Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Srp 2009

Udar na džep građana i stopiranje investicija

Izvor: www.tportal.hr · Autor: O. I. N./L. F.  

Udar na džep građana i stopiranje investicija

Kako su se dosadašnja rezanja proračunskih troškova pokazala kao nedovoljna, a punjenje proračuna podbacuje zbog velikog pada potrošnje i zamrzavanja brojnih investicija, ponovno je oživjela ideja o uvođenju trošarina na mobilnu telefoniju. Prema zasad neslužbenim informacijama, takva odluka razmatrana je u utorak na sjednici predsjedništva HDZ-a.

Kao što su bile protiv toga i početkom godine, kada je prvi put predloženo uvođenje trošarina na mobitele, telekomunikacijske kompanije i danas su žestoko protiv tog Vladinog poteza.

Predsjednik Uprave i glavni direktor Hrvatskog Telekoma Ivica Mudrinić rekao je da će uvođenje trošarina dovesti do povećanja cijena usluga, što znači pad potrošnje, a to opet dovodi do toga da će teleoperateri smanjiti investicije.

'Pitanje je zašto se uvodi porez na sektor telekomunikacija, koji je profitabilan. Je li to nešto štetno što se želi destimulirati?' pita se Mudrinić i nastavlja da bi se uvođenjem trošarina povećala ionako previsoka stopa oporezivanja, stvorila lošija konkurentska pozicija i onemogućila daljnja ulaganja u telekom sektor bez kojeg nije moguće podići konkurentnost ostalih gospodarskih grana.

'Nakon niza propusta, opet posežemo za mjerama čije nedvojbene negativne učinke nismo ni probali kvantificirati, jednako kao što je to bilo sa zabranom rada nedjeljom. Ovakvo povlačenje kratkoročnih poteza, a bez sagledavanja posljedica, moglo bi rezultirati time da se već za pola godine ponovno pitamo gdje se još mogu uvesti neke trošarine, porezi ili dugi nameti', komentirao je Mudrinić.

Sličnog stava je i predsjednik Uprave Vipneta, Mladen Pejković: 'To je udarac na džep građana jer je komuniciranje osnovna ljudska potreba i neće prestati uvođenjem trošarina koje postoje, od nama poznatih primjera, još samo u susjednoj Srbiji. Bio bi to i udarac na investicije u telekomunikacijsku industriju, čime se dugoročno smanjuje efikasnost našeg gospodarstva. Ako bi pak došlo do značajnog pada dobiti operatera, postavlja se i pitanje ekonomske logike jer bi država ubrala i znatno manje poreza na dobit operatera.'

U Srbiji je od 1. lipnja uveden porez na korištenje mobitela od 10 posto, na što su telekomunikacijski operateri za isti postotak poskupili cijenu poziva i SMS poruka, a pad prihoda pokušali su kompenzirati uvođenjem novih, povoljnijih korisničkih paketa.

Iako se hrvatski telekomunikacijski operateri još nisu izjasnili hoće li teret trošarina u potpunosti prebaciti na korisnike ili dio će preuzeti na sebe, Ljubo Jurčić, ekonomski strateg SDP-a, siguran je da će telekomunikacijske tvrtke dio tereta trošarina preuzeti na sebe kako ne bi previše opteretile svoje korisnike.

'Podržavam uvođenje trošarina na mobitele, odnosno SMS poruke i razgovore. Stopa oporezivanja ne bi smjela biti manja od 10 posto, a ni viša od 20 posto', komentirao je za tportal Jurčić.

S njim se ne slaže Borislav Škegro, nekadašnji ministar financija: 'Trošarine na mobitelske usluge su bedastoća. Oporezivanje pojedinih proizvoda je glupost, to je primjer ad hoc rješenja.'

Postojeća trošarina na gorivo je prikriveni porez za financiranje gradnje autocesta, a ima i svoje ekološko opravdanje. Svima je jasno zašto postoje trošarine na alkohol i cigarete. Škegro misli da uvođenje trošarina na mobitelske usluge nema opravdan ekonomski razlog.

Analitičar Zdeslav Šantić iz RBA radije bi da se država umjesto uvođenja trošarina na mobitele odluči na smanjenje državne potrošnje jer će trošarine imati negativne posljedice stvaranjem dodatnog pritiska na telekomunikacijski sektor i smanjenje investicija tih kompanija.

'No Vlada bi se na to mogla odlučiti kako bi u vrlo kratkom roku mogla prikupiti dodatne proračunske prihode, odnosno u što kraćem roku smanjiti proračunski deficit', komentirao je mogući potez Vlade suočene s očajnim stanjem u državnom proračunu Šantić za tportal.

Šantić smatra da bismo u srednjoročnom razdoblju mogli zabilježiti i značajniju poreznu reformu s većim poreznim opterećenjem imovine i kapitalne dobiti, a manjim opterećenjem rada. 'No ne smijemo zaboraviti da bi prije takve reforme bilo nužno dovođenje rashodovne strane u realne okvire', kazao je analitičar RBA.


Komentari članka

Vezani članci

Očekivanja poslovne zajednice od nove vlade

13.07.2020.

Poslovna zajednica očekuje da buduća vlada počne provoditi toliko spominjane strukturne reforme već u prvoj godini mandata.

Predložen novi proračun EU: Za ZPP 55,2 milijarde eura

26.06.2020.

Osim 55,2 milijarde eura za Zajedničku poljoprivrednu politiku, predloženo je i 813 milijuna eura za Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

Glas poduzetnika: Sad je jasno, vladu nije briga za radna mjesta

10.06.2020.

Zar doista Vlada Republike Hrvatske prepušta 20 000 ljudi na milost i nemilost stranim leasing kućama? Prema propasti ide tisuće obitelji, ali Vlada očito smatra kako trenutačno ima važnijeg posla od toga. Vladajući se bave predizbornim kalkulacijama, dok

Vlada odlučila o rebalansu proračuna, minus između 23 i 25 milijardi kuna

08.05.2020.

Vlada je na sjednici odlučila o rebalansu proračuna zbog velikog smanjenja prihoda izazvanog krizom. Ušteda ima u svim resorima, a rashodna strana ostala je ista, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Provjerili smo kako će ministar Marić zakrpati proračunsku rupu od 45 milijardi kuna: Tri mjeseca bez većih potresa, a onda...

09.04.2020.

Troškovi Vladinih opsežnih mjera pomoći gospodarstvu i građanima u cilju borbe protiv negativnih posljedica epidemije koronavirusa neminovno će staviti državne financije na veliku kušnju. Provjerili smo koliko će koštati Vladine mjere pomoći i kako će drž

Tag cloud

  1. 2027 članka imaju tag hrvatska
  2. 2093 članka imaju tag turizam
  3. 1577 članka imaju tag financije
  4. 1304 članka imaju tag izvoz
  5. 1086 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1022 članka imaju tag trgovina
  8. 1049 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 737 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 864 članka imaju tag investicije
  11. 954 članka imaju tag ict
  12. 1007 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 896 članka imaju tag industrija
  15. 792 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 615 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 360 članka imaju tag eu fondovi
  26. 267 članka imaju tag koronavirus
  27. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 386 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 314 članka imaju tag osijek
  33. 428 članka imaju tag dzs
  34. 314 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 305 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici