Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Ou 2011

Turizam spas za gospodarstvo, ali ne i za burzu

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Tin Bašić  

Turizam spas za gospodarstvo, ali ne i za burzu

Priča o hrvatskom turizmu, kampovima, hotelima i apartmanima, uvijek u prvi plan stavlja broj noćenja i zaradu ostvarenu u nekoliko mjeseci ljetne sezone. No, senzacionalni milijuni noćenja i turista te milijarde zarađenih kuna koje gotovo svake godine spašavaju hrvatsku platnu bilancu nikako da se pretoče u atraktivne dionice i ulaganja na tržištu kapitala. Legitimno, tako, postaje pitanje treba li ulagati u dionice tog sektora. Promatrajući to pitanje kroz prizmu ‘spasioca’ hrvatskog gospodarstva, nameće se pozitivan odgovor jer se oko turističkog sektora vrti dobar dio potencijala i očekivanja nacionalne ekonomije.

Međutim, ako se letvica spusti s cjelokupnog turističkog sektora i pogledaju se hoteli i turističke kompanije kao samostalne jedinice, onda prethodni jasno izraženi potvrdni odgovor gubi snagu. A to se jasno vidi kod ulagača. Prema dostupnim podacima portala hrportfolio.com, samo nekolicina domaćih fondova ulaže u dionice turstičkog sektora. Najizloženiji je fond KD Victoria koji u svom portfelju drži nešto manje od 30 posto dionica iz turističkog sektora. “Cijene dionica na burzi ne prate aktivnosti hrvatskog turističkog sektora. U posljednjem razdoblju sektor se prilagodio prilikama na tržištu u više razina”, izjavio je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave KD Investmentsa Branko Gladović. Prema njegovom mišljenju te razine su renoviranje hotela, što će rezultirati višim prihodima, jer primjerice, dodatna zvjezdica donosi od 20 do 35 posto više prihode; optimiziranje broja radnika jer kriza je bila dobar razlog da se otpusti one koje se prije krize zbog zakonodavstva nije moglo tako lako otpustiti; direktni marketing gdje trend rezervacija putem interneta pokazuje da hoteli imaju sve jaču vlastitu prodaju i time ostvaruju više marže.

Tu su i pripreme za korištenje EU fondova, rješavanje dogovora o spornim vlasništvu između hotela i države/općine, a pogotovo to vrijedni za neke kampove. “Sve to nam daje dobar temelj da vjerujemo kako će taj sektor i u 2011. opet raditi dobro i nadamo se da će to priznati burza i mali ulagači. Kako inače objasniti anomaliju, da primjerice osam hotela, pet turističkih naselja i pet kampova ukupnog kapaciteta 20.000 kreveta, koje posluje pozitivno, vrijedi samo 100 milijuna kuna? Može li se hotel na dobroj lokaciji izgraditi za samo par milijuna kuna?”, pita se Galović. Ulaganje u turistički sektor atraktivnim smatra i predsjednik Uprave OTP Investa Darko Brborović čija su dva fonda Uravnoteženi i Meridian 20 izložena sa osam, odnosno četiri posto imovine. “Prije svega, treba uočiti da je popunjenost turističkih kapaciteta dobro korelirana sa rastom BDP-a, s time da je kod našeg turizma specifično to što glavninu noćenja ostvare gosti iz europskih zemalja pa je riječ o korelaciji s rastom njihovog BDP-a”, objašnjava Brborović. Smatra kako je u situaciji neizvjesnog oporavka hrvatske ekonomije, poželjno imati izloženost na sektor, u ovom slučaju turistički, koji može profitirati od oporavka europskih ekonomija. Upozorava da iako površno gledano niti jedna domaća hotelska kompanija ne ostvaruje naročitu razinu dobiti, ipak treba uočiti da je poslovni model ulagača u hotelska poduzeća poput hrvatskih - mješoviti. “Dijelom je zasnovan na ostvarivanju dobiti iz osnovnog poslovanja, ali je dijelom zasnovan i na (budućem) vrednovanju nekretnina poduzeća. Statički gledano, dakle, prema parametrima poput cijena/knjigovodstvena vrijednost ili vrijednosti repliciranja istih kapaciteta, praktički su sve dionice većih hotelskih kuća u Hrvatskoj podcijenjene (Plava laguna, Riviera, LRH, Maistra, Arenaturist, Turisthotel)”, ističe Brborović. No, kada se promatraju parametri profitabilnosti, situacija je nešto nepovoljnija. “Osim Plave lagune i Turisthotela te donekle HUP Zagreba ne nalazimo na dodatne prilike. Ipak, treba uočiti da je dio turističkih kompanija u procesu restrukturiranja ili pred njim (Riviera, LRH, Arenaturist) pa se i od njih može očekivati ostvarenje boljih rezultata u budućnosti”, kaže Brborović. Unatoč trenutnim procesima restrukturiranja, problemima sa zemljištima i nejasnom vlasništvu, Gladović kaže kako je realna vrijednost dionica turističkog sektora iznad tržišne.

“Svjesni smo da to nije priča za one koje imaju kratkoročni horizont, ali možemo zamisliti što će biti s profitom tih društava kad se hoteli renoviraju, kad se usluge dignu na razinu koja će opravdati više cijene. I još kad bi hotel ili kamp dobio nepovratna sredstva jer su investirali u zanimljive projekte. Onda će i dioničari doći na naplatu jer će poduzeća u tom sektoru ostvarivati dovoljno novca za isplatu redovitih dividendi”, nada se Gladović. Međutim, željama unatoč, hoteli i turističke kompanije često imaju vrlo mali broj dionica u slobodnoj prodaji (free float), što dosta često ograničava mogućnosti ulaganja. “Mali free float je objektivna mana. Osim što uzrokuje i manju likvidnost, smanjuje i utjecaj malih dioničara na donošenje važnih korporativnih ili tržišnih odluka. Navedene kompanije mogu povećati interes ulagača za njihove dionice većom transparentnošću, ali objektivno gledano jedan dio njih nema interesa za time, dok dio taktizira”, objašnjava Brborović.Rješenje tog ‘problema’ neatraktivosti je izdavanje novih dionica i transparentnost. “Onda će ulagači stajati u redu i čak plaćati premiju. Jer svi mi želimo biti dio neke dobre priče”, zaključuje Gladović. Ostaje, dakle, nadati se da će turističke kompanije prepoznati priliku i kapital, umjesto kod banaka i od države, potražiti kod ulagača.


Komentari članka

Vezani članci

Jedan od najvećih svjetskih touroperatora spaja Kvarner s Britanijom

19.09.2018.

TUI u ovoj godini u ljetnom rasporedu letenja s tržišta Velike Britanije prema Hrvatskoj ima osam aktivnih charter linija, pa je tako Pula povezana s Londonom, Manchesterom, Birminghamom, Bristolom, Edinburghom i Nottinghamom, dok je Dubrovnik povezan s N

Turističkoj sezoni nije kraj: hoteli u rujnu broje goste i zaradu, apartmani poluprazni!

17.09.2018.

Dok su hoteli popunjeni od 85 do 100 posto, ovisno o kategoriji (što kvalitetnije, to punije), kod obiteljskog smještaja popunjen je tek svaki treći registrirani krevet

Cappelli i Zhaoming Hu: Hrvatska i Kina za jaču turističku i gospodarsku suradnju

17.09.2018.

Hrvatska i Kina žele širenje turističke suradnje, za što je ključno uvođenje izravnih aviolinija, razvoj ponude prilagođene kineskim turistima i pojednostavljenje procedura za dobivanje viza, poručili su uoči turističke konferenciji u Dubrovniku "Kina plu

Povijesni brodovi na jednom mjestu - nova kulturna i turistička atrakcija

14.09.2018.

Radovi bi trebali krenuti krajem ove ili početkom iduće godine, tako da bi cijeli projekt trebao biti spreman za sljedeću turističku sezonu

Turski i hrvatski turistički proizvod neusporediv

05.09.2018.

Ljeto i dosadašnji dio turističke godine hotelijeri smatraju uspješnim

Tag cloud

  1. 1801 članka imaju tag hrvatska
  2. 1835 članka imaju tag turizam
  3. 1496 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 955 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 908 članka imaju tag trgovina
  8. 649 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 926 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 836 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 553 članka imaju tag maloprodaja
  17. 521 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 420 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 326 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 311 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP