Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Ou 2011

Turizam spas za gospodarstvo, ali ne i za burzu

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Tin Bašić  

Turizam spas za gospodarstvo, ali ne i za burzu

Priča o hrvatskom turizmu, kampovima, hotelima i apartmanima, uvijek u prvi plan stavlja broj noćenja i zaradu ostvarenu u nekoliko mjeseci ljetne sezone. No, senzacionalni milijuni noćenja i turista te milijarde zarađenih kuna koje gotovo svake godine spašavaju hrvatsku platnu bilancu nikako da se pretoče u atraktivne dionice i ulaganja na tržištu kapitala. Legitimno, tako, postaje pitanje treba li ulagati u dionice tog sektora. Promatrajući to pitanje kroz prizmu ‘spasioca’ hrvatskog gospodarstva, nameće se pozitivan odgovor jer se oko turističkog sektora vrti dobar dio potencijala i očekivanja nacionalne ekonomije.

Međutim, ako se letvica spusti s cjelokupnog turističkog sektora i pogledaju se hoteli i turističke kompanije kao samostalne jedinice, onda prethodni jasno izraženi potvrdni odgovor gubi snagu. A to se jasno vidi kod ulagača. Prema dostupnim podacima portala hrportfolio.com, samo nekolicina domaćih fondova ulaže u dionice turstičkog sektora. Najizloženiji je fond KD Victoria koji u svom portfelju drži nešto manje od 30 posto dionica iz turističkog sektora. “Cijene dionica na burzi ne prate aktivnosti hrvatskog turističkog sektora. U posljednjem razdoblju sektor se prilagodio prilikama na tržištu u više razina”, izjavio je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave KD Investmentsa Branko Gladović. Prema njegovom mišljenju te razine su renoviranje hotela, što će rezultirati višim prihodima, jer primjerice, dodatna zvjezdica donosi od 20 do 35 posto više prihode; optimiziranje broja radnika jer kriza je bila dobar razlog da se otpusti one koje se prije krize zbog zakonodavstva nije moglo tako lako otpustiti; direktni marketing gdje trend rezervacija putem interneta pokazuje da hoteli imaju sve jaču vlastitu prodaju i time ostvaruju više marže.

Tu su i pripreme za korištenje EU fondova, rješavanje dogovora o spornim vlasništvu između hotela i države/općine, a pogotovo to vrijedni za neke kampove. “Sve to nam daje dobar temelj da vjerujemo kako će taj sektor i u 2011. opet raditi dobro i nadamo se da će to priznati burza i mali ulagači. Kako inače objasniti anomaliju, da primjerice osam hotela, pet turističkih naselja i pet kampova ukupnog kapaciteta 20.000 kreveta, koje posluje pozitivno, vrijedi samo 100 milijuna kuna? Može li se hotel na dobroj lokaciji izgraditi za samo par milijuna kuna?”, pita se Galović. Ulaganje u turistički sektor atraktivnim smatra i predsjednik Uprave OTP Investa Darko Brborović čija su dva fonda Uravnoteženi i Meridian 20 izložena sa osam, odnosno četiri posto imovine. “Prije svega, treba uočiti da je popunjenost turističkih kapaciteta dobro korelirana sa rastom BDP-a, s time da je kod našeg turizma specifično to što glavninu noćenja ostvare gosti iz europskih zemalja pa je riječ o korelaciji s rastom njihovog BDP-a”, objašnjava Brborović. Smatra kako je u situaciji neizvjesnog oporavka hrvatske ekonomije, poželjno imati izloženost na sektor, u ovom slučaju turistički, koji može profitirati od oporavka europskih ekonomija. Upozorava da iako površno gledano niti jedna domaća hotelska kompanija ne ostvaruje naročitu razinu dobiti, ipak treba uočiti da je poslovni model ulagača u hotelska poduzeća poput hrvatskih - mješoviti. “Dijelom je zasnovan na ostvarivanju dobiti iz osnovnog poslovanja, ali je dijelom zasnovan i na (budućem) vrednovanju nekretnina poduzeća. Statički gledano, dakle, prema parametrima poput cijena/knjigovodstvena vrijednost ili vrijednosti repliciranja istih kapaciteta, praktički su sve dionice većih hotelskih kuća u Hrvatskoj podcijenjene (Plava laguna, Riviera, LRH, Maistra, Arenaturist, Turisthotel)”, ističe Brborović. No, kada se promatraju parametri profitabilnosti, situacija je nešto nepovoljnija. “Osim Plave lagune i Turisthotela te donekle HUP Zagreba ne nalazimo na dodatne prilike. Ipak, treba uočiti da je dio turističkih kompanija u procesu restrukturiranja ili pred njim (Riviera, LRH, Arenaturist) pa se i od njih može očekivati ostvarenje boljih rezultata u budućnosti”, kaže Brborović. Unatoč trenutnim procesima restrukturiranja, problemima sa zemljištima i nejasnom vlasništvu, Gladović kaže kako je realna vrijednost dionica turističkog sektora iznad tržišne.

“Svjesni smo da to nije priča za one koje imaju kratkoročni horizont, ali možemo zamisliti što će biti s profitom tih društava kad se hoteli renoviraju, kad se usluge dignu na razinu koja će opravdati više cijene. I još kad bi hotel ili kamp dobio nepovratna sredstva jer su investirali u zanimljive projekte. Onda će i dioničari doći na naplatu jer će poduzeća u tom sektoru ostvarivati dovoljno novca za isplatu redovitih dividendi”, nada se Gladović. Međutim, željama unatoč, hoteli i turističke kompanije često imaju vrlo mali broj dionica u slobodnoj prodaji (free float), što dosta često ograničava mogućnosti ulaganja. “Mali free float je objektivna mana. Osim što uzrokuje i manju likvidnost, smanjuje i utjecaj malih dioničara na donošenje važnih korporativnih ili tržišnih odluka. Navedene kompanije mogu povećati interes ulagača za njihove dionice većom transparentnošću, ali objektivno gledano jedan dio njih nema interesa za time, dok dio taktizira”, objašnjava Brborović.Rješenje tog ‘problema’ neatraktivosti je izdavanje novih dionica i transparentnost. “Onda će ulagači stajati u redu i čak plaćati premiju. Jer svi mi želimo biti dio neke dobre priče”, zaključuje Gladović. Ostaje, dakle, nadati se da će turističke kompanije prepoznati priliku i kapital, umjesto kod banaka i od države, potražiti kod ulagača.


Komentari članka

Vezani članci

Englez u Dubrovniku: Privatne firme ovdje izumiru. Pohlepa države ubija Hrvatsku

13.11.2018.

A u slučaju da se pitate koliko bi vas zaposlenik s plaćom od 7000 kuna koštao u Velikoj Britaniji - ako ste hrvatski poduzetnik, zatvorite oči - odgovor je ukupno 7600 kuna. Ovo je srž problema. Kao što Shakespeare kaže: 'Nešto je trulo u državi Danskoj.

Lukšić grupa započinje s obnovom visokokategornika u Dubrovniku

12.11.2018.

Najavljuje se rekonstrukcija Hotela Bellevue, koji je zatvoren 31. listopada, kako bi se tijekom zime pripremio za obnovu smještajnih kapaciteta i dijela interijera. U potpunu rekonstrukciju soba i apartmana JLH-a Lukšić grupa uložit će nešto više od 400

Istražili smo koji su hotelijeri uspješno odoljeli manjku gostiju, a koji su pokleknuli

09.11.2018.

Slabija turistička sezona odrazila se i na rezultate poslovanja hotelskog sektora. Najveći hrvatski hotelijeri u prvih devet mjeseci ostvarili su solidan rast prihoda, ali uz znatno slabiju profitabilnost. Pritom su najuspješnije kompanije zadržale dvozna

Luksuzni resort od milijardu i pol kuna počinje se graditi u 2019., čekaju se dozvole

05.11.2018.

Luksuzni resort poznatog hotelskog lanca Four Seasons u uvali Briženica nadomak Starom Gradu na otoku Hvaru trebao bi se početi graditi, prema posljednjim najavama, iduće godine. Investicija teška milijardu i pol kuna dugo se najavljuje, ali realizacija n

Zagrebačka burza: Investitori nagradili Podravku i Atlantic za rezultate

31.10.2018.

Vrhunac objave sezone poslovnih rezultata donio je prostojan promet na Zagrebačkoj burzi i blagi rast indeksa.

Tag cloud

  1. 1821 članka imaju tag hrvatska
  2. 1854 članka imaju tag turizam
  3. 1505 članka imaju tag financije
  4. 1185 članka imaju tag izvoz
  5. 783 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 964 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 920 članka imaju tag trgovina
  8. 658 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 793 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag EU
  11. 856 članka imaju tag svijet
  12. 836 članka imaju tag industrija
  13. 838 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 558 članka imaju tag maloprodaja
  17. 524 članka imaju tag marketing
  18. 479 članka imaju tag krediti
  19. 443 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 480 članka imaju tag tehnologija
  21. 332 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 239 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 320 članka imaju tag agrokor
  30. 314 članka imaju tag eu fondovi
  31. 287 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 317 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 362 članka imaju tag BDP