Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Lis 2009

U Srba suficit 320 milijuna, a naš deficit 369 milijuna dolara

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Jolanda Rak Šajn  

U Srba suficit 320 milijuna, a naš deficit 369 milijuna dolara

Vanjskotrgovinski poljoprivredni suficit Srbije u prvom je polugodištu ove godine iznosio 320 milijuna dolara, a Hrvatska je imala čak 368,9 milijuna deficita, što je 64,5 posto pokrivenosti uvoza izvozom.

Krivo usmjereni poticaji
Srbijanski premijer Mirko Cvetković rekao je kako je Srbija na kraju još jedne uspješne poljoprivredne sezone koju, zbog pada cijena goriva, umjetnoga gnojiva i drugih sirovina za proizvodnju nisu ugrozili ni svjetska ekonomska kriza te pad potražnje i cijena poljoprivrednih proizvoda. Dapače, poljoprivreda se u krizi pokazala najvitalnijom granom srbijanske ekonomije, uz vojnu industriju.

U Hrvatskoj pak zdvajaju i seljaci i država. Poticaja i subvencija proizvođačima nikad dosta, a proizvodnja nikad nije bila na nižim granama, osim nekoliko iznimaka. Čak ni pad uvoza od 27 posto u prvom polugodištu, dok je izvoz manji 17 posto, ne ulijeva previše optimizma, s obzirom na to da glavni poljoprivredni uvoznici, zbog premale domaće proizvodnje, nimalo ne posustaju i čine čak 31,5 posto u ukupnom uvozu u RH od 1,05 milijardi dolara.

– Činjenica je da naša poljoprivreda nosi gubitke, a ne prihode. No ne vjerujem srbijanskim brojkama o suficitu. Njihovim je seljacima gore nego nama – kaže Antun Laslo, predsjednik ZUSSB-a.

Mato Brlošić, predsjednik udruge Brazda, kaže međutim kako tu nema ništa sporno. Srbi su već odavno odlučili da će se u njih poticati samo poljoprivrednici do 100 hektara – i to oni koji su u poreznom sustavu – a u nas je od 18 milijardi kuna poticaja u proteklih 20-ak godina više od 50 posto bačeno u vjetar. Poticaje dobivaju i oni kojima je poljoprivreda dopunska djelatnost od koje ne žive, a i pretvorba je učinila svoje. Mnogi su dobili zemlju koju ne obrađuju i sad na njoj “beru samo potpore”, kaže M. Brlošić, prema kojemu bi pametnije raspodijeljeni poticaji poljoprivrednicima u sustavu PDV-a bili osnova od koje bi poljoprivreda krenula naprijed. Naravno – i uz jeftinije inpute.

I veličina je bitna
Dok Srbima pojeftinjuju, a država štiti i cijene njihovih proizvoda, u RH je u posljednjih godinu dana gnojivo poskupjelo i 40 posto, gorivo svojedobno i više od 100 posto, a zaštitna sredstva 50 posto.

Mladen Pavić, glasnogovornik u Ministarstvu poljoprivrede, kaže kako je za srbijanski suficit u poljoprivredi zaslužna i veličina teritorija i struktura agrara, naslijeđena od bivše države. Hrvatska je oduvijek najviše polagala na ratarstvo, a Srbija na voće i povrće koji su mnogo dohodovnije kulture. Hrvatska je tako zadnji put poljoprivredni suficit imala 1992. jer u RH nikada nije isticana poljoprivredna proizvodnja. Da se u nas može mnogo više proizvoditi svjedoči i to da je na istim zemljišnim i industrijskim potencijalima u vrijeme bivše Jugoslavije suficit bio gotovo milijardu dolara.


Komentari članka

Vezani članci

Poduprt potražnjom zračnih luka iz cijelog svijeta Delt papir ulazi u novu investiciju

22.05.2019.

U zračnim lukama u Münchenu, Genevi ili Zürichu tisuće ljudi svakodnevno u nekom trenutku upotrijebi proizvode zagrebačke kompanije Delt papir. Njezin brend Tubeless, koji, između ostalog, uključuje salvete, papirnate ručnike, toaletni papir, sanitarne dr

Kako do prosječne plaće od 7500 kuna, i kako to udvostručiti

21.05.2019.

Tranzicijski trošak mirovinske reforme u 2018. godini je bio više od devet milijardi kuna ili oko 2,5 posto BDP-a. Unatoč neslaganjima u stručnoj javnosti što čini tranzicijski trošak, nesporan je dio koji se odnosi na iznos mirovinskih doprinosa koji odl

Sustavima za pametne domove probio se i u SAD

20.05.2019.

Startup Sebastiana Popovića iz Hrvatske je u SAD isporučio 10.000 vlastitih 'smart home' računala.

Branini proizvodi u svim trgovačkim lancima u RH

16.05.2019.

Svoju uspješnu priču Brana je počela još 2005. godine gradnjom hladnjače za voće i povrće u Virovitici

Prije roka zabijen zadnji pilot Pelješkog mosta, čekaju se pristupne ceste

13.05.2019.

Piloti su zbog neravnog morskog dna ostali viriti i do deset metara iznad morske površine. Izvođači kažu da će ih stoga morati rezati i nakon toga iz njih izvlačiti mulj i puniti ih armiranim betonom. Brod-crpka već obavlja svoj posao, a i ostali ploveći

Tag cloud

  1. 1898 članka imaju tag hrvatska
  2. 1915 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1219 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 927 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 494 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 334 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija