijarde eura na godinu na rješavanje viška vina. U novim su članicama (EU-12) svjesni prednosti koje reforma donosi, izražavajući zadovoljstvo namjerom Bruxellesa da agresivnije promovira europska vina i uloži veće napore u suzbijanje uvoza, koji je u proteklih 10 godina imao godišnju stopu rasta od 10 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Od danas moratorij na otplatu kredita

02.04.2020.

Građanima i poduzetnicima koji su pogođeni epidemijom koronavirusne bolesti banke su od danas omogućile moratorij na otplatu kredita za najmanje iduća tri mjeseca uz mogućnost produljenja.

'Za mali kredit HAMAG traži toliko papira da od svega želim odustati'

01.04.2020.

Imam potrebna znanja za ispunjavanje ove procedure i pribavljanje potrebnih dokumenata, ali za to su mi potrebna barem dva dana. Međutim, kada prosječan mikro poduzetnik vidi sve zahtjeve, smatram da neće ni pokušati sam realizirati kredit

Adrović: Banke neće podizati ovrhe do 30. lipnja

30.03.2020.

Banke u Hrvatskoj još uvijek razmatraju mogućnost na moratorij na otplatu kredita tvrtkama i građanima uz formiranje garantne sheme

Vujčić objavio tko ima pravo na odgodu otplate kredita

22.03.2020.

"Bilo koje vrste kredit. Ako izgubite prihod, ne možete podmirivati bilo koju vrstu dužničke obveze", rekao je Vujčić, dodajući da ima i ljudi u ovom trenutku koji uopće nemaju prihod. "Oni su sigurno snažno pogođeni, treba im omogućiti odgodu", kaže Vujč

Banke najavile odgodu plaćanja kredita na tri mjeseca za pogođene koronavirusom

20.03.2020.

Hrvatska udruga banaka (HUB) izvijestila je u četvrtak da banke iduća tri mjeseca neće poduzimati mjere prisilne naplate duga te će razmatrati i odobravati zahtjeve za odgodom plaćanja kredita za građane i poduzetnike čiji je bonitet ozbiljno narušen usli

Tag cloud

  1. 1984 članka imaju tag hrvatska
  2. 2017 članka imaju tag turizam
  3. 1564 članka imaju tag financije
  4. 1282 članka imaju tag izvoz
  5. 1043 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1031 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 943 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 685 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 881 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 929 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 561 članka imaju tag marketing
  19. 390 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 276 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 288 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija