Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Ou 2009

Uzgoj tune jedna od najboljih investicija u Hrvatskoj

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ljubica Ivićev-Balen  

Uzgoj tune jedna od najboljih investicija u Hrvatskoj

Potražnja za ribom uzgojenom u Jadranu odavno je premašila kapacitete postojećih uzgajališta, a procjenjuje se da će ove godine samo u Japan biti isporučeno oko 5000 tona tune uzgojene u kavezima u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Uglavnom izvozimo na japansko tržište koje najviše cijeni atlantsku plavorepu tunu koja se lovi u Jadranu.

Uzgoj tune podigao je hrvatsku marikulturu, a ulaganja u njega pokazala su se kao jedan od najuspješnijih gospodarskih poteza u Hrvatskoj.

Svi uzgajivači nisu završili uzgojni ciklus od dvije godine u kojemu tuna mora dosegnuti težinu od najmanje 30 kilograma. Bračka Sardina i Zadar tuna nisu lani izlovljavali jer nisu imali tunu uzgojenu u potrebnoj težini za tržište. To je veliki gubitak, jer u trogodišnjem ciklusu dvije godine se ulaže, a samo jedanput dobiva zarada koja ove godine neće donijeti visoki profit, ističu uzgajivači.

Zadarska tvrtka Kali tuna, koja je s uzgojem počela prije 12 godina, danas je jedan od najvećih uzgajivača tuna na Jadranu. Kavezni uzgoj tune oživio je i ribarstvo jer se razvio posao s ulovom sitne plave ribe kojom se tuna hrani, dok su prije hrvatski ribari većinom lovili srdelu za riboprerađivačku industriju. Zadarsko područje prvo je u Hrvatskoj počelo s kaveznim uzgojem ribe i danas daje gotovo tri četvrtine uzgojene bijele ribe i tune na našem tržištu. Uzgojem tuna u Hrvatskoj bavi se šest tvrtki od kojih su četiri na zadarskom, a dvije na splitskom području.

Iako je Hrvatska prva na Mediteranu počela s kaveznim uzgojem ribe, danas, primjerice, Grčka, Francuska, Italija i Španjolska, koje su s uzgojem počele znatno kasnije, proizvode daleko više od nas. Tome je uvelike pridonijela u javnosti stvorena atmosfera konflikta marikulture, turizma i ekologije, iako provedene znanstvene analize nisu potvrdile postojanje elemenata zagađivanja okoliša, a država je prihvatila onoliki razvitak marikulture koliki je ekološki prihvatljiv.

Potrošnja ribe u Hrvatskoj na niskoj je razini u odnosu na druge zemlje. Deset kilograma ribe po stanovniku ispod je europskog prosjeka od 16 kilograma, a dvostruko je manje od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Hrvatska kvota smanjena za 140 tona
Međunarodna komisija za zaštitu atlantske tune (ICCAT) na posljednjem je zasjedanju, održanom potkraj prošle godine u Maroku, smanjila dopuštenu izlovnu kvotu Hrvatske na 654 tone tuna, što je smanjenje od 140 tona u odnosu na prijašnje razdoblje. Sukladno tomu, nositelj povlastice izlova tuna, odnosno jedan brod, smije izloviti desetak tona, što je nedovoljno za isplativost posla. Na zasjedanju ICCAT-a postojala je mogućnost da se Hrvatskoj ukine dozvola izlova tune težine do osam kilograma, no ipak joj je ostavljeno to pravo. Tako Hrvatska, uz španjolsku pokrajinu Baskiju, jedina ima pravo izlova mlade tune, dok sve ostale zemlje smiju loviti tunu minimalne težine 30 kilograma. Predlagalo se i uvođenje propisa da se tuna može loviti samo s brodovima dugim do 24 metra, ali taj prijedlog, srećom, nije prošao, jer bi to značilo da više od 50 posto hrvatske flote ne bi imalo pravo na lov.

I Hrvatska protiv smanjenja
Na godišnjem zasjedanju ICCAT-a u Maroku, 25 zemalja članica tražilo je da se za 50 posto smanji svjetska kvota izlova tune, sa 27.500 na 15.000 tona. Među njima su bili SAD, zemlje Latinske Amerike i Japan, koji sve više kontrolira uzgoj tuna, a Amerikanci ga gotovo nemaju. Među 15 članica koje su bile protiv tog zahtjeva, tražeći višu kvotu, bila je i Hrvatska uz druge europske te arapske zemlje. Znanstveno vijeće ICCAT-a opravdavalo je smanjenje kvote od 50 posto tvrdnjom da je tuna ugrožena vrsta, za što je manjkalo egzaktnih pokazatelja. Postignut je kompromis da se kvota smanji za »samo« 20 posto, pa će svjetski ulov ove godine biti oko 22.000 tona, od čega je Hrvatska dobila pravo na tri posto.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatski proizvođači putem Spara izvezli proizvode u vrijednosti 68 milijuna eura

17.01.2019.

Veliki, srednji i mali hrvatski proizvođači putem Spara prošle su godine izvezli proizvode u vrijednosti od čak 68 milijuna eura, odnosno više od pola milijarde kuna, što je rast od 12 posto u odnosu na godinu ranije, i to u Austriju, Mađarsku, Sloveniju

Goleme razlike robnog izvoza među županijama

08.01.2019.

Vrijednost izvoza Grada Zagreba od 33,2 milijarde kuna dva je puta veći od ukupnog izvoza županija Jadranske Hrvatske (15.9 milijardi kuna) i čini trećinu od 104,6 milijardi kuna ukupnog izvoza zemlje

Končar sklopio ugovor za rehabilitaciju TS Prilep 1 u Makedoniji

13.12.2018.

Projekt obuhvaća revitalizaciju primarne opreme na 110 kV poljima, ugradnje sekundarne opreme za zaštitu i upravljanje, SCADA sustava te ranije navedene radove elektromontaže i projektiranja te ispitivanja i puštanja u pogon.

Počeli su s miješalicom za sladoled. Sad imaju 945 radnika i izvoze u 50 zemalja

02.12.2018.

U nekim dijelovima pogona maske za disanje mijenjaju se i po tri puta na dan, a ruke u rukavicama prskaju se svako malo sredstvima za dezinfekciju, praktički za svaku intervenciju u liniji proizvodnje

Poznati hrvatski brend nakita proširio poslovanje i otvorili dućan u Miamiju

27.11.2018.

Zagrebački obiteljski obrt izrade unikatna nakita ušao i na tržište s kojeg im, kažu, dolaze najkvalitetniji klijenti.

Tag cloud

  1. 1846 članka imaju tag hrvatska
  2. 1870 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 796 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 804 članka imaju tag investicije
  9. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 881 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 457 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  18. 527 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast