Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Tra 2019

Tvrdi Brexit: hoće li hrvatski izvoznici pretrpjeti štetu?

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

Tvrdi Brexit: hoće li hrvatski izvoznici pretrpjeti štetu?

Izlazak Velike Britanije iz EU bez dogovora, prema posljednjoj ocjeni glavnog europskog pregovarača Michela Barniera, sa svakim danom postaje sve izgledniji kako parlament odbija sve opcije koje se nađu na dnevnom redu.

U tom slučaju, neće biti pogođena samo britanska ekonomija nego i izvozni sektori mnogih zemalja, kako izravno tako i neizravno, jer su mnoge kompanije danas tijesno vezane i kroz proizvodne lance vrijednosti. Primjerice, dijelovi automobila koji se proizvode u Slovačkoj izvoze se u Njemačku, tamo se sklapaju i izvoze kao gotov proizvod u Veliku Britaniju.

Prema procjeni EBRD-a, “tvrdi Brexit” pogodio bi 6,8 posto ukupne izvozne dodane vrijednosti 12 zemalja srednje i istočne Europe koje pokriva ta banka te Turske. U istraživanju “Trgovinska izloženost zemalja EBRD-a u EU” stoji da je izravni izvoz tih zemalja u 2015. iznosio 32,9 milijardi dolara, a 6,5 milijardi dolara odnosi se na lance vrijednosti u koje su od promatranih zemalja najviše integrirani proizvođači iz Slovenije i Slovačke, dviju zemalja sa snažnim izvozom, a najmanje oni iz Hrvatske.

Premda hrvatski izvozni sektori nisu osobito zastupljeni u britanskoj ekonomiji, proizvođačima koji jesu itekako je važan neometan nastavak trgovinskih odnosa s Velikom Britanijom. Istraživanje EBRD-a pokazuje da hrvatske proizvode najviše koristi pet britanskih sektora: transportna industrija, kemijska industrija, financijske i poslovne usluge te metalna proizvodnja. Istodobno, na britanske “inpute” u Hrvatskoj se najviše oslanjaju sektor logistike, smještaj i proizvodnja hrane, poslovne usluge i veleprodaja.

Petina izvoza
Prema podacima HGK, više od petine hrvatskog izvoza u Veliku Britaniju zapravo se odnosi na farmaceutsku industriju koju predvodi Pliva. U toj kompaniji kažu da je za nju, ukupno gledano, tržište Velike Britanije jedno od značajnijih u Europi na kojem u posljednjih nekoliko godina ostvaruju dobre rezultate.

Govoreći o potencijalnim posljedicama Brexita, u Plivi kažu da još nije u potpunosti jasno što točno mogu očekivati. No, “iz perspektive najvećeg proizvođača lijekova u Hrvatskoj i jednog od najvećih izvoznika”, svjesni su izazova i problema s kojima bi se europska farmaceutska industrija mogla susreti u slučaju nepostizanja dogovora.

- U ovom trenutku još je na snazi pravilnik o međusobnom priznavanju testiranja kvalitete lijekova među zemljama članicama EU, koji u slučaju izostanka dogovora o izlasku Velike Britanije iz EU prestaje vrijediti. To bi, zacijelo, dovelo do niza komplikacija jer bi se navedena testiranja morala ponavljati, a vrijeme isporuke i troškovi bi porasli - objašnjavaju u Plivi.

Ne očekuju poremećaje
Dodaju kako se unutar njihove organizacije već dvije godine radi na usklađivanju procesa za slučaj izostanka dogovora između Velike Britanije i EU, pa ipak ne očekuju velike poremećaje na tržištu.

Na sektorskoj razini, britanski proizvođači najviše uvoze kemijske, metalne i transportne proizvode koje koriste u svojoj proizvodnji. Prijašnje su procjene pokazivale da bi ukupna šteta od Brexita za britansko i europsko gospodarstvo mogla iznositi više od 60 milijardi eura, a na udaru bi posebno bili europski izvoznici vina, voća, povrća.

Među članicama EU, kaže Zvonimir Savić, u Veliku Britaniju najviše izvozi Njemačka. - Stoga, u slučaju tvrdog Brexita, međunarodna trgovina koja se preko Njemačke odvija s Ujedinjenim Kraljevstvom, primjerice izvoz dijelova motornih vozila iz Slovačke u Njemačku, gdje se sklapa gotov proizvod i izvozi, bit će poremećena - kaže Savić. Ako se znatnije poremeti njemački izvoz u Britaniju, “to će znatno utjecati i na izvoz ostalih članica EU kojima je Njemačka veći trgovinski partner”. Jedno od najvažnijih izvoznih tržišta Njemačka je i Hrvatskoj.


Komentari članka

Vezani članci

Nautičke turiste kradu nam Turska, ali i Grčka, a ovo je osnovni razlog

19.04.2019.

Sezona u Nautičkom turizmu već se je počela prije mjesec dana i ona traje najduže, oko 8 mjeseci. Kakvu se sezona očekuje i jesu li Grci zbog državnim subencija odvukli dio gostiju

Nacionalni program reformi: 30 mjera koje Vlada planira provesti do parlamentarnih izbora

19.04.2019.

Liberalizacijom tržišta usluga i digitalizacijom pokretanja poslovanja omogućit će se lakši ulazak na tržište novih poduzetnika i tržišna konkurencija. Poboljšanje regulatornog okvira radi poticanja ulaganja putem gospodarskog aktiviranja neaktivne imovin

Ozbiljno njemačko upozorenje: Gotovo pola investitora ne bi ponovo ulagalo u Hrvatskoj

17.04.2019.

Istraživanje je provedeno u veljači među sto pedeset tvrtki članica Komore te nekima od vodećih kompanija u Hrvatskoj. Na ista pitanja odgovarale su i članice petnaest drugih njemačkih vanjskotrgovinskih komora u zemljama Srednje i Istočne Europe.

Hrvatska posebni gost međunarodnog sajma turizma u Kini

15.04.2019.

I ova, kao i svaka sljedeća, godina je turizma Kine i Hrvatske, zaključeno je na susretu ministra kulture i turizma Narodne Republike Kine Lua Shuganga i hrvatskog ministra turizma Garija Cappellija

Njemački mediji zabrinuti zbog hrvatskog članstva u AIIB-u

14.04.2019.

Frankfurter Allgemeine Zeitung objavljuje čak dva članka o posjetu kineskog premijera Hrvatskoj i sastanku 16%2B1. Prvi je opsežno izvješće Michaela Martensa naslovljeno „Mostovi, luke, tračnice, sloboda?" u kojem piše: „Za malenu Hrvatsku je to velik dog

Tag cloud

  1. 1881 članka imaju tag hrvatska
  2. 1904 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 947 članka imaju tag trgovina
  8. 816 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 911 članka imaju tag svijet
  11. 950 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 505 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 568 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija