Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Tra 2018

U Valpovu se gradi revolucionarna elektrana: promijenit će način proizvodnje bioenergije

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Nikola Patković  

U Valpovu se gradi revolucionarna elektrana: promijenit će način proizvodnje bioenergije

Za najviše tri mjeseca u Valpovu će s radom početi jedinstvena bioelektrana Biomasa Valpovo, vrijedna dva milijuna eura, iz koje će, za razliku od svih drugih objekata takvog tipa, osim električne i toplinske energije, kao nusproizvod izlaziti iznimno vrijedan aktivni bio ugljen.

Ako je suditi prema riječima osječkog poduzetnika Danijela Marića, koji je voditelj ovog projekta, radi se o revolucionarnom projektu koji bi mogao na globalnoj razini promijeniti način proizvodnje zelene energije.
Tehnologija

- Riječ je o dosad neviđenom sustavu čija je najveća specifičnost, a ujedno i prednost, upravo proizvodnja bio ugljena. Na lokaciji u Valpovu već smo imali građevinsku dozvolu za bioelektranu, ali u cijeloj Europi i dijelu Azije nismo mogli pronaći pogodnu tehnologiju za rasplinjavanje drvne bio mase pa je projekt bio na granici otkazivanja.

No, tada smo naišli na jednog slovenskog poduzetnika koji je imao odgovore i rješenja za sva naša pitanja kroz svoju tehnologiju Biomass Ultima - ispričao je Marić.

Sa Slovencem kojega on spominje, a koji se još ne želi u Hrvatskoj javno eksponirati, povezao ga je Aleksandar Milohnoja, Osječanin koji već 30-ak godina kao poslovni konzultant i savjetnik živi i radi u Ljubljani.

- Isti se projekt radi i u Sloveniji, a drugi je trebao biti u Austriji, no uspio sam svog slovenskog prijatelja uvjeriti da ga preseli u Slavoniju, u blizinu mog Osijeka, premda moram reći da je tu važnu ulogu odigrao i gospodin Marić koji se pokazao iznimnim stručnjakom na tom području. Cilj mi je bio pomoći zavičaju u smislu dovođenja vrijedne investicije koja će omogućiti otvaranje, zasad, desetak novih radnih mjesta, ali i generirati bolje poslovno okruženje i rast ekonomskih ulaganja - rekao je Milohnoja te istaknuo da je riječ o zelenom projektu.

Koliko je on specifičan, potvrđuje i činjenica da elektrana neće imati dimnjake, što znači da iz nje ništa neće izlaziti u atmosferu. Pozitivni bi učinci, pak, trebali biti veliki.

- Primjerice, za proizvodnju nam ne treba vrhunska sječka jer se kao ulazna sirovina mogu koristiti drvni otpaci, kora, piljevina i sječka standardnih formata. Imat ćemo potpuno zatvoren ciklus s proizvodnjom 400 kW energije na sat, od čega ćemo 300 izvoziti u javnu mrežu, a 100 trošiti za naše potrebe, konkretno za sušenje sječke iz koje ćemo dobivati aktivni bio ugljen, i to više od dvije tone dnevno, čime će se ostvarivati puno veći profit u usporedbi s ostalim proizvođačima.

Ovaj koncept iz temelja mijenja proizvodnju električne energije, a važno je reći da u ovom sustavu nema otpadnih voda ni pepela, odnosno nema nikakvog dodatnog zbrinjavanja. Tehnologija je takva da je nešto veća potrošnja sječke i nećemo imati maksimalnu električnu učinkovitost sustava (bit će oko 85 posto) jer nećemo iskoristiti svu energiju iz drva, ali imat ćemo vrijedan nusprodukt - istaknuo je Marić.
Liječenje stoke

Tako dobiveni ugljen, koji će sadržavati čak 80 posto karbona, može se koristiti u poljoprivredi, ali i za pročišćavanje otpadnih voda pa do korištenja u medicinske svrhe. To je potvrdio i prof. dr. Zvonimir Steiner s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, koji je objasnio da se bio ugljen može koristiti za obogaćivanje tla mineralima, ali i za liječenje stoke u intenzivnom uzgoju kod pojave enteritisa i bronhopneumonije, koji stočarima čine velike probleme u uzgoju. Koristan je i za probleme s mikrotoksinima te kao prevencija protiv Escherichije coli.

- Ovo nije izmišljanje tople vode, ali poanta je da se aktivni ugljen u industriji radi ciljano i dosad ga se nije dobivalo iz kogeneracija, a to je, uz ekološku komponentu, velika vrijednost ovog projekta. Ne bih se začudio da taj nusproizvod nakon nekog vremena postane glavni proizvod - rekao je prof. dr. Steiner. Biomasa Valpovo bit će svojevrsna pokazna elektrana i pilot ovog projekta koji za cilj ima potpunu komercijalizaciju i gradnju znatno većeg pogona.


Komentari članka

Vezani članci

MOL Grupa u 2017. ostvarila najveću dobit u posljednjih deset godina

21.02.2018.

Ovu godinu započeli smo snažno, a pred nama su ključne investicijske odluke. I u 2018. očekujemo da ćemo ostvariti EBITDA u iznosu od oko 2,2 milijarde dolara, što će nam omogućiti financiranje naših transformacijskih projekata

Ruski rulet: Tko bi bio bolji novi gazda Ine, Gazprom ili Rosnjeft?

10.11.2017.

Naši mediji pisali su da je već stvoren plan da Rosnjeft kupi 19 posto dionica od hrvatske Vlade. Od MOL-a bi u ime nekih starih dugovanja preuzeo dodatnih 32 posto, čime bi postao većinski vlasnik s udjelom od 51 posto

U Slavoniji niču istražne bušotine za naftu i plin, do kraja godine novi natječaji

27.09.2017.

Što je istražna površina općine veća, veći je i prihod od naknade, koja iznosi 400 kuna po četvornom kilometru. Lani, budući da se radilo samo o polovici godine, u svih 166 jedinica lokalne samouprave u kojima su istražni blokovi otišlo je 2,69 milijuna k

Ugovor Gazproma i PPD-a vrijedan kao pola duga Agrokora

27.09.2017.

Ugovorom se do 31. prosinca 2027. Gazprom se obvezuje Hrvatskoj isporučiti jednu milijardu kubičnih metara plina godišnje. Detalji ugovora nisu do kraja objavljeni, ali načelno će se cijena formirati prema referentnoj cijeni na najvećem regionalnom čvoriš

Što će biti s rafinerijama? Uprava INA-e objavljuje planove: U Sisku bio-rafinerija i logistički centar, u Rijeci obrada teških ostataka

11.09.2017.

Prijelaznim rješenjem dobilo bi se na vremenu za osmišljavanje dugoročnog rješenja bio-strategije INA-e. U međuvremenu, Deloittova analiza predviđa mogućnost prijevoza naftnih poluproizvoda između dviju rafinerija, u oba smjera.

Tag cloud

  1. 1751 članka imaju tag hrvatska
  2. 1781 članka imaju tag turizam
  3. 1488 članka imaju tag financije
  4. 1153 članka imaju tag izvoz
  5. 755 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 938 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 898 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 759 članka imaju tag investicije
  10. 911 članka imaju tag EU
  11. 829 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 795 članka imaju tag svijet
  14. 743 članka imaju tag menadžment
  15. 912 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 513 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 469 članka imaju tag tehnologija
  20. 309 članka imaju tag poticaji
  21. 375 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 382 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 232 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 280 članka imaju tag osijek
  31. 304 članka imaju tag agrokor
  32. 297 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 293 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija