Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Tra 2018

U Valpovu se gradi revolucionarna elektrana: promijenit će način proizvodnje bioenergije

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Nikola Patković  

U Valpovu se gradi revolucionarna elektrana: promijenit će način proizvodnje bioenergije

Za najviše tri mjeseca u Valpovu će s radom početi jedinstvena bioelektrana Biomasa Valpovo, vrijedna dva milijuna eura, iz koje će, za razliku od svih drugih objekata takvog tipa, osim električne i toplinske energije, kao nusproizvod izlaziti iznimno vrijedan aktivni bio ugljen.

Ako je suditi prema riječima osječkog poduzetnika Danijela Marića, koji je voditelj ovog projekta, radi se o revolucionarnom projektu koji bi mogao na globalnoj razini promijeniti način proizvodnje zelene energije.
Tehnologija

- Riječ je o dosad neviđenom sustavu čija je najveća specifičnost, a ujedno i prednost, upravo proizvodnja bio ugljena. Na lokaciji u Valpovu već smo imali građevinsku dozvolu za bioelektranu, ali u cijeloj Europi i dijelu Azije nismo mogli pronaći pogodnu tehnologiju za rasplinjavanje drvne bio mase pa je projekt bio na granici otkazivanja.

No, tada smo naišli na jednog slovenskog poduzetnika koji je imao odgovore i rješenja za sva naša pitanja kroz svoju tehnologiju Biomass Ultima - ispričao je Marić.

Sa Slovencem kojega on spominje, a koji se još ne želi u Hrvatskoj javno eksponirati, povezao ga je Aleksandar Milohnoja, Osječanin koji već 30-ak godina kao poslovni konzultant i savjetnik živi i radi u Ljubljani.

- Isti se projekt radi i u Sloveniji, a drugi je trebao biti u Austriji, no uspio sam svog slovenskog prijatelja uvjeriti da ga preseli u Slavoniju, u blizinu mog Osijeka, premda moram reći da je tu važnu ulogu odigrao i gospodin Marić koji se pokazao iznimnim stručnjakom na tom području. Cilj mi je bio pomoći zavičaju u smislu dovođenja vrijedne investicije koja će omogućiti otvaranje, zasad, desetak novih radnih mjesta, ali i generirati bolje poslovno okruženje i rast ekonomskih ulaganja - rekao je Milohnoja te istaknuo da je riječ o zelenom projektu.

Koliko je on specifičan, potvrđuje i činjenica da elektrana neće imati dimnjake, što znači da iz nje ništa neće izlaziti u atmosferu. Pozitivni bi učinci, pak, trebali biti veliki.

- Primjerice, za proizvodnju nam ne treba vrhunska sječka jer se kao ulazna sirovina mogu koristiti drvni otpaci, kora, piljevina i sječka standardnih formata. Imat ćemo potpuno zatvoren ciklus s proizvodnjom 400 kW energije na sat, od čega ćemo 300 izvoziti u javnu mrežu, a 100 trošiti za naše potrebe, konkretno za sušenje sječke iz koje ćemo dobivati aktivni bio ugljen, i to više od dvije tone dnevno, čime će se ostvarivati puno veći profit u usporedbi s ostalim proizvođačima.

Ovaj koncept iz temelja mijenja proizvodnju električne energije, a važno je reći da u ovom sustavu nema otpadnih voda ni pepela, odnosno nema nikakvog dodatnog zbrinjavanja. Tehnologija je takva da je nešto veća potrošnja sječke i nećemo imati maksimalnu električnu učinkovitost sustava (bit će oko 85 posto) jer nećemo iskoristiti svu energiju iz drva, ali imat ćemo vrijedan nusprodukt - istaknuo je Marić.
Liječenje stoke

Tako dobiveni ugljen, koji će sadržavati čak 80 posto karbona, može se koristiti u poljoprivredi, ali i za pročišćavanje otpadnih voda pa do korištenja u medicinske svrhe. To je potvrdio i prof. dr. Zvonimir Steiner s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, koji je objasnio da se bio ugljen može koristiti za obogaćivanje tla mineralima, ali i za liječenje stoke u intenzivnom uzgoju kod pojave enteritisa i bronhopneumonije, koji stočarima čine velike probleme u uzgoju. Koristan je i za probleme s mikrotoksinima te kao prevencija protiv Escherichije coli.

- Ovo nije izmišljanje tople vode, ali poanta je da se aktivni ugljen u industriji radi ciljano i dosad ga se nije dobivalo iz kogeneracija, a to je, uz ekološku komponentu, velika vrijednost ovog projekta. Ne bih se začudio da taj nusproizvod nakon nekog vremena postane glavni proizvod - rekao je prof. dr. Steiner. Biomasa Valpovo bit će svojevrsna pokazna elektrana i pilot ovog projekta koji za cilj ima potpunu komercijalizaciju i gradnju znatno većeg pogona.


Komentari članka

Vezani članci

Valpovo ima najveći eko silos za žitarice i uljarice u Hrvatskoj

13.06.2019.

PPK Valpovo d.o.o. najavljuje velike razvojne ambicije, a njihovi silosi spremno čekaju ovogodišnji urod uljarica i žitarica. Nakon investiranja i certifkacije danas imaju najveće kapacitete specijalizirane za preradu, čišćenje i skladištenje sirovina iz

Dobre vijesti za vozače: Pojeftinilo gorivo u Hrvatskoj

15.05.2019.

Nova cijena Eurosupera 95 kreće se između 10,08 i 10,49 kuna, dok se nova cijena dizelskih goriva sad kreće između 9,85 i 10,28 kuna.

Nova kriza je izgledna, opet će je porezni obveznici platiti

07.05.2019.

Gost nedjeljne emisije EnergyPress bio je Zoran Loew, izvršni director Udruge poreznih obveznika Lipa. Govorio je o trošarinama na energente, infrastrukturnim projektima i očekivanjima glede investicija iz Kine

U prvom intervjuu ikad Duško Čorak otkriva kako je Inetec dobio najzahtjevniji posao na svijetu

01.05.2019.

Vlasnik, osnivač i predsjednik tvrtke Inetec – Institut za nuklearnu energiju dr. sc. Duško Čorak, koji vrlo rijetko daje izjave za medije, a nikada dosad nije dao intervju, pristao je za Lider ispričati kako je njegova tvrtka dobila najzahtjevniji posao

Natječaj za inovativne i održive otoke, pobjednicima nagrade u iznosu do 100 tisuća eura

02.04.2019.

Europska komisija objavila je poziv za prijave na prvo izdanje natječaja RESponsible Island Prize, posvećenog otocima s inovativnom i održivom lokalnom proizvodnjom električne i toplinske energije, te energije za hlađenje i prijevoz

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1958 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 902 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 260 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 332 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija