Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Svi 2009

Uzgajaju i od zaborava čuvaju stare sorte jabuka

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Snježana Rajačić  

Uzgajaju i od zaborava čuvaju stare sorte jabuka

Da je obitelj Nade i Branka Čegeca iz Martinovca Zelinskog uvelike ekološki osviještena, potvrđuju i poljodjelskim aktivnostima kojima se bave. Proizvode ekološki raž, pšenicu, zob i kukuruz, a diče se i prvom hrvatskom ekološkom proizvodnjom vina.

Na 17 hektara zemlje vrijedni Čegeci ustrojili su ekološko carstvo u kojem se uzgaja kemijski netretirano povrće i voće. Upravo su im dva voćnjaka zaživjela sa sedamdesetak stabala jabuka isključivo starih sorti. Željeli su, kažu, očuvati nekadašnje sorte jabuka koje, na žalost, odumiru, a voće tradicionalnog uzgoja ne može se kupiti u trgovinama.

Ustroj voćnjaka davnašnja je želja supružnika koji su pored prvog voćnjaka podignutog 1997., prije dvije godine zasadili još jedan. Za prvi urod voćaka valja čekati i do osam godina, kažu Čegeci, čiji ekološki svjetonazor i praktičan rad slijede sin Ivan, maturant Poljoprivredne škole, i kći Helena, ekonomistica. Na golemom imanju radi se od jutra do sitnih sati, pa iako prvi plodovi jabuka stižu u lipnju, posla ima - od orezivanja voćki, košnje trave i drugog. Visokostablašice mogu rasti i do osam metara, a sade se u siječnju dok je vegetacija u mirovanju. Berba jabuka obavlja se ovisno o rodu određene sorte, kažu Čegeci. Dodaju da petrovka prva daje plod (lipanj), krivopeteljka rađa u rujnu, a početkom studenoga božićnica, poznata i kao kolačara i pogačara.

Lani je obitelj prvi put ubrala rod iz voćnjaka zasađenog 1997. godine, a sve su im sorte dobro rodile što zahvaljuju i plodnoj zemlji zelinskoga kraja. Većina danas živućih stablašica posađena je sredinom prošlog stoljeća, a sadile su se ponajprije zbog voća i kao hrana seoskog stanovništva. Voće se konzumiralo svježe, prerađivalo se i u ocat, vino, rakiju ili se sušilo. Radili su se pekmezi i kompoti, pa se voće moglo sačuvati i za zimu.

Određene su se vrste mogle čuvati i u svježem stanju od zime do proljeća. Jedna od njih je i sorta boskop, poznata i kao krupna kožara. Podrijetlom je iz Nizozemske, bujnog je rasta, a dozrijeva koncem rujna. Plodovi su joj krupni, nepravilni i s debelom pokožicom. Izražene je arome i spada među najbolje sorte jabuke. Na važnosti dobiva i kao dijetna jabuka koja dobro podnosi pritiske i transport.

»Urod iz voćnjaka ubuduće namjeravamo plasirati na ekosajmovima, jer je starih sorti jabuka na tržištu malo«, kažu supružnici čije je obiteljsko gospodarstvo od Zagrebačke županije dobilo diplomu za ekološko vinogradarstvo i vinarstvo.

Za svoja su se vina, graševinu, traminac, chardonay i zweigelt okitili mnogim zlatnim priznanjima, a uspjeh očekuju i u proizvodnji voća.


Komentari članka

Vezani članci

U deset godina spasili od izumiranja 1.400 sorti starih voćaka

14.10.2019.

Zdenka i Pavao prošli su tisuće kilometara obilazeći po Hrvatskoj stare, napuštene vrtove, tragajući za autohtonim voćkama. Danas u njihovom voćnjaku raste čak 830 sorti jabuka, 340 sorti krušaka, 159 sorti šljiva, zatim 90 sorti trešanja, 8 sorti bresaka

U svega par dana otkupna cijena mandarina pala je s 3,50 na 2,30 kuna

11.10.2019.

Problemi u prodaji obično nastaju zbog dozrijevanja većine sorata, ali sve prisutnije mandarine iz drugih proizvodnih područja EU i trećih zemalja, što uzrokuje pad cijene ispod cijene koštanja

Stasala generacija voćara spremnih na veća ulaganja u isplativije vrste

02.10.2019.

Otkupna cijena lješnjaka najviša u posljednje četiri godine - šesnaest kuna za kilogram

Imamo ekološke površine, ali gdje su ekoproizvodi?

30.09.2019.

U Hrvatskoj smo - zvuči nevjerojatno - ali čak udeseterostručili površine pod ekološkom proizvodnjom. Što zbog većih potpora, što većeg interesa pravih ekopoljoprivrednika, ali statistika bilježi čak 100 tisuća ekoloških hektara u Hrvatskoj.

Za ekstraklasu jabuka nude samo 1,80 kn/kg

03.09.2019.

To je sramotna cijena. Jabuka se u Hrvatskoj ne bi smjela tržiti ispod 2,5 kune za kilogram, komentirao je Stjepan Zorić

Tag cloud

  1. 1944 članka imaju tag hrvatska
  2. 1970 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1248 članka imaju tag izvoz
  5. 843 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag svijet
  7. 1009 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 837 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 863 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 566 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 548 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 428 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 261 članka imaju tag potpore
  25. 395 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 344 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 304 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 350 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija