Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Ou 2019

Udruga Franak: Konverzijom niti jedan CHF dužnik nije potpuno obeštećen!

Izvor: www.index.hr · Autor: Udruga Franak  

Udruga Franak: Konverzijom niti jedan CHF dužnik nije potpuno obeštećen!

OBEŠTEĆENJE presudom veće je za više od 60% nego umanjenje duga konverzijom!

Udruga Franak od početka godine usmjerava sva svoja znanja i aktivnosti prema Vrhovnom sudu RH, jer su sudbine 55.000 obitelji u rukama sudaca toga Suda, a vremena je sve manje zbog zastare koja nastupa 13.lipnja 2019.g.

Nestrpljivo iščekujemo pozitivnu odluku Vrhovnoga suda RH o našim pravima nakon konverzije, a optimizam zasnivamo na utemeljenjima iz pravno-matematičkih analiza Udruge Franak, ali prije svega iz sudskih utvrđenja u čitavome nizu pozitivnih prvostupanjskih i pravomoćnih presuda za konvertirane kredite.

Konverzija i Dodatak ugovoru o kreditu nisu uklonili nezakonitosti iz Osnovnog ugovora što je dokazano matematičkim izračunom u prikazanom grafu.

1. U prvome stupcu grafa je kunski iznos kredita u trenutku podizanja 2005. godine, 100.000 CHF na 25 godina otplate, početni tečaj bio je oko 4,75, glavnica 474.230,00 kuna.

2. U drugome stupcu vidimo da je preostala glavnica nakon cca. 10 godina otplate veća od početne za oko 10% i iznosi 518.314,00 kuna (74.300 CHF – CHF je bio oko 7 kuna).

3. U trećem stupcu se prikazuje koliko je bilo smanjenje preostale glavnice nakon konverzije uz dodatno umanjenje za preplatu utvrđenu u konverziji. Nova glavnica umanjena za razliku uplata CHF i simuliranoga euro kredita iznosi 372.871,00 kunu, gdje je efekt konverzije takav da je 28% manja preostala glavnica za preostalih 15 godina otplate u odnosu na realnu CHF glavnicu.

4. Da je potrošač tužio, i da je dobio presudu na dan konverzije 30.9.2015., kao prvo njegova preostala glavnica bila bi smanjena po početnome tečaju na 352.925,00 kuna. Osim toga dobio bi restituciju odnosno preplaćene kamate, preplaćeni tečaj i pripadajuće zatezne kamate, u ukupnom iznosu 121.771,00 kuna. Kada se taj iznos odbije od preostale glavnice umanjene po početnome tečaju dobije se iznos od 231.154,00 kuna odnosno 38% manja glavnica nego u slučaju konverzije kredita.

5. Efekt konverzije jest ukupno smanjenje preostale glavnice na dan 30.9.2015. u odnosu na realnu CHF glavnicu za 45%, dok je efekt konverzije ukupno smanjenje glavnice u odnosu na CHF glavnicu na dan 30.9.2015. oko 28%. Ako se usporedi efekt presude i efekt konverzije, presuda donosi za 61% više, nego konverzija u konkretnome primjeru. U primjerima kredita koji su na kraći rok, zbog većih uplata anuiteta efekt presude u odnosu na efekt konverzije još je veći.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

6. Konačno, u petome stupcu se vidi efekt eventualne presude za ništetan ugovor. U tome slučaju kredit više ne postoji, ne postoji niti hipoteka, a banka bi dapače bila dužna još znatan iznos novca tužitelju potrošaču.

Zaključak

Konverzijom nije izvršena restitucija koju određuje pravo EU. Niti po Direktivi 93/13, niti po presudama Suda EU konverzija ne predstavlja restituciju koja se po pravu EU mora izvršiti, ako se utvrde nepoštene ugovorne odredbe. Konverzijom je izvršeno samo ekonomsko izjednačavanje kredita s valutnom klauzulom CHF i simuliranoga kredita s valutnom klauzulom EURO. Pritom su banke u konverziji rabile nepoštene kamatne stope iz istovrsnog euro kredita, a osim toga su nametnule i nepoštenu visoku maržu iz euro kredita, maržu o kojoj se nije pregovaralo, nego je ona ponuđena po principu uzmi ili ostavi.

Presudom se dobiva umanjenje glavnice koje je daleko veće nego kod konverzije, a osim toga se dobije i preplaćeni iznos kamata, i preplaćeni iznos na temelju rasta tečaja uz pripadajuću zateznu kamatu po oba zahtjeva za isplatu.

Općenito, sveukupni rezultat pravomoćne privatne presude za nepoštenu kamatu i valutu CHF veći je za 60% i više od rezultata konverzije, pri čemu je razlika veća ako je u pitanju kraći rok otplate kredita.

Pravni temelji su jasni, konverzija nije konvalidacija nepoštenih ugovornih odredaba, i stoga konverzijom nije ispunjen niti jedan element prava EU, ali niti hrvatskoga prava, koji je nužan za obeštećenje oštećenih CHF dužnika.


Komentari članka

Vezani članci

Do sada zaprimljeno ukupno 2237 zahtjeva za neki od tri oblika zajma tvrtkama pogođenima koronakrizom

07.05.2020.

Najviše zahtjeva zaprimljeno je za COVID zajam i za ESIF mikro, potom za mikrozajam za obrtna sredstva za ruralni razvoj

Europska komisija bankama: Lakše dajte kredite građanima i gospodarstvu

29.04.2020.

EUROPSKA komisija objavila je u utorak paket mjera za lakše kreditiranje kućanstava i gospodarstva kako bi im se pomoglo da se lakše suoče s ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa. "Bankarski sektor može itekako pomoći u ublažavanju štete po gosp

Od danas moratorij na otplatu kredita

02.04.2020.

Građanima i poduzetnicima koji su pogođeni epidemijom koronavirusne bolesti banke su od danas omogućile moratorij na otplatu kredita za najmanje iduća tri mjeseca uz mogućnost produljenja.

'Za mali kredit HAMAG traži toliko papira da od svega želim odustati'

01.04.2020.

Imam potrebna znanja za ispunjavanje ove procedure i pribavljanje potrebnih dokumenata, ali za to su mi potrebna barem dva dana. Međutim, kada prosječan mikro poduzetnik vidi sve zahtjeve, smatram da neće ni pokušati sam realizirati kredit

Adrović: Banke neće podizati ovrhe do 30. lipnja

30.03.2020.

Banke u Hrvatskoj još uvijek razmatraju mogućnost na moratorij na otplatu kredita tvrtkama i građanima uz formiranje garantne sheme

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 300 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija