Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Sij 2010

Velika poljoprivredna poduzeća morat će smanjiti broj radnika

Izvor: www.glas-slavonije.hr  

Velika poljoprivredna poduzeća morat će smanjiti broj radnika

Ova, 2010. godina bit će zapamćena kao godina u kojoj će doći do velikog zaokreta u svim segmentima hrvatske poljoprivrede, kaže Marko Vučemilović-Šimunović, direktor Novog agrara, tvrtke koja posluje u sastavu Žito grupe. U temeljite promjene, kaže on, morat će svi koji se bave poljoprivredom.

- Manja obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja se bave ratarenjem opstat će jedino ako raspolažu s minimalno 80 hektara poljoprivrenog zemljišta, što je donja prihvatljiva granica, a optimalna bi veličina posjeda trebala biti od 120 do 150 hektara. Kad je riječ o zaposlenosti, sva mješovita poduzeća s manje od 80 hektara zemljišta po radniku teško će pozitivno poslovati. Velika zaposlenost dovest će poljoprivredna poduzeća u velike gubitke tako da je neizbježno zbrinjavanje viška zaposlenih. Jedan od ciljeva i jest smanjivanje broja zaposlenih u poljoprivredi, a ne povećanje. Primjerice, u SAD-u se poljoprivredom bavi tri-četiri posto stanovnika a kod nas 20 posto, što je previše, jer nema šanse da svi opstanu na tržištu - kaže Vučemilović-Šimunović.
Jedan od segmenata koji će, dodaje Vučemilović-Šimunović, biti potrebno prioritetno početi rješavati je provedba zemljišne politike.

Programi kasne
- Većina općina do sada je programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem odradila ali oni nisu zaživjeli do kraja, što je velik problem. Problem je što je dio zemljišta za koji se očekuje raspisivanje natječaja (koji već kasne) u posjedu velikih poljoprivrednih tvrtki - kaže Vučemilović-Šimunović te napominje da tvrtka kojoj je on na čelu uz neizvjesnost i s puno rizika (jer moraju u zemljšte i ulagati) obrađuje čak 4.500 ha, odnosno na temelju ugovora o jednogodišnjem zakupu. Vučemilović-Šimunović kao jednu od većih zapreka napretku razvoju poljoprivrde vidi i neizvjesnost i puno nepoznanica oko pitanja hrvatske poljoprivrede u EU.

- Budući da je ostalo još malo vremena do ulaska u Europsku uniju i budući da se već pregovara o pojedinim segmentima poljoprivrede, smatram da je bitno objaviti svaki detalj koji se dogovori. Tu ključnu ulogu treba odigrati Ministarstvo poljoprivrede, koje sve relevantne informacije treba “spustiti” do lokalne samouprave a one do OPG-ova i poljoprivrednih tvrtki. To je nužno da se možemo na vrijeme pripremiti, kako nas neke stvari ne bi zatekle. Osobno smatram da se dosta toga već dogovorilo s EU, ali nama to nije poznato - kaže Vučemilović-Šimunović. Poljoprivrednike, dodaje on, između ostaloga, najviše zanimaju poljoprivredne potpore, bez kojih teško da taj segment gospodarstva može funkcionirati čak i u bilo kojoj razvijenijoj zemlji od naše.

Zaokret u struci i genetici
- Osim potpora, važno je učiniti značajan zaokret i u stručnom dijelu. Tu se podrazumijeva veća pozornost pitanju ishrane tala, zaštite i ekologije jer više neće biti moguće s kemijskim sredstvima raditi spontano ili nekontrolirano. Do zaokreta će doći i u iskoristivosti genetskog potencijala poljoprivrednih kultura. Naši poljoprivrednici, naime, ne koriste dovoljno genetski potencijal pojedinih sorata i hibrida, i to najviše zbog neznanja. Najnovija iskustva i najugodnije iznenađenje je u proizvodnji šećera iz šećerne repe. Naime, nekada je bilo nezamislivo ostvariti proizvodnju od osam-devet tona šećera po hektaru a danas to ostvarujemo čak i u vrlo nepovoljnim klimatskim godinama - kaže Vučemilović- Šimunović te ističe da je trend stalno težiti novim i boljim rješenjima, jer se uvijek može više i bolje. Vučemilović-Šimunović napominje da će svi oni koji se misle baviti ozbiljnom poljoprivredom morati mijenjati spoznaje o njoj.

- To između ostalog podrazumijeva kontrolu plodnosti tala, poznavanje njegove strukture, kemijskog sastava, da se ne gnoji napamet i slično - kaže Vučemilović-Šimunović te napominje kako se sve treba odraditi na znanstvenoj i stručnoj osnovi, da se ne dogode pogreške koje će poslije biti teško ispraviti.

Na pogrešnim temeljima
Vučemilović-Šimunović smatra i da se hrvatska poljoprivreda do sada gradila na pogrešnim temeljima, posebice u smislu veličine poljoprivrednih posjeda. - Nikad još nije definirano što je to obiteljsko poljoprivredno gospodarstva i koliko mu je potrebno zemljišta. Posljednjih je godina kod nas vladala stihija u raspodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta. Zbog najave da će zemlja u EU biti vrlo skupa mnogi su se, naime, polakomili za zemljištem, smatrajući valjda da će se bogatiti preko noći, odnosno zemljište dobiti jeftino od države a skupo ga prodati EU - kaže Vučemilović-Šimunović i ističe da je jagma za zemljom bila nerealno velika a da se pri raspodjeli nisu poštovali čak ni postojeći zakoni jer se često programi nisu do kraja sagledavali.

Nasuprot, išlo se populistički, u interesu grupacija, stranaka ili komisija koje raspoređuju zemljište, umjesto da se ono podijeli pravim poljoprivrednicima koji su imali već uhodano poljoprivredno gospodarstvo, te se tako, nažalost, dogodilo da je, umjesto da se poljoprivredno zemljište okrupni, došlo do usitnjavanja.


Komentari članka

Vezani članci

Domaći proizvodi maslinarke s Hvara prepoznati i u svijetu

30.06.2020.

Hvarska maslinova ulja Eve Marije Čurin postigla su zlatne rezultate na međunarodnom natjecanju maslinara u New Yorku. No, tu ne staje s priznanjima - njezini vrhunski proizvodi nižu uspjeh za uspjehom.

Problem ličkog mlijeka

29.06.2020.

Gotovo dvije stotine malih i srednjih ličkih OPG-ovaca malo će odahnuti nakon što su ličko-senjska županija i neke njezine općine i gradovi odlučili ove i iduće godine subvencionirati prijevoz otkupa mlijeka. Tako se želi spasiti proizvodnja gotovo tri i

Industrijska konoplja kao posao iz snova

29.06.2020.

Prije pet godina Marko Cerjan odlučio je uzgajati potpuno drukčiju poljoprivrednu kulturu - industrijsku konoplju. Od početnih 8 hektara danas zajedno s kooperantima sadi 180 hektara. Iako godina nije dobro počela, potražnja za proizvodima i više je nego

Umjesto pet, Davoru Škari kilogram 'marašaka' daje 50 kuna!

26.06.2020.

Možda i više, kaže Škara. Proizvode s dodanom vrijednošću prodaje na kućnom pragu, sajmovima i suvenirnicama u Zadru, Pagu i Biogradu na moru. Osim likera Cherryja i Maraskina na njegovom OPG-u proizvode i džem, vino i kvasinu od vlastitih marašaka. Nije

Predložen novi proračun EU: Za ZPP 55,2 milijarde eura

26.06.2020.

Osim 55,2 milijarde eura za Zajedničku poljoprivrednu politiku, predloženo je i 813 milijuna eura za Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 695 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 385 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici