Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Tra 2018

U Valpovu se gradi revolucionarna elektrana: promijenit će način proizvodnje bioenergije

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Nikola Patković  

U Valpovu se gradi revolucionarna elektrana: promijenit će način proizvodnje bioenergije

Za najviše tri mjeseca u Valpovu će s radom početi jedinstvena bioelektrana Biomasa Valpovo, vrijedna dva milijuna eura, iz koje će, za razliku od svih drugih objekata takvog tipa, osim električne i toplinske energije, kao nusproizvod izlaziti iznimno vrijedan aktivni bio ugljen.

Ako je suditi prema riječima osječkog poduzetnika Danijela Marića, koji je voditelj ovog projekta, radi se o revolucionarnom projektu koji bi mogao na globalnoj razini promijeniti način proizvodnje zelene energije.
Tehnologija

- Riječ je o dosad neviđenom sustavu čija je najveća specifičnost, a ujedno i prednost, upravo proizvodnja bio ugljena. Na lokaciji u Valpovu već smo imali građevinsku dozvolu za bioelektranu, ali u cijeloj Europi i dijelu Azije nismo mogli pronaći pogodnu tehnologiju za rasplinjavanje drvne bio mase pa je projekt bio na granici otkazivanja.

No, tada smo naišli na jednog slovenskog poduzetnika koji je imao odgovore i rješenja za sva naša pitanja kroz svoju tehnologiju Biomass Ultima - ispričao je Marić.

Sa Slovencem kojega on spominje, a koji se još ne želi u Hrvatskoj javno eksponirati, povezao ga je Aleksandar Milohnoja, Osječanin koji već 30-ak godina kao poslovni konzultant i savjetnik živi i radi u Ljubljani.

- Isti se projekt radi i u Sloveniji, a drugi je trebao biti u Austriji, no uspio sam svog slovenskog prijatelja uvjeriti da ga preseli u Slavoniju, u blizinu mog Osijeka, premda moram reći da je tu važnu ulogu odigrao i gospodin Marić koji se pokazao iznimnim stručnjakom na tom području. Cilj mi je bio pomoći zavičaju u smislu dovođenja vrijedne investicije koja će omogućiti otvaranje, zasad, desetak novih radnih mjesta, ali i generirati bolje poslovno okruženje i rast ekonomskih ulaganja - rekao je Milohnoja te istaknuo da je riječ o zelenom projektu.

Koliko je on specifičan, potvrđuje i činjenica da elektrana neće imati dimnjake, što znači da iz nje ništa neće izlaziti u atmosferu. Pozitivni bi učinci, pak, trebali biti veliki.

- Primjerice, za proizvodnju nam ne treba vrhunska sječka jer se kao ulazna sirovina mogu koristiti drvni otpaci, kora, piljevina i sječka standardnih formata. Imat ćemo potpuno zatvoren ciklus s proizvodnjom 400 kW energije na sat, od čega ćemo 300 izvoziti u javnu mrežu, a 100 trošiti za naše potrebe, konkretno za sušenje sječke iz koje ćemo dobivati aktivni bio ugljen, i to više od dvije tone dnevno, čime će se ostvarivati puno veći profit u usporedbi s ostalim proizvođačima.

Ovaj koncept iz temelja mijenja proizvodnju električne energije, a važno je reći da u ovom sustavu nema otpadnih voda ni pepela, odnosno nema nikakvog dodatnog zbrinjavanja. Tehnologija je takva da je nešto veća potrošnja sječke i nećemo imati maksimalnu električnu učinkovitost sustava (bit će oko 85 posto) jer nećemo iskoristiti svu energiju iz drva, ali imat ćemo vrijedan nusprodukt - istaknuo je Marić.
Liječenje stoke

Tako dobiveni ugljen, koji će sadržavati čak 80 posto karbona, može se koristiti u poljoprivredi, ali i za pročišćavanje otpadnih voda pa do korištenja u medicinske svrhe. To je potvrdio i prof. dr. Zvonimir Steiner s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, koji je objasnio da se bio ugljen može koristiti za obogaćivanje tla mineralima, ali i za liječenje stoke u intenzivnom uzgoju kod pojave enteritisa i bronhopneumonije, koji stočarima čine velike probleme u uzgoju. Koristan je i za probleme s mikrotoksinima te kao prevencija protiv Escherichije coli.

- Ovo nije izmišljanje tople vode, ali poanta je da se aktivni ugljen u industriji radi ciljano i dosad ga se nije dobivalo iz kogeneracija, a to je, uz ekološku komponentu, velika vrijednost ovog projekta. Ne bih se začudio da taj nusproizvod nakon nekog vremena postane glavni proizvod - rekao je prof. dr. Steiner. Biomasa Valpovo bit će svojevrsna pokazna elektrana i pilot ovog projekta koji za cilj ima potpunu komercijalizaciju i gradnju znatno većeg pogona.


Komentari članka

Vezani članci

Do 2050. pola svijeta će strujom napajati obnovljivi izvori energije

25.06.2018.

Nova godišnja analiza Bloomberga, pod nazivom New Energy Outlook 2018, na temelju podataka od 65 stručnjaka za energetiku s 12 velikih svjetskih tržišta, predviđa kako će se razvijati tržište električne energije do sredine ovog stoljeća

MOL Grupa u 2017. ostvarila najveću dobit u posljednjih deset godina

21.02.2018.

Ovu godinu započeli smo snažno, a pred nama su ključne investicijske odluke. I u 2018. očekujemo da ćemo ostvariti EBITDA u iznosu od oko 2,2 milijarde dolara, što će nam omogućiti financiranje naših transformacijskih projekata

Ruski rulet: Tko bi bio bolji novi gazda Ine, Gazprom ili Rosnjeft?

10.11.2017.

Naši mediji pisali su da je već stvoren plan da Rosnjeft kupi 19 posto dionica od hrvatske Vlade. Od MOL-a bi u ime nekih starih dugovanja preuzeo dodatnih 32 posto, čime bi postao većinski vlasnik s udjelom od 51 posto

U Slavoniji niču istražne bušotine za naftu i plin, do kraja godine novi natječaji

27.09.2017.

Što je istražna površina općine veća, veći je i prihod od naknade, koja iznosi 400 kuna po četvornom kilometru. Lani, budući da se radilo samo o polovici godine, u svih 166 jedinica lokalne samouprave u kojima su istražni blokovi otišlo je 2,69 milijuna k

Ugovor Gazproma i PPD-a vrijedan kao pola duga Agrokora

27.09.2017.

Ugovorom se do 31. prosinca 2027. Gazprom se obvezuje Hrvatskoj isporučiti jednu milijardu kubičnih metara plina godišnje. Detalji ugovora nisu do kraja objavljeni, ali načelno će se cijena formirati prema referentnoj cijeni na najvećem regionalnom čvoriš

Tag cloud

  1. 1822 članka imaju tag hrvatska
  2. 1854 članka imaju tag turizam
  3. 1506 članka imaju tag financije
  4. 1185 članka imaju tag izvoz
  5. 783 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 964 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 920 članka imaju tag trgovina
  8. 658 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 793 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag EU
  11. 860 članka imaju tag svijet
  12. 836 članka imaju tag industrija
  13. 838 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 558 članka imaju tag maloprodaja
  17. 524 članka imaju tag marketing
  18. 443 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 479 članka imaju tag krediti
  20. 480 članka imaju tag tehnologija
  21. 332 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 239 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 320 članka imaju tag agrokor
  30. 314 članka imaju tag eu fondovi
  31. 287 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 318 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 362 članka imaju tag BDP