Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Pro 2019

Videoigre: Biznis koji donosi milijarde

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Milivoj Pašiček  

Videoigre: Biznis koji donosi milijarde

Mnogo je ljutnje u svijetu onih koji stvaraju videoigre i njima se bave na bilo koji način kad se taj ozbiljan posao naziva - igricama. Iako su videoigre postale dio popularne kulture još od ranih osamdesetih godina, one su ostale igrice, jer nitko nije mogao ni u snu predvidjeti koliko će se razviti industrija videoigara u 21. stoljeću.

A da to odavna više nisu igrice i da je riječ o velikom poslu za ozbiljne igrače dokaza je mnogo, a jedan od njih svakako da su na primjer samo Amerikanci lani na videoigre potrošili čak 35,8 milijuna dolara. Ili još bolja usporedba - to je čak tri puta više no što je potrošeno na kupnju glazbe ili filmova! Danas igranje više nikako nije tek zabava za mlade koji ne znaju što bi sa sobom, bar kada je riječ o novcu koji se u svijetu u videoigrama obrće. Prema podatcima na globalnoj razini, vrijednost industrije računalnih igara je u 2018. iznosila 137,9 milijardi američkih dolara, što je rast u zaradi za čak 13 posto u odnosu prema prethodnoj godini. Dogodilo se to posebno zahvaljujući videoigri Fortinet, koja je u jednoj godini zaradila vrtoglave 2,4 milijarde dolara, što je rekord, jer to nije nikada ostvarila ni jedna druga videoigra. Očekuje se kako će ove godine proizvođači igara za računare i konzole okrenuti čak 150 milijardi dolara. Koliki se novac vrti u svijetu videoigara još je jasnije ako se zna kako je u razdoblju od 2001. do 2005. industrija videoigara bilježila približno jednake prihode kao filmska i glazbena industrija, a 2018. godine ukupni prihod glazbene i filmske industrije iznosio je samo 38,5 posto prihoda industrije videoigara, ili 42 milijarde dolara. To sve govori kako je industrija videoigara jedna od najbrže rastućih industrija u svijetu.

TROŠE JAPANCI,
ZARAĐUJU KINEZI
Izuzetan rast posebno je potaknut otkad je ostvarena mogućnost igranja na mobilnim uređajima, a istraživanje je pokazalo kako je na tom planu dosegnuto 26 posto ukupnog vremena koje potrošimo na medije. Baš su pametni uređaji unijeli pravu revoluciju, pa su i najzastupljenije mobilne igre s 32 posto, potom igre na konzolama s 31 posto, PC igre s 23 posto i najmanje s tek četiri posto igre na društvenim mrežama. Podatci kažu kako danas u svijetu videoigre igra više od 2,5 milijardi ljudi. Vrlo je zanimljivo kako najviše na videoigre troše u Japanu, oko 150 dolara po glavi stanovnika, potom u Južnoj Koreji nešto više od 120 dolara, zatim u SAD-u oko 110 dolara, a u Europi na prvom je mjestu Velika Britanija s 80 dolara po glavi stanovnika. Poseban fenomen vezan je uz Kinu, gdje se na videoigre troši samo 25 dolara po glavi stanovnika, a s druge strane Kina je prema podatcima iz 2017. ostvarila četvrtinu svih prihoda od videoigara diljem svijeta, više nego SAD i Njemačka zajedno. Uz to, kineska tvrtka Tencent pripada među 10 najvećih na svijetu, a prognoze kažu da, ako nastavi svoj rast po trenutnoj stopi, do 2025. mogla bi postati i najveća na svijetu. Kinesko se tržište već danas procjenjuje na više od 46 milijardi dolara. Kina je prva u svijetu i na listi najvećih globalnih izvoznika videoigara s čak 45,2 posto i 11 milijardi dolara zarade. Tu su još Japan, Nizozemska i Hong Kong, zemlje koje zarađuju više od dvije milijarde dolara.Igrači ili gameri u prosjeku su mladi od 18 do 24 godine. Oni troše oko 14 posto svojih prihoda na videoigre, a više troše samo na odjeću i hranu. Posao pak cvjeta jer se primjerice u Europi broj igrača u dobi od 33 do 44 godine povećao za 46 posto, a raste i broj onih od 45 do 65 godina. Zanimljivo je i da stariji provode uz igre 7,5 sati na tjedan, a mlađi 6,5 sati. Igrači su većinom muškarci, koji imaju potrebu da se natječu, dok žene uglavnom igraju da bi završile igru. Videoigre se spretno guraju na Olimpijske igre, pa je u veljači 2018. održana prva E-sportska manifestacija na zimskim olimpijskim igrama, a može se očekivati da će se dodjeljivati medalje najkasnije do 2024. godine. Naime, videoigre više nisu samo zabava, već unosan biznis jer igrači, a time i sponzori kojih je sve više, mogu zaraditi znatne količine novca igrajući turnire. Naravno, tu je i Hrvatska gdje se razvojem igara bavi 60-ak poduzeća s 500-tinjak zaposlenih i godišnjim prihodom većim od 400 milijuna kuna. Prihodi rastu, ali valja reći kako je 99 posto od izvoza, što govori o kvaliteti i atraktivnosti hrvatskih igara i vrsnim stručnjacima.


Komentari članka

Vezani članci

U tri mjeseca Nanobitovu igru preuzelo preko 1,5 milijuna igrača iz arapskih zemalja

04.06.2020.

NANOBIT, globalni gaming studio iz Zagreba, izdavač lifestyle, casual i narativnih igara, sve je popularniji i u arapskom svijetu. Njihova igra Hollywood Story samo tri mjeseca nakon lansiranja bilježi odlične rezultate. Do sada ju je preuzelo više od mil

Korona im ne može ništa: Dok drugi bilježe gubitke, njihovi prihodi prijeći će 400 mil. kn

18.05.2020.

Prihodi na hrvatskom tržištu videoigara ove bi godine, usprkos koronakrizi, mogli biti preko 400 milijuna kuna, čak 15 posto više u odnosu na godinu ranije

Hrvatska u vrhu svjetskih proizvođača video igara

23.08.2019.

Hrvatski izlagači se uspješno predstavljaju na najvećem sajmu kompjuterskih i video igara na svijetu - Gamescom. Uz veću pomoć države i manji odlazak mladih, hrvatski Game Development bi bilježio još bolje rezultate.

Samsung sprema vlastiti servis za igre

29.04.2019.

Samsung je u SAD-u podnio zahtjev za zaštitom tržišnog imena PlayGalaxy Link, što može značiti da i južnokorejska tvrtka sprema servis za gamere po uzoru na Apple

Epic Games ima dobit dva i pol puta veću nego HT prihode

31.12.2018.

Vrijednost Epic Gamesa trenutno je 15 milijardi dolara. Prema riječima predsjednika Uprave Epic Gamesa Tima Sweeneya vanjska investicija u 2012. godini tvrtki je omogućila da umjesto proizvodnje naplatnih igara krene u smjeru besplatnih igara koje ostvaru

Tag cloud

  1. 2021 članka imaju tag hrvatska
  2. 2081 članka imaju tag turizam
  3. 1574 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1078 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 952 članka imaju tag ict
  12. 1005 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 791 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 384 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 250 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici