Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Ou 2011

Turizam spas za gospodarstvo, ali ne i za burzu

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Tin Bašić  

Turizam spas za gospodarstvo, ali ne i za burzu

Priča o hrvatskom turizmu, kampovima, hotelima i apartmanima, uvijek u prvi plan stavlja broj noćenja i zaradu ostvarenu u nekoliko mjeseci ljetne sezone. No, senzacionalni milijuni noćenja i turista te milijarde zarađenih kuna koje gotovo svake godine spašavaju hrvatsku platnu bilancu nikako da se pretoče u atraktivne dionice i ulaganja na tržištu kapitala. Legitimno, tako, postaje pitanje treba li ulagati u dionice tog sektora. Promatrajući to pitanje kroz prizmu ‘spasioca’ hrvatskog gospodarstva, nameće se pozitivan odgovor jer se oko turističkog sektora vrti dobar dio potencijala i očekivanja nacionalne ekonomije.

Međutim, ako se letvica spusti s cjelokupnog turističkog sektora i pogledaju se hoteli i turističke kompanije kao samostalne jedinice, onda prethodni jasno izraženi potvrdni odgovor gubi snagu. A to se jasno vidi kod ulagača. Prema dostupnim podacima portala hrportfolio.com, samo nekolicina domaćih fondova ulaže u dionice turstičkog sektora. Najizloženiji je fond KD Victoria koji u svom portfelju drži nešto manje od 30 posto dionica iz turističkog sektora. “Cijene dionica na burzi ne prate aktivnosti hrvatskog turističkog sektora. U posljednjem razdoblju sektor se prilagodio prilikama na tržištu u više razina”, izjavio je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave KD Investmentsa Branko Gladović. Prema njegovom mišljenju te razine su renoviranje hotela, što će rezultirati višim prihodima, jer primjerice, dodatna zvjezdica donosi od 20 do 35 posto više prihode; optimiziranje broja radnika jer kriza je bila dobar razlog da se otpusti one koje se prije krize zbog zakonodavstva nije moglo tako lako otpustiti; direktni marketing gdje trend rezervacija putem interneta pokazuje da hoteli imaju sve jaču vlastitu prodaju i time ostvaruju više marže.

Tu su i pripreme za korištenje EU fondova, rješavanje dogovora o spornim vlasništvu između hotela i države/općine, a pogotovo to vrijedni za neke kampove. “Sve to nam daje dobar temelj da vjerujemo kako će taj sektor i u 2011. opet raditi dobro i nadamo se da će to priznati burza i mali ulagači. Kako inače objasniti anomaliju, da primjerice osam hotela, pet turističkih naselja i pet kampova ukupnog kapaciteta 20.000 kreveta, koje posluje pozitivno, vrijedi samo 100 milijuna kuna? Može li se hotel na dobroj lokaciji izgraditi za samo par milijuna kuna?”, pita se Galović. Ulaganje u turistički sektor atraktivnim smatra i predsjednik Uprave OTP Investa Darko Brborović čija su dva fonda Uravnoteženi i Meridian 20 izložena sa osam, odnosno četiri posto imovine. “Prije svega, treba uočiti da je popunjenost turističkih kapaciteta dobro korelirana sa rastom BDP-a, s time da je kod našeg turizma specifično to što glavninu noćenja ostvare gosti iz europskih zemalja pa je riječ o korelaciji s rastom njihovog BDP-a”, objašnjava Brborović. Smatra kako je u situaciji neizvjesnog oporavka hrvatske ekonomije, poželjno imati izloženost na sektor, u ovom slučaju turistički, koji može profitirati od oporavka europskih ekonomija. Upozorava da iako površno gledano niti jedna domaća hotelska kompanija ne ostvaruje naročitu razinu dobiti, ipak treba uočiti da je poslovni model ulagača u hotelska poduzeća poput hrvatskih - mješoviti. “Dijelom je zasnovan na ostvarivanju dobiti iz osnovnog poslovanja, ali je dijelom zasnovan i na (budućem) vrednovanju nekretnina poduzeća. Statički gledano, dakle, prema parametrima poput cijena/knjigovodstvena vrijednost ili vrijednosti repliciranja istih kapaciteta, praktički su sve dionice većih hotelskih kuća u Hrvatskoj podcijenjene (Plava laguna, Riviera, LRH, Maistra, Arenaturist, Turisthotel)”, ističe Brborović. No, kada se promatraju parametri profitabilnosti, situacija je nešto nepovoljnija. “Osim Plave lagune i Turisthotela te donekle HUP Zagreba ne nalazimo na dodatne prilike. Ipak, treba uočiti da je dio turističkih kompanija u procesu restrukturiranja ili pred njim (Riviera, LRH, Arenaturist) pa se i od njih može očekivati ostvarenje boljih rezultata u budućnosti”, kaže Brborović. Unatoč trenutnim procesima restrukturiranja, problemima sa zemljištima i nejasnom vlasništvu, Gladović kaže kako je realna vrijednost dionica turističkog sektora iznad tržišne.

“Svjesni smo da to nije priča za one koje imaju kratkoročni horizont, ali možemo zamisliti što će biti s profitom tih društava kad se hoteli renoviraju, kad se usluge dignu na razinu koja će opravdati više cijene. I još kad bi hotel ili kamp dobio nepovratna sredstva jer su investirali u zanimljive projekte. Onda će i dioničari doći na naplatu jer će poduzeća u tom sektoru ostvarivati dovoljno novca za isplatu redovitih dividendi”, nada se Gladović. Međutim, željama unatoč, hoteli i turističke kompanije često imaju vrlo mali broj dionica u slobodnoj prodaji (free float), što dosta često ograničava mogućnosti ulaganja. “Mali free float je objektivna mana. Osim što uzrokuje i manju likvidnost, smanjuje i utjecaj malih dioničara na donošenje važnih korporativnih ili tržišnih odluka. Navedene kompanije mogu povećati interes ulagača za njihove dionice većom transparentnošću, ali objektivno gledano jedan dio njih nema interesa za time, dok dio taktizira”, objašnjava Brborović.Rješenje tog ‘problema’ neatraktivosti je izdavanje novih dionica i transparentnost. “Onda će ulagači stajati u redu i čak plaćati premiju. Jer svi mi želimo biti dio neke dobre priče”, zaključuje Gladović. Ostaje, dakle, nadati se da će turističke kompanije prepoznati priliku i kapital, umjesto kod banaka i od države, potražiti kod ulagača.


Komentari članka

Vezani članci

Novo europsko hit-mjesto u kojem pivo košta 6 kuna

18.04.2019.

Vrvi Britancima koji se dolaze zaboraviti u potocima jeftinog alkohola i ludom partijanju

Nakon 30 godina direktan let iz Hrvatske za SAD

16.04.2019.

Nove aviolinije i povećanje broja rotacija su, između ostaloga, i rezultat aktivnosti Hrvatske turističke zajednice. Suradnju s avioprijevoznicima ostvarujemo kroz programe strateških promotivnih kampanja na emitivnim tržištima, koje za cilj imaju pozicio

Hrvatska posebni gost međunarodnog sajma turizma u Kini

15.04.2019.

I ova, kao i svaka sljedeća, godina je turizma Kine i Hrvatske, zaključeno je na susretu ministra kulture i turizma Narodne Republike Kine Lua Shuganga i hrvatskog ministra turizma Garija Cappellija

Na Valamarovih 5.000 kuna Lukšić odgovara s 8.300 kuna povišice

12.04.2019.

Rukavica je bačena. Valamar Riviera prva je turistička kompanija u Hrvatskoj koja je najavila 13. plaću za svoje zaposlenike. Provjerili smo što možemo očekivati od drugih hotelijera, hoće li i oni po uzoru na Valamar svojim zaposlenicima osigurati dodatn

Poslove vode iz hotela, smještaj plaćaju 90 eura dnevno, evo gdje im je računica

10.04.2019.

Michael Alexander i Felicitas Maria Grandits već dulje od pola stoljeća dolaze na Makarsku rivijeru, jedno su vrijeme odmarali u Brelima, a sada već godinama biraju Bašku Vodu. Međutim, od "običnih" vjernih turista koji ne zaobilaze Bašku Vodu jer se tu o

Tag cloud

  1. 1881 članka imaju tag hrvatska
  2. 1904 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 948 članka imaju tag trgovina
  8. 816 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 912 članka imaju tag svijet
  11. 950 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 507 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 569 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija