Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Ou 2019

U Mirelinoj "Vještičjoj kuhinjici" sve se reciklira, čak i voda!

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Sanja Rapaić  

U Mirelinoj "Vještičjoj kuhinjici" sve se reciklira, čak i voda!

Mirela Jakuš Fröbe vlasnica je bajkovitog OPG-a pored rijeke Dobre koja sama izrađuje i sredstva za čišćenje, a troškove prehrane smanjila je na minimum, jer više od 90 posto namirnica proizvede i prikupi u prirodi. K tome, sve što može restaurira i reciklira, od starog namještaja, pa do vode!

Mirela Jakuš Fröbe sasvim je posebna mlada žena, koja je odabrala teži, ali i mnogo ljepši i zdraviji način života. Ova nasmijana vlasnica bajkovitog OPG-a pored rijeke Dobre odupire se konzumerizmu i materijalističkom duhu te njeguje neraskidivo prijateljstvo s prirodom. Sve što može restaurira i reciklira, od starog namještaja, pa do vode. Sama izrađuje i sredstva za čišćenje, a troškove prehrane smanjila je na minimum, jer više od 90 posto namirnica proizvede i prikupi u prirodi.

"Živim u maloj drvenoj kućici uz rijeku Dobru, na imanju koje je okruženo šumom i livadama. Tu sam osnovala i svoj OPG-a te se bavim ekološkim uzgojem voća, povrća i ljekovitog bilja, kao i njihovom preradom. Uz to, već se dugi niz godina bavim i travarstvom, gljivarstvom, planinarenjem, bushcraftom i survivalom - vještinom preživljavanja u divljini, koju, na neki način, nastojim prakticirati i u svakodnevnom životu“, kaže nam Mirela.

Ne čudi stoga što je i kućica u kojoj živi zamišljena kao ekološki orijentirana i samoodrživa.

Sve recikliram, pa čak i vodu te ne bacam niti jednu kap!
"U mojoj, kako sam ju nazvala, Vještičjoj kuhinjici, reciklira se gotovo sve, od bio-otpada, koji odlazi u kompost, do kartonske ambalaže, koja također završava na istoj hrpi. Plastiku maksimalno izbjegavam pa već pri kupovini biram proizvode u rinfuzi. Ako baš ne mogu izbjeći plastičnu ambalažu, onda je ne bacam, nego je nastojim prenamijeniti. Što se tiče samoodrživosti kućice, panele za struju još nismo ugradili, no opskrbu vodom smo riješili prikupljanjem kišnice. Dvije velike šterne u zemlji zaprimaju 20-ak kubika vode, te opskrbljuju čitavo naše kućanstvo.

Troškove svog OPG-a Mirela je svela na minimum
Ne bacamo niti jednu kap vode, jer kišnicu koju upotrijebimo recikliramo, pretvaramo ju u tzv. "sivu", tehničku vodu i ponovo koristimo. Budući da ne upotrebljavamo apsolutno ništa od kupovnih kemijskih sredstava, ta je voda lišena svih supstanci opasnih za život okoliša, biljaka, cvijeća, voćaka, te ih navodnjavamo i zalijevamo recikliranom vodom“, priča Mirela koja već dugi nit godina sama spravlja i sve higijenske potrepštine i sredstva za čišćenje kućanstva.

"Pastu za zube, sapune, šampone, dezodoranse, kreme, sredstva za čišćenje sanitarija, deterdžente za pranje rublja i posuđa, dakle sve što većina ljudi kupuje u trgovinama, ja spravljam sama, od potpuno prirodnih sastojaka. U svojim organskim vrtovima i voćnjacima, sama uzgojim i hranu, a tek mali dio, poput ulja i soli, te još par sitnica, kupujem u trgovinama. Budući da smo vegetarijanci, na našem jelovniku nema mesa, niti mesnih prerađevina, no sir i jaja su iz domaćeg uzgoja“, kaže Mirela dodajući da se tijekom cijele godine aktivno bavi i travarstvom, te vrijedno sakuplja i samoniklo bilje i plodove.

"Čak 70 do 80 posto naše svakodnevne prehrane čini "divlja hrana" koju prikupljam. Osim zdravstvenih prednosti, to ima izuzetno pozitivan učinak i na naš kućni budžet, jer su nam troškovi prehrane zanemarivi“, kaže naša sugovornica

Priroda se guši pod teretom otpada
Za sebe kaže da je velika pobornica zdravog načina života i aktivistica ekologije, a upravo je iz te njene neizmjerne ljubavi prema prirodi, rođena i ideja da se angažira na njenom očuvanju i kroz spašavanje starina, starinskog namještaja i odbačenih predmeta. Naime, trend bacanja još uporabljivog namještaja i predmeta, u stalnom je porastu, zbog čega se, upozorava naša sugovornica, priroda guši pod teretom divljih odlagališta.

"Nerijetko, u naizgled netaknutim dubinama šuma, nailazim na ružne prizore gomila smeća, odbačenih predmeta i komada namještaja koji je još itekako upotrebljiv. No, u današnjoj histeriji konzumerizma, ljudi bacaju starine te kupuju nove komade, koji su često mnogo nekvalitetnije izrade od onih koje smo naslijedili iz nekih boljih, davnijih vremena, kada je kvaliteta bila imperativ. Nakon što sam restaurirala prvi pronađeni komad bačenog namještaja, shvatila sam da je to pravo blago, koje, uz malo truda i ljubavi, može ponovo zasjati punim sjajem. Kada takve otpisane starine vratite u život, imate nešto posebno i drugačije, iskreirano u zanesenosti, što nosi vaš osobni potpis“, kaže nam Mirela iza koje su mnogobrojne akcije „"pašavanja“ starih odbačenih predmeta, a upravo je tim, kako ih naziva "napuštenim dušama“ i "naselila“ svoj mali, topli dom.

Reciklira, restaurira i čuva duh tradicije i starih vremena
"Nikada ne ulazim u šoping centre, jer među komadima namještaja iz serijske proizvodnje za mene nema ničega s dušom. Zato je čak 99 posto namještaja u mojoj kućici reciklirano, restaurirano ili nastalo prenamjenom predmeta. Moj životni prostor krase komadi namještaja koji imaju svoju povijest i svoju priču - tu je ormar koji sam izradila od bačenih, starinskih vrata ormara u raspadu koji je trunuo u ruševnoj kući. Zatim, shabby chick kuhinjska komoda koju sam pronašla na otpadu i preuredila, kao i dva kuhinjska stola i stolac, s početka 20-og stoljeća, koji su bili izbačeni na ulicu.

Hrana iz njezina eko vrta
Od starinskih kukica, koje sam dobila na poklon iz jedne gornjogradske, zagrebačke apoteke, napravila sam vješalicu za odjeću, kupaonski ormarić sam izradila, od prastarih drvenih žaluzina, a stogodišnja djedova, hrastova bačva danas je unikatni stolić za kavu. Moj dom je moja oaza i nastojim taj prostor u kom živim poštedjeti od materijalističkog duha današnjeg vremena“, kaže naša sugovornica.

Inspiracije i kreativne energije joj nikada ne nedostaje, pa je svaki predmet u njenom malom, toplom domu, prošao poseban make over.

Seoski turizam kao sljedeći korak
"Najkreativnija sam kada radim za sebe, prateći viziju u svojoj glavi, jer znam kakav dojam želim stvoriti određenim komadima namještaja. Uvijek si pri tom ostavljam i dovoljno manevarskog prostora za neke daljnje izmjene, jer upravo u promjenama je čar. Trenutno kreiram interijer apartmana koji se nalazi u sklopu moje drvene kućice na rijeci, a koji planiram uskoro iznajmljivati gostima.

Čitav prostor bit će ispunjen preuređenim i recikliranim starim predmetima i komadima namještaja. Kuhinjski ormarići, krevet, stol, komoda, pa čak i stolarija i podovi, sve će biti nekupovno i nekonvencionalno, ali će zato biti izrađeno s puno duha i ljubavi“, kaže nam kreativna vlasnica OPG-a te poručuje: "Vratite se prirodi - neka revolucija započne u vašim vrtovima, u vašim kuhinjama, u vašim srcima!“.


Komentari članka

Vezani članci

Provjerili smo kako se beru masline u Pirovcu, a kako u Istri

14.10.2019.

Počela je berba maslina. Plodove svoga truda u zaleđu Pirovca ubiru članovi Udruge branitelja oboljelih od PTSP-a Šibensko-kninske županije. Zahvaljujući radnoj terapiji u masliniku, već 17 godina lakše se nose sa svakodnevicom.

Hren s OPG-a Bencek i na slovenskom tržištu: posla i ulaganja je više, ali se isplati

11.10.2019.

Nisam dugo u tom poslu, još učim, stječem nova iskustva, no mislim da sam pogodio s hrenom i da će ta kultura biti isplativa, kaže Filip Bencek, koji na svom OPG-u, na ukupno 4 hektara, uz hren uzgaja i buče, batat, luk i češnjak, a proizvodnju si je olak

Proizvedeno 8,7 % manje kukuruza

04.10.2019.

Ostvarena prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru je osam tona, što je manji prinos nego lani, kada je iznosio 9,1 tonu po hektaru. Pad proizvodnje procjenjuje se i kod soje, suncokreta i šećerne repe.

U samo dvije godine zauzeli zavidnu tržišnu poziciju te proširili asortiman proizvoda

02.10.2019.

Projekt “Ženska perspektiva” provodi Udruga za razvoj poduzetništva “Perspektiva” iz Lipika, a financira The Coca-Cola Foundation

Ratarstvo raste, a sve drugo opada ili stagnira

02.10.2019.

"Nužno je postići stupanj samodostatnosti te podići konkurentnost hrvatskog poljoprivrednog proizvoda", kaže Denis Matijević

Tag cloud

  1. 1944 članka imaju tag hrvatska
  2. 1970 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1248 članka imaju tag izvoz
  5. 843 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag svijet
  7. 1009 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 837 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 863 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 566 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 548 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 428 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 261 članka imaju tag potpore
  25. 395 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 344 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 304 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 350 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija