Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Srp 2009

Udar na džep građana i stopiranje investicija

Izvor: www.tportal.hr · Autor: O. I. N./L. F.  

Udar na džep građana i stopiranje investicija

Kako su se dosadašnja rezanja proračunskih troškova pokazala kao nedovoljna, a punjenje proračuna podbacuje zbog velikog pada potrošnje i zamrzavanja brojnih investicija, ponovno je oživjela ideja o uvođenju trošarina na mobilnu telefoniju. Prema zasad neslužbenim informacijama, takva odluka razmatrana je u utorak na sjednici predsjedništva HDZ-a.

Kao što su bile protiv toga i početkom godine, kada je prvi put predloženo uvođenje trošarina na mobitele, telekomunikacijske kompanije i danas su žestoko protiv tog Vladinog poteza.

Predsjednik Uprave i glavni direktor Hrvatskog Telekoma Ivica Mudrinić rekao je da će uvođenje trošarina dovesti do povećanja cijena usluga, što znači pad potrošnje, a to opet dovodi do toga da će teleoperateri smanjiti investicije.

'Pitanje je zašto se uvodi porez na sektor telekomunikacija, koji je profitabilan. Je li to nešto štetno što se želi destimulirati?' pita se Mudrinić i nastavlja da bi se uvođenjem trošarina povećala ionako previsoka stopa oporezivanja, stvorila lošija konkurentska pozicija i onemogućila daljnja ulaganja u telekom sektor bez kojeg nije moguće podići konkurentnost ostalih gospodarskih grana.

'Nakon niza propusta, opet posežemo za mjerama čije nedvojbene negativne učinke nismo ni probali kvantificirati, jednako kao što je to bilo sa zabranom rada nedjeljom. Ovakvo povlačenje kratkoročnih poteza, a bez sagledavanja posljedica, moglo bi rezultirati time da se već za pola godine ponovno pitamo gdje se još mogu uvesti neke trošarine, porezi ili dugi nameti', komentirao je Mudrinić.

Sličnog stava je i predsjednik Uprave Vipneta, Mladen Pejković: 'To je udarac na džep građana jer je komuniciranje osnovna ljudska potreba i neće prestati uvođenjem trošarina koje postoje, od nama poznatih primjera, još samo u susjednoj Srbiji. Bio bi to i udarac na investicije u telekomunikacijsku industriju, čime se dugoročno smanjuje efikasnost našeg gospodarstva. Ako bi pak došlo do značajnog pada dobiti operatera, postavlja se i pitanje ekonomske logike jer bi država ubrala i znatno manje poreza na dobit operatera.'

U Srbiji je od 1. lipnja uveden porez na korištenje mobitela od 10 posto, na što su telekomunikacijski operateri za isti postotak poskupili cijenu poziva i SMS poruka, a pad prihoda pokušali su kompenzirati uvođenjem novih, povoljnijih korisničkih paketa.

Iako se hrvatski telekomunikacijski operateri još nisu izjasnili hoće li teret trošarina u potpunosti prebaciti na korisnike ili dio će preuzeti na sebe, Ljubo Jurčić, ekonomski strateg SDP-a, siguran je da će telekomunikacijske tvrtke dio tereta trošarina preuzeti na sebe kako ne bi previše opteretile svoje korisnike.

'Podržavam uvođenje trošarina na mobitele, odnosno SMS poruke i razgovore. Stopa oporezivanja ne bi smjela biti manja od 10 posto, a ni viša od 20 posto', komentirao je za tportal Jurčić.

S njim se ne slaže Borislav Škegro, nekadašnji ministar financija: 'Trošarine na mobitelske usluge su bedastoća. Oporezivanje pojedinih proizvoda je glupost, to je primjer ad hoc rješenja.'

Postojeća trošarina na gorivo je prikriveni porez za financiranje gradnje autocesta, a ima i svoje ekološko opravdanje. Svima je jasno zašto postoje trošarine na alkohol i cigarete. Škegro misli da uvođenje trošarina na mobitelske usluge nema opravdan ekonomski razlog.

Analitičar Zdeslav Šantić iz RBA radije bi da se država umjesto uvođenja trošarina na mobitele odluči na smanjenje državne potrošnje jer će trošarine imati negativne posljedice stvaranjem dodatnog pritiska na telekomunikacijski sektor i smanjenje investicija tih kompanija.

'No Vlada bi se na to mogla odlučiti kako bi u vrlo kratkom roku mogla prikupiti dodatne proračunske prihode, odnosno u što kraćem roku smanjiti proračunski deficit', komentirao je mogući potez Vlade suočene s očajnim stanjem u državnom proračunu Šantić za tportal.

Šantić smatra da bismo u srednjoročnom razdoblju mogli zabilježiti i značajniju poreznu reformu s većim poreznim opterećenjem imovine i kapitalne dobiti, a manjim opterećenjem rada. 'No ne smijemo zaboraviti da bi prije takve reforme bilo nužno dovođenje rashodovne strane u realne okvire', kazao je analitičar RBA.


Komentari članka

Vezani članci

Pčelarima godišnje 14,8 milijuna kuna

13.09.2019.

Želimo očuvanje zdrave, vitalne izvorne populacije pčela te podizanje konkurentnosti pčelarskog sektora kako bi se osigurao dovoljan broj pčelinjih zajednica za uspješno oprašivanje poljoprivrednih usjeva i samoniklog bilja

Uredba o zakupu šumskog zemljišta - nema zemlje za nekog bez grla stoke ili programa

05.08.2019.

Novom Uredbom o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske postavljeni su jasni kriteriji tko može dobiti zemljište u zakup te je omogućena pravna jednakost i šansa svima kojima je zemljište zaista i potrebno. Mogućnost da netko bez jednog g

Prvi obrisi Marićeve reforme - Veće plaće i manji PDV za turizam?

24.07.2019.

Četvrti paket poreznih izmjena trebao bi biti poznat do kraja ovog mjeseca, ali u skladu s dosadašnjom praksom, ministar financija Zdravko Marić želi svakako izbjeći nagađanja o tome što će u njemu biti pa je od članova radne skupina zatražio da potpišu i

Mate Rimac razgovarao s Plenkovićem: Najavljen sastanak s Hyundaijem i Porscheom

25.06.2019.

"Mi želimo pokazati što je autoindustriji važno, a onda je na vladi da odluči želi li ići u tom smjeru i raditi mjere koje su potrebne da bi investitori došli u Hrvatsku", objasnio je Rimac.

Marić najavio novo porezno rasterećenje i povećanje plaća te otkrio sudbinu poreza na nekretnine

21.06.2019.

Ministar financija Zdravko Marić najavio je u srijedu da će kroz nekoliko dana ponovno zasjesti radna skupina, osnovana 2016., kako bi razmijenili mišljenja, te da će tijekom ljetne stanke krenuti u javnu raspravu i prezentirati nove mjere kojima namjerav

Tag cloud

  1. 1944 članka imaju tag hrvatska
  2. 1970 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1248 članka imaju tag izvoz
  5. 843 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag svijet
  7. 1009 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 837 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 863 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 566 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 548 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 428 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 261 članka imaju tag potpore
  25. 395 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 344 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 304 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 350 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija