Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Ou 2009

Uzgoj tune jedna od najboljih investicija u Hrvatskoj

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ljubica Ivićev-Balen  

Uzgoj tune jedna od najboljih investicija u Hrvatskoj

Potražnja za ribom uzgojenom u Jadranu odavno je premašila kapacitete postojećih uzgajališta, a procjenjuje se da će ove godine samo u Japan biti isporučeno oko 5000 tona tune uzgojene u kavezima u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Uglavnom izvozimo na japansko tržište koje najviše cijeni atlantsku plavorepu tunu koja se lovi u Jadranu.

Uzgoj tune podigao je hrvatsku marikulturu, a ulaganja u njega pokazala su se kao jedan od najuspješnijih gospodarskih poteza u Hrvatskoj.

Svi uzgajivači nisu završili uzgojni ciklus od dvije godine u kojemu tuna mora dosegnuti težinu od najmanje 30 kilograma. Bračka Sardina i Zadar tuna nisu lani izlovljavali jer nisu imali tunu uzgojenu u potrebnoj težini za tržište. To je veliki gubitak, jer u trogodišnjem ciklusu dvije godine se ulaže, a samo jedanput dobiva zarada koja ove godine neće donijeti visoki profit, ističu uzgajivači.

Zadarska tvrtka Kali tuna, koja je s uzgojem počela prije 12 godina, danas je jedan od najvećih uzgajivača tuna na Jadranu. Kavezni uzgoj tune oživio je i ribarstvo jer se razvio posao s ulovom sitne plave ribe kojom se tuna hrani, dok su prije hrvatski ribari većinom lovili srdelu za riboprerađivačku industriju. Zadarsko područje prvo je u Hrvatskoj počelo s kaveznim uzgojem ribe i danas daje gotovo tri četvrtine uzgojene bijele ribe i tune na našem tržištu. Uzgojem tuna u Hrvatskoj bavi se šest tvrtki od kojih su četiri na zadarskom, a dvije na splitskom području.

Iako je Hrvatska prva na Mediteranu počela s kaveznim uzgojem ribe, danas, primjerice, Grčka, Francuska, Italija i Španjolska, koje su s uzgojem počele znatno kasnije, proizvode daleko više od nas. Tome je uvelike pridonijela u javnosti stvorena atmosfera konflikta marikulture, turizma i ekologije, iako provedene znanstvene analize nisu potvrdile postojanje elemenata zagađivanja okoliša, a država je prihvatila onoliki razvitak marikulture koliki je ekološki prihvatljiv.

Potrošnja ribe u Hrvatskoj na niskoj je razini u odnosu na druge zemlje. Deset kilograma ribe po stanovniku ispod je europskog prosjeka od 16 kilograma, a dvostruko je manje od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Hrvatska kvota smanjena za 140 tona
Međunarodna komisija za zaštitu atlantske tune (ICCAT) na posljednjem je zasjedanju, održanom potkraj prošle godine u Maroku, smanjila dopuštenu izlovnu kvotu Hrvatske na 654 tone tuna, što je smanjenje od 140 tona u odnosu na prijašnje razdoblje. Sukladno tomu, nositelj povlastice izlova tuna, odnosno jedan brod, smije izloviti desetak tona, što je nedovoljno za isplativost posla. Na zasjedanju ICCAT-a postojala je mogućnost da se Hrvatskoj ukine dozvola izlova tune težine do osam kilograma, no ipak joj je ostavljeno to pravo. Tako Hrvatska, uz španjolsku pokrajinu Baskiju, jedina ima pravo izlova mlade tune, dok sve ostale zemlje smiju loviti tunu minimalne težine 30 kilograma. Predlagalo se i uvođenje propisa da se tuna može loviti samo s brodovima dugim do 24 metra, ali taj prijedlog, srećom, nije prošao, jer bi to značilo da više od 50 posto hrvatske flote ne bi imalo pravo na lov.

I Hrvatska protiv smanjenja
Na godišnjem zasjedanju ICCAT-a u Maroku, 25 zemalja članica tražilo je da se za 50 posto smanji svjetska kvota izlova tune, sa 27.500 na 15.000 tona. Među njima su bili SAD, zemlje Latinske Amerike i Japan, koji sve više kontrolira uzgoj tuna, a Amerikanci ga gotovo nemaju. Među 15 članica koje su bile protiv tog zahtjeva, tražeći višu kvotu, bila je i Hrvatska uz druge europske te arapske zemlje. Znanstveno vijeće ICCAT-a opravdavalo je smanjenje kvote od 50 posto tvrdnjom da je tuna ugrožena vrsta, za što je manjkalo egzaktnih pokazatelja. Postignut je kompromis da se kvota smanji za »samo« 20 posto, pa će svjetski ulov ove godine biti oko 22.000 tona, od čega je Hrvatska dobila pravo na tri posto.


Komentari članka

Vezani članci

Može se kad se hoće, spojili zelenu i plavu Hrvatsku: nasred zadarske rive tope se čvarci!

13.08.2018.

Mirisi slavonskog čobanca i srdela s gradela draškaju nosnice prolaznika na zadarskoj rivi. Ta i druga jela, kao i brojni suhomesnati proizvodi, pića. slastice i tradicijske rukotvorine na volju su posjetiteljima zanimljive sajamske manifestacije “Plavo

Prođe li novi prijedlog EK, našim ribarima se crno piše

03.08.2018.

Dio članica, uključujući Hrvatsku, usprotivio se pojedinim idejama iz Bruxellesa pa se ipak može očekivati povoljniji kompromis

Alžirci raskinuli milijunski ugovor s hrvatskom firmom

01.08.2018.

Budući da su u istom razdoblju alžirski investitori na sličan način raskinuli ugovore i s ostalim stranim, prvenstveno europskim, izvođačima, Ingra smatra da je djelovanje alžirskog investitora politički čin

Poduzetnici ne očekuju ozbiljnije reforme ni poboljšanje poslovne klime – istraživanje

25.07.2018.

Od ukupnog broja tvrtki koje su sudjelovale u ispitivanju, njih 45 posto je izvoznika, koji velikom većinom očekuju da će prihodi na inozemnom tržištu u idućih šest mjeseci biti veći ili na istoj razini

Domaće kompanije u pola godine izvezle robe u vrijednosti 34 milijuna eura

25.07.2018.

Hrvatske su tvrtke najviše proizvoda plasirale u Mađarsku gdje je izvoz porastao za 35 posto te Italiju, gdje u odnosu na isto lanjsko razdoblje bilježi rast od 21 posto.

Tag cloud

  1. 1787 članka imaju tag hrvatska
  2. 1816 članka imaju tag turizam
  3. 1492 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 767 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 949 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 904 članka imaju tag trgovina
  8. 645 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 776 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 821 članka imaju tag ict
  13. 818 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 473 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 402 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP