Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Stu 2008

U Hrvatskoj najbolje plaćeni inženjeri informatike

Izvor: www.javno.com  

U Hrvatskoj najbolje plaćeni inženjeri informatike

Najbolje plaćena struka u Hrvatskoj je inženjer informatike, žene imaju prosječno 23 posto nižu plaću od muškaraca, više od polovice zaposlenih povišicu dobiva rijetko ili nikada, a mobilni telefon i dalje je najčešća beneficija, pokazuju rezultati istraživanja portala Moj Posao.

U 2008. godini najbolje su plaćeni poslovi u tvrtkama koje se primarno bave zračnim prometom i prijevozom (40,8 posto iznad prosjeka), potom slijedi farmaceutska industrija (36,4 posto) te izrada i održavanje programskih rješenja (27 posto).

Najniže su plaće u sportu i razonodi (33,3 posto ispod prosjeka), zaštitarskoj djelatnosti (26,8 posto) te u trgovini, odnosno maloprodaji (25,8 posto).

Pokazala je to analiza rezultata istraživanja o visini plaća u Hrvatskoj koje svake godine u rujnu na uzorku od preko 10.000 ispitanika provodi MojPosao. Istraživanje je obuhvatilo 183 radna mjesta u 10 kategorija, što je 16 radnih mjesta više nego lani.

Gledajući struku, za razliku od prošle godine kada su najbolje plaćeni bili inženjeri strojarstva i elektrotehnike, ove godine to su inženjeri informatike (28,9 posto iznad prosjeka). Slijede inženjeri strojarstva i elektrotehnike (27,8 posto) te osobe pomorske struke (13,8 posto).

Najniže plaćena zanimanja su s područja osobnih usluga (41,21 posto ispod prosjeka) te trgovački posrednici i prodavači (34,5 posto).

Muškarci poslovnu karijeru počinju s 10,4 posto višom plaćom u odnosu na žene, a ta se razlika s godinama povećava, tako da prosječno imaju 23 posto višu plaću od žena.

Najniže plaće zabilježene su u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (15,9 posto ispod prosjeka), a slijede Brodsko-posavska (15,6 posto) te Vukovarsko-srijemska županija (14,7 posto).

Najviše plaće su, prema očekivanju, zabilježene u Zagrebu (21,1 posto iznad prosjeka), što je više nego lani.

Stupanj obrazovanja uvelike utječe na visinu plaće. Osobe sa završenim fakultetom imaju 51,3 posto veću plaću od onih sa srednjom stručnom spremom (SSS).

Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću prosječno za 94,3 posto u odnosu na SSS, dok MBA diploma donosi 131,4 posto veću plaću.

Najčešća beneficija hrvatskih zaposlenika i dalje je mobilni telefon za privatnu upotrebu (30,6 posto sudionika istraživanja).

S druge strane, 29,6 posto osoba nema dodatne beneficije, što je ipak bolje nego lani kada ih nije imalo čak 36,5 posto zaposlenika.

Iza mobitela, slijedi fleksibilno radno vrijeme, a najmanje poslodavaca osigurava edukaciju kao dodatnu beneficiju (samo 2,6 posto).

Na pitanje koliko često dobiva povišicu čak 53,2 posto ispitanika odgovorilo je rijetko ili nikad.

Plaće u stranim privatnim tvrtkama veće su za 28,4 posto, a u stranim institucijama za 21,4 posto u odnosu na plaće u domaćim privatnim tvrtkama.

Najniže su plaće i dalje u udrugama u kojima su zaposlenici 20,6 posto manje plaćeni u odnosu na tvrtke u domaćem vlasništvu.

I ovogodišnje je istraživanje potvrdilo da plaće rastu s veličinom tvrtke - u tvrtkama s manje od 20 zaposlenih plaće su 12,7 posto ispod prosjeka, u tvrtkama s 51-100 zaposlenih su 0,8 posto iznad prosjeka, u tvrtkama s 101-200 zaposlenih 8,1 posto iznad prosjeka, a u tvrtkama s više od 200 zaposlenih 8,7 posto iznad prosjeka.

Prosječna plaća pripravnika je 27,1 posto ispod prosjeka, a iako su 26,5 posto ispod prosjeka, plaće administrativnih radnika ove godine ipak nisu manje od pripravničkih, za što je više zaslužan pad pripravničkih plaća nego rast plaća za administrativna zanimanja.


Komentari članka

Vezani članci

HUP: Plaće u javnom sektoru 600 eura veće nego kod privatnika

20.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo u sljedeće dvije godine zadržat će stabilan rast, ali uz izražene rizike povezane s inflacijom, rastom troškova rada, slabljenjem konkurentnosti te pritiscima na održivost javnih financija, procjenjuju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

Medijalna neto plaća za siječanj 1.304 eura - prosječna 1.511

23.03.2026.

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za siječanj iznosila je 1.511 eura i porasla je na godišnjoj razini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, uz rast i medijalne plaće te razlike među djelatnostima.

Debelo su potplaćeni, a dio naknade im daju na ruke: "Sve više nas odlazi u Austriju i Njemačku"

15.03.2026.

Objava cvjećarke koja je na Redditu odlučila provjeriti kakva su primanja u njezinoj struci brzo je postala žarište šire rasprave o stanju na hrvatskom tržištu rada. S više od tri godine iskustva, zaposlena je za minimalnu plaću, dok ostatak dobiva u goto

Tag cloud

  1. 2854 članka imaju tag turizam
  2. 2709 članka imaju tag hrvatska
  3. 1810 članka imaju tag svijet
  4. 1490 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2004 članka imaju tag financije
  6. 1566 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1655 članka imaju tag izvoz
  8. 1393 članka imaju tag ict
  9. 1320 članka imaju tag trgovina
  10. 1340 članka imaju tag industrija
  11. 1249 članka imaju tag investicije
  12. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1078 članka imaju tag menadžment
  14. 1184 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 462 članka imaju tag BDP
  17. 687 članka imaju tag opg
  18. 793 članka imaju tag maloprodaja
  19. 556 članka imaju tag poticaji
  20. 693 članka imaju tag tehnologija
  21. 710 članka imaju tag marketing
  22. 406 članka imaju tag potpore
  23. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 458 članka imaju tag koronavirus
  25. 965 članka imaju tag kriza
  26. 516 članka imaju tag eu fondovi
  27. 536 članka imaju tag porezi
  28. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 438 članka imaju tag osijek
  31. 529 članka imaju tag obrazovanje
  32. 449 članka imaju tag start up
  33. 541 članka imaju tag krediti
  34. 511 članka imaju tag dzs
  35. 452 članka imaju tag energetika
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 362 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke