Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Lip 2019

Tvrtke koje su postale hit u Zagrebu: Spasile su restorane, evo koliko plaćaju radnike

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Filip Pavić  

Tvrtke koje su postale hit u Zagrebu: Spasile su restorane, evo koliko plaćaju radnike

Sigurno ste primijetili mladiće i djevojke na biciklima s velikim četvrtastim torbama plave ili žute boje kako kruže zagrebačkim ulicama. Dostavljači su to Wolta i Glovoa, mobilnih aplikacija za dostavu ili, kako ih se često opisuje, “Ubera za hranu”. Kao i taksi preko Ubera, korisnik preko Wolta može naručiti hranu iz više od 140 zagrebačkih restorana koji, većinom, ne rade dostavu, a preko Glovoa, zapravo, bilo što - hranu iz restorana, lijekove, namirnice iz dućana.

Preko aplikacije korisnik odabere restoran i hranu. Nakon narudžbe dobije okvirno vrijeme dostave, obično između 30 i 35 minuta, a u svakom trenutku na mobitelu može pratiti svoju hranu kako putuje do njega. Tu će uslugu dostave Wolt korisniku naplatiti 12 kuna, dok će Glovo dostavu naplatiti između pet i 15 kuna, ovisno o udaljenosti i vremenskim uvjetima.

Prednosti
No, zašto bi kupac platio dostavu preko aplikacije umjesto da podigne slušalicu i jednostavno nazove restoran? Prokomentirali smo to s Matkom Katancem, generalnim direktorom Wolta za Adria regiju, koji je kazao da, iako njihova ciljana skupina jesu mlađe generacije između 20 i 35 godina, narudžba preko aplikacije Wolt ima više prednosti.

- Osim činjenice da većina restorana u aplikaciji nema svoju dostavu, korisnik preko Wolta ima veći osjećaj kontrole jer svoju narudžbu može pratiti u svakom trenutku i otkazati je u realnom roku ako se predomisli. Također, tu je i plaćanje karticom iz aplikacije pa korisnik ne mora misliti ima li dovoljno gotovine kod sebe ili ne - objašnjava Katanec. Dodaje da oni vode i korisničku podršku, pa će gladnog korisnika svaki put obavijestiti ako narudžba potraje duže od predviđenog ili ako ima neku primjedbu.

Finski startup koji se kod nas pojavio krajem prošle godine broji preko 2,5 milijuna korisnika u 15 europskih zemalja. U Zagrebu, kako kažu, trenutačno bilježe desetak tisuća mjesečnih narudžbi.

- Na početku smo bili oprezni jer smo znali da je korištenje kreditnih kartica, što je isključivi način plaćanja u aplikaciji, u Zagrebu nešto niži nego u ostalim europskim gradovima, ali rezultati su sada bolji od očekivanih - podijelio je Katanec početne sumnje.

Sada im, osim broja korisnika, raste i broj dostavljača. Od njih ukupno 200 pola su studenti, a pola samozaposleni dostavljači, s vlastitim obrtom. Studenti najčešće dostavljaju na biciklu, a obrtnici automobilom te skuterom. Dostavljači mogu raditi kada i koliko žele. Jednostavno, upale aplikaciju i krenu s dostavama. Studenti, priča Katanec, imaju fiksnu satnicu od 25 kuna, a svaka se odrađena dostava vrednuje 12 kuna. To znači, odradi li tri dostave u sat vremena zaradit će 36 kuna.

Dostavljači obrtnici
Na mjesečnoj razini, radi li dnevno šest sati, pet dana tjedno, student može zaraditi od tri do pet tisuća kuna, s napojnicama i više.

Obrtnici, odnosno dostavljači koji su otvorili paušalni obrt i preko njega bilježe svoje prihode, imaju fiksnih 30 kuna po satu ako uzmu smjenu ili 15 kuna plus 4 kune po svakom kilometru po svakoj dostavi.

Po toj računici dostavljač-obrtnik mjesečno bi trebao zarađivati najmanje pet tisuća kuna ako radi 6 sati dnevno, pet dana u tjednu. Uz to, napominje Katanec, mogu ostvariti i tjedni bonus od 500 do 700 kuna ako odrade više od 120 dostava tjedno. Obrtnici imaju veće stanice, napominje, jer ipak sami plaćaju doprinose, a i najčešće dostavljaju automobilom. Starost vozila ne kontroliraju, ističe, ali mora biti ispravan.

Što se restorana tiče, sa svakim u svojoj ponudi Wolt sklapa ugovor. Restorani koji imaju vlastitu dostavu time nisu obvezani da ju otkažu i rade isključivo preko Wolta. Osim profesionalnog slikanja hrane, Wolt će na sebe uzeti korisničku podršku i restoranu omogućiti uvid u analitiku - među ostalim, kada su narudžbe najčešće i što se najviše naručuje. Budući da se radi o poslovnoj tajni, Katanec nije mogao potvrditi koliku proviziju od restorana traže govoreći da to ovisi o više faktora, ali nekoliko nam je vlasnika potvrdilo da se radi o postotku od oko 30 posto provizije na svaku narudžbu preko aplikacije.

Pobuna
Iz poznatog lanca Ali Kebaba kazali su nam da, surađujući s Woltom četiri mjeseca, bilježe rast prometa od oko 10 posto. Martina Balog, vlasnica Bikers Food Factoryja, otkrila nam je da u njezinom restoranu preko Wolta rade do 80 dostava dnevno, a promet im je u međuvremenu porastao za čak 50 posto.

Za razliku od Wolta, Glovo dostavlja bilo što, hranu, piće, poklone, knjige, a u ponudi imaju čak i sex shop. Teo Širola, 29-godišnji generalni direktor Glovoa za Hrvatsku, aplikaciju će opisati kao “produženu ruku kupaca”. Možda baš zato njihov ulazak na zagrebačko tržište u travnju nije prošao sasvim glatko. Nekolicina se restorana pobunila kada ih je Glovo stavio u svoju ponudu tvrdeći da ih nitko iz tvrtke nije kontaktirao ni pitao za dopuštenje. Restorane su maknuli iz aplikacije, a Širola je objasnio da, iako žele imati što više partnerskih odnosa s restoranima i trgovinama u Zagrebu, njihovi su dostavljači ujedno i kupci te im se ne može zabraniti kupovina.

- Naša je dostava ekvivalent toga da kupac sam dođe i pokupi hranu. Mi vozimo jednu po jednu narudžbu direktno iz restorana kupcu - naveo je Širola.

Ugovore o partnerstvu zasad su sklopili s 50-ak zagrebačkih restorana, a među njima je i Wok By Matija, vlasnika Matije Nikolića. Iako ima vlastitu dostavu, s Glovoom surađuje od travnja i smatra da će takav tip dostave preuzeti tržište.

- Mislim da će se sve više restorana hrane okrenuti aplikacijama jer vlada manjak radne snage. Kuhara, konobara, ali i dostavljača. Kada zbrojite troškove vlastite dostave, opreme, goriva, plaće dostavljača, isto vam dođe kao i plaćanje provizije - zaključio je Nikolić.

Kao i Wolt, Glovo zarađuje uzimajući od partnerskih restorana i trgovina proviziju od svake narudžbe i naplaćujući kupcu dostavu od pet do 15 kuna, ovisno o tome što kupac naručuje. Tako će dostava iz restorana biti pet do devet kuna, iz supermarketa 10 kuna, a u kategoriji “bilo što” 15 kuna.

- Kupac u aplikaciji može napisati što god želi i odakle to želi. Ne bih nas uspoređivao s Uberom ili Woltom, više s Google Mapsom - objasnio je Širola.

- Glovo, španjolski startup koji posluje u više od 150 svjetskih gradova, osim kartica prima i gotovinu, a to koristi gotovo 80 posto njihovih korisnika - kaže direktor Širola.

Budući da uglavnom posluju s gotovinom, princip je, objašnjava, da dostavljač za svaku novu narudžbu plaća gotovinom koju je pokupio od kupca prethodne narudžbe. Tim principom dostavljač uvijek ima polog kojim može baratati i ne gomila velike gotovinske iznose, koje na kraju dana mora polagati, u svom džepu.

Zastarjelo radno pravo
Na naše pitanje je li zagrebačko tržište, koje je do sada poznavalo tek stranicu za narudžbu Pauza.hr, spremno za dvije dostavne aplikacije, Širola odgovara da jest, ali problem je, tvrdi, u našem zastarjelom radnom pravu.

- Radno pravo nije spremno za ovakav poslovni model. Ne možemo imati zakone iz 19. stoljeća, kada su još uvijek postojale stroge smjene i rad u pogonu, danas, kada ljudi sve češće rade fleksibilno ili sezonski - smatra Širola.

Za Glovo dostavlja više od stotinu dostavljača u Zagrebu, a iduće godine očekuju da će ih imati ukupno tisuću u većim hrvatskim gradovima. Kako priča Širola, i njihovi dostavljači koriste bicikle, automobile i skutere, a raspon godina je od 18 do 50. Princip je sličan kao i kod Wolta, pa osim na studentski ugovor dostavljači mogu raditi i preko vlastitog obrta. Dostavljači se mogu upisivati za cijeli tjedan unaprijed koje će sate raditi, satnica je najmanje 30 kuna, a ovisno o vremenskim uvjetima i gužvi može se popeti i do 60 kuna po satu. Mladen Devčić, 50-godišnji dostavljač na skuteru koji s Glovoom radi od početka, kazao nam je da sa 120 radnih sati mjesečno, kada odbije gorivo i doprinose, može zaraditi oko pet tisuća kuna neto. Na naše pitanje koja mu je bila najneobičnija dostava, veli Devčić da je jednom prilikom “iz DM-a dostavljao dva paketa vlažnih maramica za namještaj”, cijene tek 20-ak kuna.

Ovo postaje novi standard u dostavi
Wolt i Glovo će postati novi standard u dostavi hrane, uvjeren je Marin Medak, chef i vlasnik poznatog zagrebačkog restorana RougeMarin.

Medak u svojim restoranima, kaže, koristi i jednu i drugu aplikaciju, a misli i da su aplikacije za dostavu došle baš u trenutku kada su ugostitelji na koljenima.

- Zbog poreznog opterećenja ugostitelji nemaju izbora, moraju tražiti dodatne kanale prodaje. Također, ne mogu si priuštiti ulaganje u marketing, što Wolt i Glovo mogu - zaključuje Medak.

Glovo
- u Zagrebu prisutan dva mjeseca

- Dostava: 5-9 kuna za dostavu iz restorana, 10 kuna za dostavu iz trgovine, 15 kuna za dostavu “bilo što”

- Trajanje dostave: 30 minuta za dostavu hrane, 45 minuta za dostavu iz trgovine

- Korisnika: Ne otkrivaju

- Restorana u ponudi: 50

- Dostavljači: 100, studenti i obrtnici, najviše na biciklu, pa na skuteru i automobilu

- Plaće: 30 - 60 kuna po satu

Wolt
- u Zagrebu prisutan šest mjeseci

- Dostava: 12 kuna za 1,5 kilometara + 2 kune za svakih dodatnih 500 metara

- Trajanje dostave: 30-35 minuta u prosjeku

- Korisnika: Ne otkrivaju, nekoliko desetaka tisuća narudžbi mjesečno

- Restorana u ponudi: 140

- Dostavljači: 200, polovica studenti, polovica obrtnici, podjednako na biciklu, skuteru i automobilu

- Plaće: Studenti - 25 kuna po satu, Obrtnici - 30 kuna po satu ili 15 kuna + 4 kn/km po obavljenoj dostavi


Komentari članka

Vezani članci

Samozatajna zagrebačka R&D tvornica: Rade za velike na zapadu, a sada imaju svoj izvozni adut

26.06.2019.

Samozatajna zagrebačka R&D tvornica Byte Lab Grupa, koja po narudžbi radi hardverske R&D projekte za kompanije poput 3M-a, Philipsa i ABUS-a, od 2016. ubrzava rast, a sad je na tržište izbacila svoj prvi proizvod pod vlastitim brendom koji kani prodavati

Čak i Bill Gates ima jednu pogrešku zbog koje se još uvijek grize

26.06.2019.

'Mi smo vodeća tvrtka. Da tu nismo pogriješili, bili bismo najveća tvrtka. Ali dobro'

Hrvatski startup pregovara za milijun €: 'S našim sustavom i stari strojevi mogu govoriti'

25.06.2019.

Marin Bek ima samo 33 godine, osnovao je dosad tri tehnološka startupa, a dva su opstala i bujaju. U Hrvatskoj su, imaju 20-ak zaposlenika, a do kraja godine, kako najavljuje, broj će se udvostručiti. Na nedavnom zagrebačkom JobFairu privukli su brojne ka

U maloj riječkoj tvornici kreiraju se jedinstvene igračke: 'U našim igračkama sve je hrvatsko - od ideje do materijala'

24.06.2019.

Kupili su teren na Kukljanovu gdje planiraju preseliti proizvodnu i zaposliti još više djelatnika, a pokrenut je i projekt s jednom riječkom tvrtkom čiji će krajnji rezultat biti plasman riječkih igračaka na inozemno tržište

Zagrebački softveraši u manje od pet godina narasli na 100 zaposlenih

24.06.2019.

Za razliku od dobrog dijela hrvatskih IT firmi, AGENCY04 sve poslovanje obavlja isključivo kroz tvrtku registriranu u Hrvatskoj. Ipak, kažu da je vani lakše raditi, prije svega zbog veličine tržišta.

Tag cloud

  1. 1917 članka imaju tag hrvatska
  2. 1934 članka imaju tag turizam
  3. 1534 članka imaju tag financije
  4. 1226 članka imaju tag izvoz
  5. 833 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 959 članka imaju tag trgovina
  8. 830 članka imaju tag investicije
  9. 943 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 959 članka imaju tag EU
  12. 887 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 537 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 577 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 498 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 390 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 297 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija