Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Tra 2009

U Hrvatskoj na uvoz voća otišlo tri milijarde eura

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Mirjana Ćuk  

U Hrvatskoj na uvoz voća otišlo tri milijarde eura

U prošloj godini Hrvatska je uvezla svježeg voća u vrijednosti 184 milijuna dolara, dok je izvoz dosegnuo tek 26 milijuna dolara. Svježeg povrća smo, pak, u 2008. izvezli u vrijednosti samo 10 milijuna dolara, a uvezli u vrijednosti čak 104 milijuna dolara.

Na zelenim tržnicama i u trgovinama može se tako pronaći argentinski limun, španjolske jagode, rajčice i paprike, austrijski luk ili talijanski krumpir.

Uzrok tako visokih vanjskotrgovinskih deficita, kad je voće u pitanju, kaže glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković, leži u tome što se voćarstvo predugo nije doživljavalo kao grana proizvodnje u koju vrijedi ulagati.

- Jedino voće u kojem je Hrvatska samodostatna je mandarina, jabuka smo prošle godine uvezli 35.000 tona, a proizveli 30.000 tona, ostalog voća uvozimo u prosjeku između 90 i 95 posto - kaže Ivković, dodajući da se u proteklih gotovo 20 godina, otkad je samostalne države, na uvoz voća utrošilo čak tri milijarde eura.

- Prema nekim procjenama koje smo izradili, potrebno nam je samo jednu milijardu eura ulaganja u voćarstvo da bismo se oslobodili uvoza onog voća koje možemo doma proizvoditi - ističe Ivković, napominjući da su kapitalna ulaganja i državne subvencije značajno pomogle razvoju domaćeg voćarstva.

U uvjetima krize, smatra Ivković, voćari koji imaju otprije podignute nasade proći će više-manje bez problema, ali oni koji su nedavno startali mogli bi imati teškoća.

Ipak, procjenjuje Ivković, ako se nastavi s ulaganjima u voćarstvo, te se poveća interes mladih ljudi za tim poslom, u idućih pet-šest godina Hrvatska bi mogla biti samodostatna u čak 70 posto potrošnje voća.

Na začelju

Uz Francusku i Italiju Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja ima preduvjete za uzgoj i kontinentalnog i mediteranskog i suptropskog voća.

Međutim, Hrvatska je u toj grupi na zadnjemu mjestu. Na hrvatskim je intelektualcima, upozorava Ivković, da prepoznaju voćarstvo kao vrijedan posao, jer u zemljama EU-a gdje voćarstvo cvjeta upravo se fakultetski obrazovani ljudi bave tim poslom.

Predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Zlatko Zagorec drži da bi Hrvatska s današnjim tempom ulaganja mogla samodostatnost u 80 posto potrošnje povrća postići u roku samo dvije do tri godine.

- U zimskom razdoblju najviše ovisimo o uvozu, no u ostatku godine sve je manje uvoza. Također, krajnji korisnici, građani i veletrgovci, sve više traže domaće povrće - kaže Zagorec, napominjući kako domaćem povrtlarstvu nedostaje mreža u koju bi se povezali povrtlari iz cijele zemlje.

Cijene uvezenog i domaćeg povrća, kaže Zagorec, kreću se „tu negdje“, međutim, kvaliteta uvezenog povrća puno je lošija - tvrdi Zagorec, te dodaje da je domaća proizvodnja povrća isključivo u prvoj i drugoj klasi.

Trgovcima uvoznicima, ističe nadalje, ne može se zamjeriti što uvoze jeftinije povrće iz susjednih zemalja poput BiH, Makedonije ili Crne Gore.

– Kolege u tim zemljama imaju i do 30 posto jeftinije inpute u startu. Cijene sjemena i repromaterijala kod nas su previsoke - ističe Zagorec, te dodaje kako i put od proizvođača do krajnjeg korisnika također treba skratiti.

Naime, to bi značilo da treba još više smanjiti broj „posrednika“. Inspekcije su u tom segmentu pojačane, no kažu povrćari, šverc i dalje otežava njihovo poslovanje.


Komentari članka

Vezani članci

OPG Dorotić - Povrat uloženoga novca u nasad borovnice bit će za pet-šest godina

22.02.2020.

Uz voćnjak jabuka OPG Dorotić, uz potporu HAMAG-BICRO-a, počinje uzgoj bobičastog voća te podiže nasad s oko osam tisuća sadnica sibirske borovnice

Sav češnjak sade ručno, a sve što uzgoje - prodaju do sredine listopada

19.02.2020.

Bilo bi nam veliko zadovoljstvo kada bismo svojim primjerom bar nekoga ohrabrili i potaknuli da se vrati zemlji i poljoprivredi jer, iako je teško, uz dovoljno volje i želje, rezultati ne izostaju, kaže 28-godišnji Ivan koji sa suprugom Romanom uspješno g

Ne gledajmo jedni druge kao konkurenciju, što nas je više bit će manje uvoza

19.02.2020.

Svima koji, čitajući moju priču, požele i sami krenuti s uzgojem jagoda, poručujem da mi se slobodno jave za sve potrebne savjete, jer budu li u ovu slatku avanturu krenuli kao grlom u jagode, potrošit će godinu dana samo na učenje i prikupljanje svih pot

Tomislav Pustički: Za lijesku je potrebno znanje, strpljenje i puno volje, ali isplati se

05.02.2020.

Lijeska je voćna vrsta koja komercijalni rod daje tek od sedme godine. To znači da do tada samo ulažemo znajući da skoro nećemo ništa uprihoditi i nadajući se povoljnim vremenskim prilikama. Na to se morate dobro psihički i financijski pripremiti, kaže To

Mladen Dobranić: Ne bude li mraza, voćarima se smiješi dobra godina

05.02.2020.

Bude li nas poštedio mraz, mogli bismo ostvariti dobar urod, kaže nam poznati međimurski voćar i čuvar starih sorti koji je zbog blage zime i već nabubrenih pupova, ove godine krenuo ranije s rezidbom.

Tag cloud

  1. 1970 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1275 članka imaju tag izvoz
  5. 862 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1018 članka imaju tag svijet
  7. 994 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 859 članka imaju tag investicije
  10. 935 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 638 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 384 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 268 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 426 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 284 članka imaju tag opg
  39. 383 članka imaju tag BDP
  40. 341 članka imaju tag recesija