Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Ou 2009

Uzgoj tune jedna od najboljih investicija u Hrvatskoj

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ljubica Ivićev-Balen  

Uzgoj tune jedna od najboljih investicija u Hrvatskoj

Potražnja za ribom uzgojenom u Jadranu odavno je premašila kapacitete postojećih uzgajališta, a procjenjuje se da će ove godine samo u Japan biti isporučeno oko 5000 tona tune uzgojene u kavezima u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Uglavnom izvozimo na japansko tržište koje najviše cijeni atlantsku plavorepu tunu koja se lovi u Jadranu.

Uzgoj tune podigao je hrvatsku marikulturu, a ulaganja u njega pokazala su se kao jedan od najuspješnijih gospodarskih poteza u Hrvatskoj.

Svi uzgajivači nisu završili uzgojni ciklus od dvije godine u kojemu tuna mora dosegnuti težinu od najmanje 30 kilograma. Bračka Sardina i Zadar tuna nisu lani izlovljavali jer nisu imali tunu uzgojenu u potrebnoj težini za tržište. To je veliki gubitak, jer u trogodišnjem ciklusu dvije godine se ulaže, a samo jedanput dobiva zarada koja ove godine neće donijeti visoki profit, ističu uzgajivači.

Zadarska tvrtka Kali tuna, koja je s uzgojem počela prije 12 godina, danas je jedan od najvećih uzgajivača tuna na Jadranu. Kavezni uzgoj tune oživio je i ribarstvo jer se razvio posao s ulovom sitne plave ribe kojom se tuna hrani, dok su prije hrvatski ribari većinom lovili srdelu za riboprerađivačku industriju. Zadarsko područje prvo je u Hrvatskoj počelo s kaveznim uzgojem ribe i danas daje gotovo tri četvrtine uzgojene bijele ribe i tune na našem tržištu. Uzgojem tuna u Hrvatskoj bavi se šest tvrtki od kojih su četiri na zadarskom, a dvije na splitskom području.

Iako je Hrvatska prva na Mediteranu počela s kaveznim uzgojem ribe, danas, primjerice, Grčka, Francuska, Italija i Španjolska, koje su s uzgojem počele znatno kasnije, proizvode daleko više od nas. Tome je uvelike pridonijela u javnosti stvorena atmosfera konflikta marikulture, turizma i ekologije, iako provedene znanstvene analize nisu potvrdile postojanje elemenata zagađivanja okoliša, a država je prihvatila onoliki razvitak marikulture koliki je ekološki prihvatljiv.

Potrošnja ribe u Hrvatskoj na niskoj je razini u odnosu na druge zemlje. Deset kilograma ribe po stanovniku ispod je europskog prosjeka od 16 kilograma, a dvostruko je manje od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Hrvatska kvota smanjena za 140 tona
Međunarodna komisija za zaštitu atlantske tune (ICCAT) na posljednjem je zasjedanju, održanom potkraj prošle godine u Maroku, smanjila dopuštenu izlovnu kvotu Hrvatske na 654 tone tuna, što je smanjenje od 140 tona u odnosu na prijašnje razdoblje. Sukladno tomu, nositelj povlastice izlova tuna, odnosno jedan brod, smije izloviti desetak tona, što je nedovoljno za isplativost posla. Na zasjedanju ICCAT-a postojala je mogućnost da se Hrvatskoj ukine dozvola izlova tune težine do osam kilograma, no ipak joj je ostavljeno to pravo. Tako Hrvatska, uz španjolsku pokrajinu Baskiju, jedina ima pravo izlova mlade tune, dok sve ostale zemlje smiju loviti tunu minimalne težine 30 kilograma. Predlagalo se i uvođenje propisa da se tuna može loviti samo s brodovima dugim do 24 metra, ali taj prijedlog, srećom, nije prošao, jer bi to značilo da više od 50 posto hrvatske flote ne bi imalo pravo na lov.

I Hrvatska protiv smanjenja
Na godišnjem zasjedanju ICCAT-a u Maroku, 25 zemalja članica tražilo je da se za 50 posto smanji svjetska kvota izlova tune, sa 27.500 na 15.000 tona. Među njima su bili SAD, zemlje Latinske Amerike i Japan, koji sve više kontrolira uzgoj tuna, a Amerikanci ga gotovo nemaju. Među 15 članica koje su bile protiv tog zahtjeva, tražeći višu kvotu, bila je i Hrvatska uz druge europske te arapske zemlje. Znanstveno vijeće ICCAT-a opravdavalo je smanjenje kvote od 50 posto tvrdnjom da je tuna ugrožena vrsta, za što je manjkalo egzaktnih pokazatelja. Postignut je kompromis da se kvota smanji za »samo« 20 posto, pa će svjetski ulov ove godine biti oko 22.000 tona, od čega je Hrvatska dobila pravo na tri posto.


Komentari članka

Vezani članci

Uz poticaje Grada Osijeka proizvode u Orahovici, a izvoze na švedsko tržište

15.12.2017.

S obzirom na tržišne prilike, tvrtka je preuzela pogon, djelatnike, postrojenje i opremu od nekadašnjeg obrta Čelik Remont Orahovica, čime je nastavila njihovu 40 godina dugu tradiciju osnivajući podružnicu u Orahovici.

Samozatajne tvrtke (3): Ergomed – Reljanovićeva farmaceutska grupacija

13.12.2017.

Ergomed posluje u više od 40 zemalja, zapošljava više od 400 ljudi i kontinuirano ostvaruje rast. Kompanija ima dva komplementarna biznisa i tzv. hibridni poslovni model

Farmaceutima iz Našica posao ide sjajno

10.12.2017.

Krenuli su od nule a danas imaju moderan pogon s 40 zaposlenih, proizvode širok spektar proizvoda - kreme, sirupe, sprejeve - i izvoze na tržišta diljem svijeta.

Trećina prihoda Istragrafike dolazi iz izvoza

08.12.2017.

Istragrafika, vodeći hrvatski proizvođač i izvoznik kaširane i kartonske ambalaže, koja posluje u sklopu British American Tobaccoa, u 2017. godini nastavlja bilježiti pozitivan poslovni trend i rast prometa.

Koprivnički Vemo trade ove godine očekuje izvoz 97,5% ukupne proizvodnje u EU

23.11.2017.

Očekivani izvoz ove godine će biti cca. 97,5% ukupne proizvodnje, najveće tržište nam je Njemačka, s oko 65%, a ostatak se plasira u Francusku, Austriju, Italiju, Nizozemsku, Irsku, Finsku, Mađarsku…

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 717 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 872 članka imaju tag trgovina
  9. 715 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 740 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 534 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 290 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 325 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 267 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija