Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Ou 2009

Uzgoj tune jedna od najboljih investicija u Hrvatskoj

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ljubica Ivićev-Balen  

Uzgoj tune jedna od najboljih investicija u Hrvatskoj

Potražnja za ribom uzgojenom u Jadranu odavno je premašila kapacitete postojećih uzgajališta, a procjenjuje se da će ove godine samo u Japan biti isporučeno oko 5000 tona tune uzgojene u kavezima u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Uglavnom izvozimo na japansko tržište koje najviše cijeni atlantsku plavorepu tunu koja se lovi u Jadranu.

Uzgoj tune podigao je hrvatsku marikulturu, a ulaganja u njega pokazala su se kao jedan od najuspješnijih gospodarskih poteza u Hrvatskoj.

Svi uzgajivači nisu završili uzgojni ciklus od dvije godine u kojemu tuna mora dosegnuti težinu od najmanje 30 kilograma. Bračka Sardina i Zadar tuna nisu lani izlovljavali jer nisu imali tunu uzgojenu u potrebnoj težini za tržište. To je veliki gubitak, jer u trogodišnjem ciklusu dvije godine se ulaže, a samo jedanput dobiva zarada koja ove godine neće donijeti visoki profit, ističu uzgajivači.

Zadarska tvrtka Kali tuna, koja je s uzgojem počela prije 12 godina, danas je jedan od najvećih uzgajivača tuna na Jadranu. Kavezni uzgoj tune oživio je i ribarstvo jer se razvio posao s ulovom sitne plave ribe kojom se tuna hrani, dok su prije hrvatski ribari većinom lovili srdelu za riboprerađivačku industriju. Zadarsko područje prvo je u Hrvatskoj počelo s kaveznim uzgojem ribe i danas daje gotovo tri četvrtine uzgojene bijele ribe i tune na našem tržištu. Uzgojem tuna u Hrvatskoj bavi se šest tvrtki od kojih su četiri na zadarskom, a dvije na splitskom području.

Iako je Hrvatska prva na Mediteranu počela s kaveznim uzgojem ribe, danas, primjerice, Grčka, Francuska, Italija i Španjolska, koje su s uzgojem počele znatno kasnije, proizvode daleko više od nas. Tome je uvelike pridonijela u javnosti stvorena atmosfera konflikta marikulture, turizma i ekologije, iako provedene znanstvene analize nisu potvrdile postojanje elemenata zagađivanja okoliša, a država je prihvatila onoliki razvitak marikulture koliki je ekološki prihvatljiv.

Potrošnja ribe u Hrvatskoj na niskoj je razini u odnosu na druge zemlje. Deset kilograma ribe po stanovniku ispod je europskog prosjeka od 16 kilograma, a dvostruko je manje od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Hrvatska kvota smanjena za 140 tona
Međunarodna komisija za zaštitu atlantske tune (ICCAT) na posljednjem je zasjedanju, održanom potkraj prošle godine u Maroku, smanjila dopuštenu izlovnu kvotu Hrvatske na 654 tone tuna, što je smanjenje od 140 tona u odnosu na prijašnje razdoblje. Sukladno tomu, nositelj povlastice izlova tuna, odnosno jedan brod, smije izloviti desetak tona, što je nedovoljno za isplativost posla. Na zasjedanju ICCAT-a postojala je mogućnost da se Hrvatskoj ukine dozvola izlova tune težine do osam kilograma, no ipak joj je ostavljeno to pravo. Tako Hrvatska, uz španjolsku pokrajinu Baskiju, jedina ima pravo izlova mlade tune, dok sve ostale zemlje smiju loviti tunu minimalne težine 30 kilograma. Predlagalo se i uvođenje propisa da se tuna može loviti samo s brodovima dugim do 24 metra, ali taj prijedlog, srećom, nije prošao, jer bi to značilo da više od 50 posto hrvatske flote ne bi imalo pravo na lov.

I Hrvatska protiv smanjenja
Na godišnjem zasjedanju ICCAT-a u Maroku, 25 zemalja članica tražilo je da se za 50 posto smanji svjetska kvota izlova tune, sa 27.500 na 15.000 tona. Među njima su bili SAD, zemlje Latinske Amerike i Japan, koji sve više kontrolira uzgoj tuna, a Amerikanci ga gotovo nemaju. Među 15 članica koje su bile protiv tog zahtjeva, tražeći višu kvotu, bila je i Hrvatska uz druge europske te arapske zemlje. Znanstveno vijeće ICCAT-a opravdavalo je smanjenje kvote od 50 posto tvrdnjom da je tuna ugrožena vrsta, za što je manjkalo egzaktnih pokazatelja. Postignut je kompromis da se kvota smanji za »samo« 20 posto, pa će svjetski ulov ove godine biti oko 22.000 tona, od čega je Hrvatska dobila pravo na tri posto.


Komentari članka

Vezani članci

Đuro Đaković Specijalna vozila dobio novu narudžbu iz Njemačke vrijednu 62 milijuna kuna

17.08.2017.

Đuro Đaković Specijalna vozila, tvrtka u sastavu grupacije Đuro Đaković, sklopila je s njemačkim naručiteljem ugovor o isporuci teretnih vagona za prijevoz kolutova lima, a vrijednost ugovora je 62 milijuna kuna

Najviše uvozimo ova tri proizvoda

16.08.2017.

Naša glavna izvozna tržišta su i dalje Slovenija, Italija, Bosna i Hercegovina, Njemačka i Srbija, dok su glavna uvozna tržišta Njemačka, Mađarska, Italija, Slovenija i Nizozemska

Poslovna inteligencija: Nakon podružnice u Londonu otvorena i tvrtka u Austriji

15.08.2017.

Otvaranje tvrtke u Beču predstavlja logičan korak u praćenju naše strategije i otvaranju prema novim tržištima. Želimo biti u mogućnosti da postojećim, ali i novim klijentima s tog područja ponudimo najviši stupanj izvrsnosti u pripremi, vođenju i realiza

Uvozimo pet puta više voća i povrća nego što ga izvozimo

11.08.2017.

Voća i povrća uvezeno je u vrijednosti 288 milijuna eura, što je 11 % ukupnog uvoza. Oko 12 % uvezenog povrća i oko 5 % uvezenog voća dolazi iz zemalja regije. Ostatak, uz iznimku tropskog voća, dolazi mahom iz EU-a.

U Zadru uskoro kreće proizvodnja elemenata za vozila nove generacije koje rade Mercedes, Audi i BMW

08.08.2017.

Zadarsko područje uskoro će dobiti novu tvornicu dijelova koji će se ugrađivati u vozila nove generacije. Partneri u projektu Željku Uzelcu, vlasniku projektne tvrtke Kotar superior consulting, su dobavljači i proizvođači autodijelova

Tag cloud

  1. 1643 članka imaju tag hrvatska
  2. 1676 članka imaju tag turizam
  3. 1458 članka imaju tag financije
  4. 1085 članka imaju tag izvoz
  5. 688 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 888 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 856 članka imaju tag trgovina
  8. 603 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 875 članka imaju tag EU
  10. 682 članka imaju tag investicije
  11. 808 članka imaju tag industrija
  12. 778 članka imaju tag ict
  13. 727 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 698 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 494 članka imaju tag marketing
  18. 459 članka imaju tag krediti
  19. 444 članka imaju tag tehnologija
  20. 281 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 364 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 377 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 286 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 328 članka imaju tag energetika
  32. 267 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 263 članka imaju tag eu fondovi
  37. 260 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja