Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Tra 2009

U Hrvatskoj na uvoz voća otišlo tri milijarde eura

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Mirjana Ćuk  

U Hrvatskoj na uvoz voća otišlo tri milijarde eura

U prošloj godini Hrvatska je uvezla svježeg voća u vrijednosti 184 milijuna dolara, dok je izvoz dosegnuo tek 26 milijuna dolara. Svježeg povrća smo, pak, u 2008. izvezli u vrijednosti samo 10 milijuna dolara, a uvezli u vrijednosti čak 104 milijuna dolara.

Na zelenim tržnicama i u trgovinama može se tako pronaći argentinski limun, španjolske jagode, rajčice i paprike, austrijski luk ili talijanski krumpir.

Uzrok tako visokih vanjskotrgovinskih deficita, kad je voće u pitanju, kaže glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković, leži u tome što se voćarstvo predugo nije doživljavalo kao grana proizvodnje u koju vrijedi ulagati.

- Jedino voće u kojem je Hrvatska samodostatna je mandarina, jabuka smo prošle godine uvezli 35.000 tona, a proizveli 30.000 tona, ostalog voća uvozimo u prosjeku između 90 i 95 posto - kaže Ivković, dodajući da se u proteklih gotovo 20 godina, otkad je samostalne države, na uvoz voća utrošilo čak tri milijarde eura.

- Prema nekim procjenama koje smo izradili, potrebno nam je samo jednu milijardu eura ulaganja u voćarstvo da bismo se oslobodili uvoza onog voća koje možemo doma proizvoditi - ističe Ivković, napominjući da su kapitalna ulaganja i državne subvencije značajno pomogle razvoju domaćeg voćarstva.

U uvjetima krize, smatra Ivković, voćari koji imaju otprije podignute nasade proći će više-manje bez problema, ali oni koji su nedavno startali mogli bi imati teškoća.

Ipak, procjenjuje Ivković, ako se nastavi s ulaganjima u voćarstvo, te se poveća interes mladih ljudi za tim poslom, u idućih pet-šest godina Hrvatska bi mogla biti samodostatna u čak 70 posto potrošnje voća.

Na začelju

Uz Francusku i Italiju Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja ima preduvjete za uzgoj i kontinentalnog i mediteranskog i suptropskog voća.

Međutim, Hrvatska je u toj grupi na zadnjemu mjestu. Na hrvatskim je intelektualcima, upozorava Ivković, da prepoznaju voćarstvo kao vrijedan posao, jer u zemljama EU-a gdje voćarstvo cvjeta upravo se fakultetski obrazovani ljudi bave tim poslom.

Predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Zlatko Zagorec drži da bi Hrvatska s današnjim tempom ulaganja mogla samodostatnost u 80 posto potrošnje povrća postići u roku samo dvije do tri godine.

- U zimskom razdoblju najviše ovisimo o uvozu, no u ostatku godine sve je manje uvoza. Također, krajnji korisnici, građani i veletrgovci, sve više traže domaće povrće - kaže Zagorec, napominjući kako domaćem povrtlarstvu nedostaje mreža u koju bi se povezali povrtlari iz cijele zemlje.

Cijene uvezenog i domaćeg povrća, kaže Zagorec, kreću se „tu negdje“, međutim, kvaliteta uvezenog povrća puno je lošija - tvrdi Zagorec, te dodaje da je domaća proizvodnja povrća isključivo u prvoj i drugoj klasi.

Trgovcima uvoznicima, ističe nadalje, ne može se zamjeriti što uvoze jeftinije povrće iz susjednih zemalja poput BiH, Makedonije ili Crne Gore.

– Kolege u tim zemljama imaju i do 30 posto jeftinije inpute u startu. Cijene sjemena i repromaterijala kod nas su previsoke - ističe Zagorec, te dodaje kako i put od proizvođača do krajnjeg korisnika također treba skratiti.

Naime, to bi značilo da treba još više smanjiti broj „posrednika“. Inspekcije su u tom segmentu pojačane, no kažu povrćari, šverc i dalje otežava njihovo poslovanje.


Komentari članka

Vezani članci

U deset godina spasili od izumiranja 1.400 sorti starih voćaka

14.10.2019.

Zdenka i Pavao prošli su tisuće kilometara obilazeći po Hrvatskoj stare, napuštene vrtove, tragajući za autohtonim voćkama. Danas u njihovom voćnjaku raste čak 830 sorti jabuka, 340 sorti krušaka, 159 sorti šljiva, zatim 90 sorti trešanja, 8 sorti bresaka

Hren s OPG-a Bencek i na slovenskom tržištu: posla i ulaganja je više, ali se isplati

11.10.2019.

Nisam dugo u tom poslu, još učim, stječem nova iskustva, no mislim da sam pogodio s hrenom i da će ta kultura biti isplativa, kaže Filip Bencek, koji na svom OPG-u, na ukupno 4 hektara, uz hren uzgaja i buče, batat, luk i češnjak, a proizvodnju si je olak

U svega par dana otkupna cijena mandarina pala je s 3,50 na 2,30 kuna

11.10.2019.

Problemi u prodaji obično nastaju zbog dozrijevanja većine sorata, ali sve prisutnije mandarine iz drugih proizvodnih područja EU i trećih zemalja, što uzrokuje pad cijene ispod cijene koštanja

Izvoz u prvih osam mjeseci porastao 5,8 posto, uvoz 5,9 posto

09.10.2019.

Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u prvih osam mjeseci ove godine iznosila je 74,1 milijardu kuna, što je 5,8 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz dosegnuo 123,5 milijardi kuna ili 5,9 posto više

Strane investicije koje će zaposliti 20.000 radnika

07.10.2019.

U posljednjih dvadesetak godina - stranci su u Hrvatsku uložili gotovo 32-ije milijarde eura. Najviše u turizam, no sve više ulažu u metalurgiju, energetiku i drvnu industriju. Iako je tzv. greenfield ulaganja još premalo - Ministarstvo gospodarstva tvrdi

Tag cloud

  1. 1944 članka imaju tag hrvatska
  2. 1970 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1248 članka imaju tag izvoz
  5. 843 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag svijet
  7. 1009 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 837 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 863 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 566 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 548 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 428 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 261 članka imaju tag potpore
  25. 395 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 344 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 304 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 350 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija