Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Kol 2009

U tri godine broj korisnika internet-bankarstva narastao više od 100 posto

Izvor: www.liderpress.hr · Autor: Amir Kulenović  

U tri godine broj korisnika internet-bankarstva narastao više od 100 posto

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) o broju korisnika internet bankarstva među građanima i poslovnim subjektima za 2008. godinu, broj korisnika ove usluge bilježi vrlo solidne stope rasta. Naime, uslugu internet bankarstva tijekom prošle godine koristilo je 559.711 građana te 150.668 poslovnih subjekata.

U odnosu na 2007. godinu, riječ je o rastu od 31,9 posto u segmentu korištenja od strane građana, odnosno rastu od 15,8 posto u segmentu korištenja poslovnih subjekata. Te su brojke još impozantnije kad se stanje u protekloj godini usporedi sa 2005. godinom, kada je ta brojka bila za polovinu manja - fizičkih osoba korisnika internet bankarstva bilo je nešto više od 276 tisuća, dok je broj pravnih osoba korisnika iste usluge iznosio 86 tisuća.

Razvoj poslovanja

Osnovni razlozi za takvu gotovo eksponencijalnu ekspanziju bankarskih usluga putem interneta leže u činjenici da su korisnici interneta sve upućeniji u prednosti njegova korištenja te u polaganom ali sigurnom nestanku straha od korištenja novih tehnologija. Osim toga, činjenica da su bankarske usluge obavljene putem interneta i do nekoliko puta jeftinije od onih na šalteru hvatskih banaka utječe na sve veće zanimanje klijenata za internet bankarstvo.Gotovo sve banke u Hrvatskoj danas nude obavljanje dijela svojih usluga putem interneta, a popis transakcija koje se mogu obaviti na taj način iz dana u dan sve je veći. Od običnih transakcija, poslova oročenja valuta, uplate udjela u investicijskim fondovima do doznake sredstava u inozemstvo, banke, pogotovo one s velikom bazom klijenata, natječu se kako korisnicima ponuditi što kvalitetnije i brojnije elektronske usluge.

- Imajući na umu da je broj korisnika internet bankarstva jedan od važnih pokazatelja razvoja informacijskoga društva, zadovoljan sam ostvarenim napretkom, a posebno činjenicom da je riječ o kontinuiranom rastu broja korisnika ove usluge. Navedeni rezultati ukazuju da, uz građane, sve više poslovnih subjekata uviđa kako internet bankarstvo ostvaruje znatne uštede u svakodnevnu poslovanju. Pritom bih posebno naglasio važnost daljnjeg povećnja stope rasta poslovnih subjekata korisnika internet bankarstva, posebno u kontekstu daljnjeg razvoja elektroničkog poslovanja - rekao je nedavno državni tajnik Središnjega državnog ureda za e-Hrvatsku Igor Lučić.

U trendu

Rastom broja korisnika net-bankinga Hrvatska prati trendove najrazvijenijih bankovnih sustava Europe i svijeta, no autori nisu jedinstveni u ocjeni zašto je tome tako. Dok neki smatraju da usluge koje banke putem interneta nude svojim klijentima postaju popularnije zbog same popularizacije interneta u našoj zemlji, drugi tu činjenicu pripisuju krizi i svijesti građana kako valja posebno voditi računa o redukciji svih troškova, pa tako i onih koji se odnose na bankarske usluge. Istina leži negdje između, kao i u svim prijeporima koji se vode oko prednosti elektronskih usluga prema onima na koje smo inače naviknuli.

Djelomice se popularizacija interneta može pripisati uštedama koje sa na taj način mogu ostvariti, kako na strani korisnika, tako i na strani samih banaka.U zajedničkoj studiji i analizi bankovnog tržišta s aspekta uvođenja i penetracije internetskog bankarstva stručnjaci sa sveučilišta u Barceloni i Milanu uspjeli su pokazati kako internetsko poslovanje predstavlja uštedu i za banke, koje uvođenjem takve usluge imaju manje troškove transakcija zbog potpunog ili djelomičnog nestanka manuelnog rada koji su do tada obavljali djelatnici u poslovnicama.

e-banke

No, studija donosi i podatke o tome kako penetracija internet bankarstva ovisi i o ukupnoj informatičkoj pismenosti klijenata - posjeduju li kućanstva računala, koliko se znaju koristiti internetom i jesu li dovoljno informatički pismeni, postoji li uopće priključak, po mogućnosti broadband, na internet koji bi im mogao omogućiti korištenje usluga elektronskog bankarstva. Sve su to čimbenici koji prema studiji utječu na razinu prihvaćenosti e-bankinga u pojedinoj zemlji.

U Hrvatskoj, međutim, nema posve internetskih banki, financijskih institucija bez poslovnica koje posluju isključivo elektronski (internetom ili telefonom i faks-uređajem), a koje čine daljnji korak u evoluciji bankarskih usluga. Iako su čiste e-banke i u Europi prilično rijetke, studija tvrdi da će se u tom smjeru razvijati bankarstvo u budućnosti, no teško je reći kad ćemo najveći broj potreba za bankovnim uslugama rješavati bez posredovanja bankovnog službenika.

Isprve za ‘geekove’

Kao i u Europi i SAD-u, internetsko bankarstvo u Hrvatskoj prvi su uveli najveći, ne toliko zbog toga da reduciraju vlastite troškove, već zbog privlačenja novih klijenata, pogotovo onih koje bismo danas nazvali ‘geekovima’, osobama sklonima novim tehnologijama spremnima naučiti kako se mkoma koristiti. U prvo vrijeme takva je usluga dodatni trošak za banku, no najveći si mogu dopustiti kresanje profitnih marži nauštrb povećanja baze klijenata.

S vremenom je sve veći broj banaka počeo uvoditi tu uslugu iz jednostavnog razloga što su klijenti to zahtijevali i danas se ni jedna banka u Hrvatskoj ne može zamisliti bez takve usluge. Na taj način ostvarene uštede klijenata banke znatne su jer se za internetske usluge plaćaju i nekoliko puta manje naknade, dok se za poslovanje banaka i razinu njihove profitabilnosti te uštede mogu samo nagađati, budući da hrvatske banke nisu sklone iznositi takve podatke u javnosti. No, navedena studija pokazuje da banke koje su internetske usluge kvalitetn uključile postižu mnogo bolje rezultate u pogledu profitabilnosti i stopa povrata na imovinu.

Socijalne mreže

Hrvatske bi banke mogle pridonijeti popularizaciji korištenja internetskih usluga uspostavom direktnih online sustava komuniciranja s klijentima umjesto oslanjanja na podršku putem telefona. Generacijama naviklima na servise poput Skypea ili drugih IM (instant messaging) klijenata, Facebook ili Twitter profila svakako bi bilo ugodnije i brže porazgovarati s bankovnim službenikom na taj način, budući da je komunikacija mnogo brža i direktna.

Nažalost, unatoč relativnoj jednostavnosti uvođenja i toga komunikacijskog kanala, banke se još nisu odlučile na tako nešto. Svoju konkurentsku prednost tu bi ponajprije mogle graditi manje banke, koje bi upravo na višoj razini inovativnosti i fleksibilnosti mogle vrbovati nove klijente među internetskim entuzijastima, kojih u Hrvatskoj ima priličan broj.


Komentari članka

Vezani članci

Prvi Hipersferin zračni brod 'Zora' na proljeće nad Istrom

18.05.2017.

Hipersferina tehnologije omogućila bi stalni priljev informacija o stanju oranica preciznije nego što to čine čak i mini sateliti.

Prvi ljekarnički robot: isporučuje lijek za samo sedam sekundi

16.05.2017.

Specifičnost je i drive-in sustav isporuke lijekova, prvi takav u Slavoniji, pa pacijenit ne moraju ni izlaziti iz svojih automobila

Pipunić: Startup je lijepa priča, ali gospodarstvo podižu veliki sustavi

16.05.2017.

Tehnologija napreduje velikom brzinom i tvrtke koje na vrijeme ne usvoje nova znanja i ne prilagode se tržištu, teško mogu ostati konkurentne.

Adidas započeo masovnu proizvodnju 3D printanih tenisica

10.04.2017.

Tvrtka iz Silikonske doline, Carbon, koja je razvila ovu metodu izrade tenisica, financije za razvoj ove inovacije dobila je od Googlea i General Electrica.

Solarni digitalni spomenici, koji pričaju o pokojniku, mogu i na naša groblja

05.04.2017.

Digitalni spomenik, predstavljen na groblju Podbrežje kod Maribora, nudi mogućnost objave opširnijih biografskih podataka na displeju na kojem se izmjenjuju i obiteljske fotografije, poruke ožalošćene obitelji, a na naša groblja može se postaviti u suradn

Tag cloud

  1. 1587 članka imaju tag hrvatska
  2. 1616 članka imaju tag turizam
  3. 1446 članka imaju tag financije
  4. 1054 članka imaju tag izvoz
  5. 671 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 867 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 835 članka imaju tag trgovina
  8. 582 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 866 članka imaju tag EU
  10. 804 članka imaju tag industrija
  11. 660 članka imaju tag investicije
  12. 760 članka imaju tag ict
  13. 714 članka imaju tag menadžment
  14. 903 članka imaju tag kriza
  15. 676 članka imaju tag svijet
  16. 519 članka imaju tag maloprodaja
  17. 485 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag krediti
  19. 438 članka imaju tag tehnologija
  20. 277 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 413 članka imaju tag dzs
  23. 360 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 360 članka imaju tag hnb
  25. 370 članka imaju tag obrazovanje
  26. 327 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 207 članka imaju tag potpore
  28. 289 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 265 članka imaju tag osijek
  31. 325 članka imaju tag energetika
  32. 338 članka imaju tag recesija
  33. 352 članka imaju tag vlada
  34. 264 članka imaju tag investicija
  35. 252 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  36. 272 članka imaju tag rast
  37. 174 članka imaju tag edukacija
  38. 243 članka imaju tag agrokor
  39. 230 članka imaju tag proizvodnja
  40. 230 članka imaju tag projekt